Državni tajnik Gršić: Bez kontinuirane edukacije i razvoja digitalnih vještina nema digitalne transformacije

Dana 21. studenog 2022. godine na visokom učilištu Effectus održan je okrugli stol: “Digitalni izazovi: gospodarstvo, obrazovanje, društvo”

Glavni fokus rasprave na okruglom stolu odnosio se na izazove prilagodbe Republike Hrvatske digitalnim tehnologijama te na njihovu uspješnost integracije u društvu i na poslovne procese.

Postoji li u Hrvatskoj digitalna nejednakost, koja je razina digitalnih vještina u RH, koji su izazovi obrazovanja u digitalno doba, što je digitalna inteligencija, koliko smo svjesni cyber sigurnosti, što je potrebno da bi Nacionalna koalicija za digitalne vještine i radna mjesta realizirala svoj potencijal u RH samo su neke od tema kojih su se dotakli panelisti.

Bernard Gršić, državni tajnik Središnjeg državnog ureda za razvoj digitalnog društva istaknuo je važnost DESI indeksa (indeks gospodarske i društvene digitalizacije) koji izrađuje Europska komisija od 2014. godine i koji objedinjuje relevantne indikatore o digitalnim performansama u Europi i uz to prati izvedbu i razvoj digitalne konkurentnosti zemalja članica EU. DESI indeks sastoji se od 4 područja koja se dijele na indikatore unutar njih - ljudski kapital (digitalne vještine), povezivost, integraciju digitalnih tehnologija i digitalne javne usluge. U prošlosti je digitalizacija u EU-u bila neujednačena, no vidimo znakove da se razlike smanjuju. Iste su države članice i dalje na čelu, ali je uočena tendencija grupiranja znatnog broja država članica oko prosjeka EU-a.

Važno je napomenuti da većina država koja je prije pet godina imala nisku digitaliziranost sad napreduju brže od ostalih, što pokazuje da se stupanj digitalizacije u Uniji ujednačava. Postizanje ciljeva digitalnog desetljeća ovisi o zajedničkom trudu svih dionika, a doprinos svake države članice ostvarenju tog ambicioznog cilja ovisi o njezinoj početnoj poziciji, koju određuju resursi, komparativne prednosti i drugi relevantni čimbenici, kao što su broj stanovnika, veličina gospodarstva i područja specijalizacije. Od četiri komponente indeksa gospodarske i društvene digitalizacije, Hrvatska je značajan napredak ostvarila rastom sa 16. na 9. mjesto u području ljudskog kapitala. Ovo područje mjeri digitalne vještine koje su potrebne da se iskoriste mogućnosti koje nudi digitalno društvo.

Razina digitalnih vještina hrvatskog stanovništva prema nekoliko je ključnih pokazatelja iznad prosjeka EU. 63% građana između 16 i 74 godine u Hrvatskoj ovladalo je osnovnim digitalnim vještinama (u odnosu na prosjek EU-a od 54%), a 31% pojedinaca ovladalo je naprednim digitalnim vještinama u odnosu na prosjek EU-a od 26%.

Digitalna transformacija danas tehnologijom najbrže mijenja živote u odnosu na promjene koje su bile u povijesti i od nas traži znanje upravljanja tehnologijom, ponašanjem u virtualnom svijetu, edukacije i digitalne vještine, ustvari nov način razmišljanja.