Uredsko poslovanje

PITANJA I ODGOVORI SE TRENUTNO AŽURIRAJU.
TO SE ODNOSI I NA PITANJA DOLJE NAVEDENA.
 
 
101. Kako izgleda žig s grbom Republike Hrvatske?
Žig je okruglog oblika, izrađen od metala ili drugog odgovarajućeg materijala, a služi za utiskivanje u papir ili drugu podlogu.
102. Što sadrže pečati i žigovi s grbom Republike Hrvatske?
  • naziv i grb Republike Hrvatske,
  • naziv, odnosno ime i sjedište tijela odnosno naziv i sjedište pravne osobe s javnim ovlastima
103. Na kojem jeziku se ispisuje sadržaj pečata i žigova s grbom Republike Hrvatske?

Naziv Republike Hrvatske, naziv odnosno ime i sjedište tijela odnosno naziv i sjedište pravne osobe s javnim ovlastima ispisuje se u pečatu i žigu hrvatskim jezikom i latiničnim pismom.

Kada je ustavnim zakonom i statutom jedinice lokalne samouprave u skladu sa zakonom utvrđena službena uporaba jezika i pisma etničke i nacionalne zajednice ili manjine, sadržaj pečata i žiga ispisuje se jezikom i pismom etničke i nacionalne zajednice ili manjine.

104. Tko smije izrađivati pečate i žigove s grbom Republike Hrvatske?

Pečate i žigove s grbom Republike Hrvatske može izrađivati samo:

  • ovlašteni obrtnik
  • ovlašteno trgovačko društvo
105. Tko izdaje rješenje o ovlaštenju za izrađivanje pečata i žigova s grbom Republike Hrvatske?
Ministarstvo unutarnjih poslova.
106. Iz kojih razloga ministarstvo unutarnjih poslova može obrtniku ili trgovačkom društvu odbiti izdavanje rješenja o ovlaštenju za izrađivanje pečata i žigova s grbom Republike Hrvatske?
  1. ako pri nadležnom tijelu nisu registrirani za obavljanje djelatnosti proizvodnje pečata i žigova,
  2. ako nemaju uvjete za sigurno čuvanje izrađenih pečata, žigova i matrica,
  3. ako je odgovorna osoba ili osoba koja rukuje pečatima i žigovima osuđena zbog krivičnog djela iz koristoljublja ili zbog inače nečasnog krivičnog djela koje se goni po službenoj dužnosti, sve dok traju pravne posljedice osude
107. Iz kojih razloga ministarstvo unutarnjih postova može obrtniku ili trgovačkom društvu ukinuti ovlaštenje za izrađivanje pečata i žigova s grbom Republike Hrvatske?

Ministarstvo unutarnjih poslova ukinut će obrtniku i trgovačkom društvu ovlaštenje za izradu pečata i žigova s grbom Republike Hrvatske:

  1.  ako nakon izdavanja ovlaštenja nastupi jedan od sljedećih razloga:
  • ako pri nadležnom tijelu nisu registrirani za obavljanje djelatnosti proizvodnje pečata i žigova,
  • ako nemaju uvjete za sigurno čuvanje izrađenih pečata, žigova i matrica,
  • ako je odgovorna osoba ili osoba koja rukuje pečatima i žigovima osuđena zbog krivičnog djela iz koristoljublja ili zbog inače nečasnog krivičnog djela koje se goni po službenoj dužnosti, sve dok traju pravne posljedice osude; 
       2. na zahtjev obrtnika ili trgovačkog društva

Ove činjenice Ministarstvo unutarnjih poslova utvrđuje po službenoj dužnosti.

108. Tko daje odobrenje za izradu pečata i žigova s grbom Republike hrvatske tijelima i pravnim osobama s javnim ovlastima?
Ministarstvo pravosuđa i uprave.
109. Iz kojih će razloga Ministarstvo pravosuđa i uprave odbiti zahtjev tijela ili pravne osobe s javnim ovlastima za odobrenje za izradu pečata i žigova s grbom Republike Hrvatske?
Ministarstvo pravosuđa i uprave odbit će zahtjev ako utvrdi da nisu ispunjeni propisani uvjeti za uporabu pečata i žiga s grbom Republike Hrvatske.
110. Koje su dužnosti obrtnika ili trgovačkog društva koji smiju izrađivati pečate i žigove s grbom Republike Hrvatske?
Dužni su voditi evidenciju o pečatima i žigovima s grbom Republike Hrvatske koje su izradili, a matrice izrađenih pečata i žigova uništiti.
111. Koji se pečati i žigovi s grbom Republike Hrvatske moraju uništiti?

