Izbori članova predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave

Članovi predstavničkih tijela, odnosno članovi općinskih i gradskih vijeća te županijskih skupština i Gradske skupštine Grada Zagreba biraju se na neposrednim izborima, tajnim glasovanjem.
 

Raspisivanje izbora

Redoviti izbori za članove predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave održavaju svake četvrte godine, treće nedjelje u svibnju.

Izbore za članove predstavničkih tijela jedinica raspisuje Vlada Republike Hrvatske posebnom odlukom kojom određuje točan dan njihove provedbe.

Od dana raspisivanja izbora do dana održavanja izbora ne može proteći manje od 30 niti više od 60 dana.
 

Aktivno i pasivno biračko pravo

Članove predstavničkih tijela jedinica biraju hrvatski državljani s navršenih 18 godina koji imaju prebivalište na području jedinice za čije se predstavničko tijelo izbori provode.

Članove predstavničkih tijela jedinice imaju pravo birati i državljani drugih država članica Europske unije, u skladu s posebnim zakonom (nakon pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji). 

Za člana predstavničkog tijela jedinice može se kandidirati i biti izabran hrvatski državljanin s navršenih 18 godina života koji na dan stupanja na snagu odluke o raspisivanju izbora ima prijavljeno prebivalište na području jedinice za čije se predstavničko tijelo izbori provode.

Za člana predstavničkog tijela jedinice ima pravo biti biran i državljanin drugih država članica Europske unije, u skladu s posebnim zakonom (nakon pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji).
 

Kandidiranje

Kandidate za članove predstavničkog tijela, odnosno kandidacijske liste mogu predlagati:
  • političke stranke registrirane u Republici Hrvatskoj na dan stupanja na snagu odluke o raspisivanju izbora
  • birači.

Kandidacijske liste stranaka može predložiti jedna politička stranka te dvije ili više političkih stranaka.

Birači predlažu kandidacijsku listu grupe  birača, a podnositelji kandidacijske liste su prva tri po redu potpisnika kandidacijske liste. Kandidat ujedno može biti i podnositelj/potpisnik svoje kandidacijske liste birača.

Kada birači kao ovlašteni predlagatelji predlažu kandidacijsku listu grupe birača, za pravovaljanost prijedloga kandidacijske liste za izbor članova predstavničkih tijela dužni su prikupiti najmanje:
  • 25 potpisa birača u jedinicama do 350 stanovnika,
  • 35 potpisa birača u jedinicama s više od 350, do 500 stanovnika
  • 50 potpisa birača u jedinicama s više od 500, do 1.000 stanovnika,
  • 70 potpisa birača u jedinicama s više od 1.000, do 2.500 stanovnika,
  • 110 potpisa birača u jedinicama s više od 2.500, do 5.000 stanovnika,
  • 180 potpisa birača u jedinicama s više od 5.000, do 10.000 stanovnika,
  • 250 potpisa birača u jedinicama s više od 10.000, do 20.000 stanovnika,
  • 400 potpisa birača u jedinicama s više od 20.000, do 35.000 stanovnika,
  • 600 potpisa birača u jedinicama s više od 35.000, do 60.000 stanovnika
  • 800 potpisa birača u jedinicama s više od 60.000, do 100.000 stanovnika,
  • 1.000 potpisa birača u jedinicama s više od 100.000, do 200.000 stanovnika,
  • 1.400 potpisa birača u jedinicama s više od 200.000, do 300.000 stanovnika,
  • 1.800 potpisa birača u jedinicama s više od 300.000, do 500.000 stanovnika,
  • 2.500 potpisa birača u jedinicama s više od 500.000 stanovnika.
 

Pravo pripadnika nacionalnih manjina na zastupljenost

Zastupljenost nacionalnih manjina u predstavničkim tijelima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave određuje se sukladno odredbama Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina.

Za određivanje broja pripadnika nacionalne manjine u predstavničkom tijelu jedinice mjerodavni su službeni rezultati popisa stanovništva.

Broj članova ¬predstavničkog tijela iz reda pripadnika pojedine nacionalne manjine (sukladno odredbama Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina) utvrđuje se tako da se udio pojedine nacionalne manjine u ukupnom stanovništvu te jedinice pomnoži s brojem članova predstavničkog tijela jedinice, a dobiveni broj zaokružuje se na cijeli broj bez decimalnog ostatka. Ako manjina koja sudjeluje u ukupnom stanovništvu jedinice s najmanje 5% ne ostvari pravo na zastupljenost u predstavničkom tijelu na prethodno navedeni način, ta manjina ima pravo na jednog člana predstavničkog tijela.

