Dana 22. rujna 2021. godine održan je drugi virtualni okrugli stol "Digitalna pristupačnost od zakona do prakse"

Središnji državni ured za razvoj digitalnog društva u suradnji s Povjerenikom za informiranje, krovnim nacionalnim organizacijama osoba s invaliditetom i Državnom školom za javnu upravu organizirao je drugi po redu virtualni okrugli stol

Središnji državni ured za razvoj digitalnog društva u suradnji s Povjerenikom za informiranje, krovnim nacionalnim organizacijama osoba s invaliditetom i Državnom školom za javnu upravu, organizirao je drugi po redu virtualni okrugli stol „Digitalna pristupačnost od zakona do prakse“ o primjeni Zakona o pristupačnosti mrežnih stranica i programskih rješenja za pokretne uređaje tijela javnog sektora („Narodne novine“, broj 17/2019). Tijela javnog sektora dužna su prilagoditi svoje digitalne sadržaje, kako bi se stvorilo uključivo društvo, koje svima daje jednake mogućnosti za primanje, slanje i korištenje informacija u digitalnom okruženju.

Cilj okruglog stola bio je predstaviti rezultate rada udruga, tijela javnog sektora i tijela zaduženih za provedbu i praćenje Zakona u području digitalne pristupačnosti i osigurati platformu za razmjenu iskustava, mišljenja i prijedloga za njezino unaprjeđenje koje će omogućiti veću uključivost hrvatskog društva.

Okrugli stol organizirao se u okviru Konferencije o budućnosti Europe, a što je omogućilo da hrvatski građani podijele svoje ideje o digitalnoj pristupačnosti i pridonesu oblikovanju i europske zajedničke budućnosti. Također, svi sudionici su pozvani da se uključe u javno savjetovanje koje je pokrenula Europska komisija s ciljem procjene Direktive o pristupačnosti internetskih stranica i mobilnih aplikacija tijela javnog sektora.

Program okruglog stola, putem videokonferencijskog sustava Državne škole za javnu upravu, pratilo je 220 sudionika. Okrugli stol moderirala je Svjetlana Marijon iz udruga Zamisli, članica Europskog gospodarskog i socijalnog odbora (EGSO). Pozdravne govore održali su Bernard Gršić (državni tajnik, Središnji državni ured za razvoj digitalnog društva), dr. sc. Zoran Pičuljan (Povjerenik za informiranje) i Rudolf Vujević (ravnatelj, Državna škola za javnu upravu). Državni tajnik naglasio je važnost zajedničkog djelovanja pri razvoju digitalne infrastrukture i javnih digitalnih usluga te popularizaciji razvoja digitalnog društva u svim područjima života i djelovanja hrvatskih građana, gospodarstva i javnog sektora. Skrenuo je pažnju i na početak primjene Zakona na mobilne aplikacije odnosno od 23. rujna 2021. tijela javnog sektora dužna su uskladiti, s odredbama ovoga Zakona, svoja programska rješenja za pokretne uređaje odnosno mobilne aplikacije. Pozvao je sva tijela, obveznike provedbe Zakona, da svoje mrežne stranice, a od sutra i mobilne aplikacije učine što pristupačnijima svim građanima. Povjerenik za informiranje pojasnio je kako se osiguranjem standarda pristupačnosti povećava transparentnost rada tijela javne vlasti, a osobama s invaliditetom omogućuje se lakši pristup informacijama a time omogućuje njihovu kvalitetniju interakciju s tijelima javnog sektora. Osim jačanja inkluzivnosti, povećana pristupačnost sadržaja doprinosi učinkovitosti ostvarenja prava na informaciju, ali i drugih prava koja se ostvaruju korištenjem informatičkih tehnologija. Ravnatelj Državne škole za javnu upravu poželio je svim prisutnima dobrodošlicu i naglasio kako je potrebno senzibilizirati sve građane i institucije o važnosti teme digitalne pristupačnosti za sve osobe s invaliditetom.

Panelisti na okruglom stolu bile su institucije zadužene za provedbu navedenog Zakona, obveznici primjene Zakona, predstavnici udruga osoba s invaliditetom, predstavnik znanstvene zajednice i jedan predstavnik privatnog sektora.
 

• dr. sc. Tamara Horvat Klemen: Digitalna pristupačnost – što je novo u 2021. (Središnji državni ured za razvoj digitalnog društva)
• Marko Kovačić: Primjena Zakona o pristupačnosti u tijelima javnog sektora (Ured povjerenika za informiranje)
• Alen Petričević: Mobilna aplikacija HRana (Ministarstvo poljoprivrede)
• Katarina Strunjak: Pristupačnost web stranica - stanje godinu dana nakon implementacije Zakona (Zajednica saveza osoba s invaliditetom Hrvatske – SOIH)
• Bruno Tot: Digitalna pristupačnost u teoriji i praksi (Hrvatski savez slijepih)
• Zdravka Baštijan i Tea Domin: VRI – prevođenje na daljinu (Hrvatski savez gluhih i nagluhih)
• dr.sc. Marko Tadić, red. prof.: NLTP: National Language Technologies Portal — CEF projekt s dva hrvatska partnera (Filozofski fakultet, Zagreb)
• Petar Reić: Primjena digitalne pristupačnosti u praksi (Omoguru)

Panelisti su u svojim izlaganjima iznijeli što je do sada napravljeno u njihovim institucijama, prikazali kako teče primjena Zakona i prilagodba mrežnih stranica i mobilnih aplikacija, govorili su o izazovima s kojima se susreću, važnosti uspostave međusobne suradnje, a prikazani su i primjeri teškoća s kojima se susreću osobe s invaliditetom prilikom korištenja digitalnih sadržaja.