Moraju se uništiti:

  • pečati i žigovi s grbom Republike Hrvatske koji se zbog promjene naziva, istrošenosti ili drugog razloga koji ih čini neuporabivim, stavljaju izvan uporabe,
  • pečati i žigovi s grbom Republike Hrvatske koje rabe tijela koja prestaju s radom,
  • pečati i žigovi s grbom Republike Hrvatske koje je rabila pravna osoba s javnim ovlastima, a koja:
  1. je promijenila naziv,
  2. je prestala s radom ili
  3. više nema javne ovlasti
112. Tko uništava pečate i žigove s grbom Republike Hrvatske?
Ministarstvo uprave.
113. Postoji li dužnost prijavljivanja nestanak pečata ili žiga s grbom Republike Hrvatske?
Da.
114. Kome se mora prijaviti nestanak pečata ili žiga s grbom Republike Hrvatske?
Ministarstvu uprave
115. Tko je dužan prijaviti nestanak pečata ili žiga s grbom Republike Hrvatske?
Čelnik tijela odnosno odgovorna osoba u pravnoj osobi s javnim ovlastima.
116. Gdje se i u kojem roku oglašava nestanak pečata ili žiga s grbom Republike Hrvatske?
U „Narodnim novinama", u roku od 8 dana od saznanja za nestanak.
117. Što je obveza osobe koja pronađe pečat ili žig s grbom Republike Hrvatske?
Neodgodivo ga predati najbližoj policijskoj postaji ili upravi, korisniku pečata ili žiga ili Ministarstvu uprave.
118. Tko provodi nadzor nad provedbom zakona o pečatima i žigovima s grbom Republike Hrvatske?
Ministarstvo uprave i Ministarstvo unutarnjih poslova.
119. Koje je mjere ovlašten poduzeti državni službenik ovlašten za obavljanje nadzora nad provedbom Zakona o pečatima i žigovima s grbom Republike Hrvatske, ukoliko nađe da je povrijeđen taj Zakon ili drugi propis?

Državni službenik ovlašten je poduzeti sljedeće mjere

  • narediti otklanjanje utvrđenih nedostataka i nepravilnosti u određenom roku,
  • podnijeti prijavu za pokretanje prekršajnog postupka ili prijavu zbog počinjenog kaznenog djela,
  • privremeno oduzeti pečate i žigove s grbom Republike Hrvatske koje je obrtnik ili trgovačko društvo izradilo bez ovlaštenja, ili koji su izrađeni bez odobrenja Ministarstva uprave,
  • privremeno oduzeti obrtniku ili trgovačkom društvu ovlaštenje za izradu pečata i žigova s / grbom Republike Hrvatske.
120. Kojim propisom se propisuje veličina pečata i žiga s grbom Republike Hrvatske, način ispisivanja sadržaja, izrada, uporaba i rukovanje, način vođenja evidencije o izrađenim pečatima i žigovima te odobrenjima za njihovu izradu, o pečatima i žigovima koji se rabe te postupak uništavanja pečata i žiga i evidentiranja uništenih pečata i žigova?

Pravilnikom za primjenu Zakona o pečatima i žigovima s grbom Republike Hrvatske.

Pravilnikom za primjenu Zakona o pečatima i žigovima s grbom Republike Hrvatske propisuje se:

  • veličina pečata i žiga s grbom Republike Hrvatske;
  • način ispisivanja sadržaja;
  • izrada,
  • uporaba,
  • rukovanje,
  • način vođenja evidencije o izrađenim pečatima i žigovima te odobrenjima za njihovu
  • izradu, o pečatima i žigovima koji se rabe,
  • postupak uništavanja pečata i žiga i
  • postupak evidentiranja uništenih pečata i žigova
121. Za što se plaćaju upravne pristojbe?
Upravne pristojbe plaćaju se za spise i radnje pred:
  • tijelima državne uprave
  • diplomatskim misijama, konzularnim uredima i drugim predstavničkim tijelima Republike Hrvatske u inozemstvu
  • tijelima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i njihovim upravnim tijelima te
  • pravnim osobama s javnim ovlastima.
122. Tko je pristojbeni obveznik?