Osim toga, pripadnici nacionalnih manjina ostvaruju pravo na zastupljenost u predstavničkom tijelu i u onim jedinicama u kojima je neovisno o udjelu pripadnika nacionalnih manjina u ukupnom stanovništvu jedinice, pravo na zastupljenost pripadnika nacionalnih manjina u predstavničkom tijelu propisano statutom jedinice.

Prije svakih lokalnih izbora središnje tijelo državne uprave nadležno za poslove opće uprave objavljuje na svojim internetskim stranicama podatke o broju članova predstavničkog tijela jedinica koji se biraju iz reda pripadnika pojedine nacionalne manjine.

Nadležno izborno povjerenstvo kod utvrđivanja rezultata izbora utvrđuje i je li osigurana odgovarajuća zastupljenost nacionalnih manjina na provedenim izborima.
 

Izborna promidžba

Izborna promidžba počinje danom objave zbirne kandidacijske liste, a prestaje 24 sata prije dana održavanja izbora.

Izborna šutnja počinje protekom izborne promidžbe, a završava na dan održavanja izbora u devetnaest sati. Za vrijeme izborne šutnje zabranjeno je javno predstavljanje i obrazlaganje izbornih programa sudionika biračima, nagovaranje birača da glasuju za određenu kandidacijsku listu ili kandidata, objavljivanje procjena izbornih rezultata kao i objavljivanje prethodnih, neslužbenih rezultata izbora, izjava i intervjua sudionika izborne promidžbe te navođenje njihovih izjava ili pisanih djela.

Sudionici izborne promidžbe su kandidati, nositelji kandidacijskih lista grupe birača, političke stranke, odnosno dvije ili više političkih stranaka, naznačeni na objavljenoj listi kandidata i zbirnoj listi.
Svi sudionici izborne promidžbe imaju pravo na  izbornu promidžbu pod jednakim uvjetima. Izbornu promidžbu sudionici vode slobodno, otvoreno, javno i argumentirano, a suprotstavljanje i sučeljavanje treba biti obrazloženo i utemeljeno na činjenicama.
 

Tijela za provedbu izbora

Tijela koja provode izbore su:
  • Državno izborno povjerenstvo Republike Hrvatske
  • Izborno povjerenstvo Grada Zagreba
  • županijska, gradska i općinska izborna povjerenstva te
  • birački odbori.
 

Provođenje izbora

U predstavničko tijelo jedinice bira se onaj broj članova koji je utvrđen zakonom kojim se uređuje sustav lokalne i područne (regionalne) samouprave, odnosno Zakonom o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, a određuje se ovisno o broju stanovnika jedinice.

Članovi predstavničkih tijela biraju se razmjernim izbornim sustavom, na način da cijelo područje jedinice čini jednu izbornu jedinicu. Svi birači koji imaju prebivalište na području te jedinice i koji pristupe glasovanju, na temelju kandidacijskih lista, biraju sve članove predstavničkog tijela jedinice.

Glasovanje se obavlja osobno na biračkom mjestu, glasačkim listićem. Glasovanje traje neprekidno od sedam do devetnaest sati, kada se biračka mjesta zatvaraju.

Glasuje se samo za kandidacijske liste navedene na glasačkom listiću, a glasački listić popunjava se tako da se zaokružuje redni broj ispred naziva kandidacijske liste.

Rezultate izbora za članove predstavničkog tijela utvrđuje nadležno izborno povjerenstvo jedinice na temelju rezultata glasovanja na svim biralištima u jedinici.

Pravo na sudjelovanje u diobi mjesta u predstavničkom tijelu jedinice imaju liste koje na izborima dobiju najmanje 5% važećih glasova birača. Sa svake kandidacijske liste izabrani su kandidati od rednog broja 1 pa do rednog broja koliko je određena lista dobila mjesta u predstavničkom tijelu jedinice.
 

Zaštita izbornog prava

Ustavni sud Republike Hrvatske nadzire ustavnost i zakonitost izbora za članove predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i rješava izborne sporove u skladu s odredbama Zakona o lokalnim izborima.