Kuščević: Cilj reforme je kvalitetna, učinkovita, decentralizirana, digitalizirana i depolitizirana javna uprava

Ministar uprave Lovro Kuščević gostovao je danas u emisiji Hrvatskoga radija "A sada Vlada". Govorio je o planiranoj reformi javne uprave, navodeći tri cilja njegovog  mandata - podizanje kvalitete i učinkovitosti javne uprave, decentralizacija i digitalizacija

Ministar Kuščević kazao je da je u Vlada usvojila tri prijedloga zakona koji će reformirati javnu upravu: 
"Sa zakonom o sustavu državne uprave već radimo velike korake ka depolitizaciji. U Hrvatskoj imamo 96 pomoćnika ministara. To je 96 dužnosničkih mjesta. S novim zakonom predviđamo da pomoćnici ministara više neće postojati kao dužnosnici, već će postojati rukovodeći službenici. To će biti ravnatelji uprava, što znači da će se birati na mandat. Morat će imati zakonom propisane uvjete, školsku spremu, radno iskustvo i neće se mijenjati sa svakom promjenom politike. Tu postižemo i decentralizaciju. S ovim zakonom smo omogućili da poslove koje danas obavljaju uredi državne uprave, preuzmu naše županije, dakle regionalna politika, kazao je.

Istaknuo je i da mu je bitno da svi hrvatski sugrađani imaju jednaku šansu za život, ali i za zapošljavanje u državnoj službi.

"Dobro shvaćam koliko je važna profesionalizacija javne uprave, koliko je važno imati prve suradnike koji su profesionalci i koji su postavljeni na temelju svojih kompetencija i znanja a ne na temelju političke podobnost", naglasio je.

Umjesto pomoćnika ministara - ravnatelji uprava 

Objasnio je i zbog čega bi trebali postojati ravnatelji uprava.

"Kada dođete u kabinet kao ministar, kabinet vam je prazan. Nemate ni državne tajnike,  niti pomoćnike ministara. Vi nemate nikoga tko će vam kazati - gospodine ministre mi smo u postupku izrade ovih zakona, ove zakone planiramo mijenjati, ovi projekti su nam u planu, imamo problema kod ovoga - ...već jednostavno ispočetka morate sami učiti. Znamo da je takav način učenja najskuplji i najsporiji. Upravo nam je želja da sadašnji pomoćnici ministara, a sutra ravnatelji uprava, ostanu tu bez obzira što se promijenila politika. Naravno da će svaka politika donijeti generalne smjerove, ideje, ali službenici se ne smiju mijenjati s promjenom politike, već isključivo na temelju rezultata rada, kompetencija i stručnosti", dodao je.

Premijer, ministri i predsjednik Sabora imat će svoje državne tajnike

Kuščević je potom kazao da premijer, ministri i predsjednik Hrvatskog sabora ipak trebaju imati određen broj ljudi od osobnog povjerenja koje će dovesti sa sobom kako bi mu pomogli provoditi njegovu politiku.

"To su državni tajnici. Ideja je da imamo u pravilu dva državna tajnika po ministarstvu", kazao je.

Nova kategorija uposlenika - posebni savjetnici ministra, premijera i predsjednika Sabora

"Uvodimo i novu kategoriju u zakonu o službenicima, a to su posebni savjetnici ministra, odnosno premijera, odnosno predsjednika Hrvatskog sabora. Tu se ne radi ni o službenicima ni o namještenicima ni o dužnosnicima. To je jedna nova kategorija uposlenika. Bit će ih četiri u kabinetu, odnosno pet u kabinetu premijera i predsjednika Sabora. Ministar može dovesti sa sobom stručne osobe koje neće imati status službenika i neće ostajati u službi nakon što ministru završi mandat. Na njih se neće primjenjivati Zakon o službenicima već Zakon o radu. Na taj način ćemo omogućiti ministru da ipak dobije stručne suradnike koji će mu pomoći u provedbi politike koje je Vlada nametnula", pojašnjava ministar.

Na pitanje koliko je to dužnosničkih mjesta manje i kolika je projicirana ušteda, Kuščević je rekao da se radi o 96 dužnosnika manje. Govoreći o njihovim naknadama za troškove smještaja, prijevoza i slično, kazao je da je riječ o nekoliko milijuna kuna godišnje.

"U uredima državne uprave radi danas oko 2800 ljudi, dok ih je u županijama oko 2500. To je veliki zahtjev za naše županije. Otprilike, koliko ih sada imaju, toliko ljudi će još dobiti. Treba organizirati taj posao", zaključio je ministar.