Pristojbeni obveznik je osoba na čiji se zahtjev pokreće postupak, odnosno obavljaju radnje za koje je Tarifom propisano plaćanje pristojbe.

Ako pristojbeni obveznik podnosi jedan zahtjev kojim traži izdavanje više različitih akata, smatrat će se da je pristojbeni obveznik predao onoliko zahtjeva koliko akata se izdaje.

Ako više pristojbenih obveznika podnosi jedan zajednički zahtjev kojim se traži izdavanje istog akta, za zahtjev se plaća jedna pristojba.

123. U kojem trenutku nastaje pristojbena obveza?

Pristojbena obveza nastaje u trenutku zaprimanja zahtjeva za izdavanje akta ili druge isprave, odnosno u trenutku zaprimanja svakog drugog podneska, neovisno o tome je li on zaprimljen u pisanom obliku, poštom ili elektroničkim putem ili usmeno na zapisnik.

Za akte i radnje za čije je izdavanje ili obavljanje Tarifom propisana pristojba u posebnom području, pristojbena obveza nastaje u trenutku udovoljavanja zahtjevu pristojbenog obveznika.

124. Kada se mora platiti upravna pristojba?
Pristojbe se plaćaju u trenutku nastanka pristojbene obveze (ako za pojedine slučajeve nije propisano drukčije).
125. Tko vodi sustav e- Pristojbe?
Sustav e-Pristojbe je središnji informacijsko-tehnološki sustav elektroničke naplate, koji je uređen posebnim propisom.
Sustav e-Pristojbe vodi Financijska agencija - FINA (u daljnjem tekstu: FINA).
126. Koje su vrste oslobođenja od plaćanja upravne pristojbe?
Opća i predmetna.
127. Nabrojite opća oslobođenja od plaćanja upravne pristojbe.
Od plaćanja pristojbi oslobođeni su:
1. Republika Hrvatska, tijela državne vlasti, tijela državne uprave i druga državna tijela, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave i njihova tijela
2. ustanove iz područja odgoja i obrazovanja, znanosti, visokog obrazovanja, kulture, zaštite kulturne i prirodne baštine, zdravstva, socijalne skrbi te humanitarne organizacije koje su za obavljanje svoje djelatnosti pribavile odobrenje nadležnog tijela državne uprave, u obavljanju svoje osnovne djelatnosti; u smislu ovoga Zakona, osnovna djelatnost je djelatnost koja se obavlja sukladno posebnom propisu, aktu o osnivanju, statutu ili drugom općem aktu
3. braniteljske zadruge, javne ustanove iz područja skrbi za hrvatske branitelje iz Domovinskog rata i članove njihove obitelji te javne ustanove ‒ memorijalni centri iz Domovinskog rata, u obavljanju svoje osnovne djelatnosti
4. organizacije osoba s invaliditetom u obavljanju svoje osnovne djelatnosti
5. građani čiji dohodak, uključujući i dohodak bračnog ili izvan­bračnog druga, odnosno dohodak životnog ili neformalnog životnog partnera, u protekloj i tekućoj godini ne prelazi iznos neoporezivog dohotka i koji nemaju druge značajnije imovine (nekretnine, štednju, motorna vozila i plovila), čija ukupna vrijednost ne prelazi 30.000,00 kuna, o čemu se daje pisani iskaz
6. civilni invalidi Domovinskog rata i hrvatski ratni vojni invalidi iz Domovinskog rata, na temelju odgovarajućih isprava kojima dokazuju svoj status
7. supružnici, djeca i roditelji smrtno stradalih, zatočenih ili nestalih hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata, na temelju odgovarajućih isprava kojima dokazuju svoj status
8. supružnici, djeca i roditelji poginulih, umrlih i nestalih civila iz Domovinskog rata, na temelju odgovarajućih isprava kojima dokazuju svoj status
9. stradali pirotehničari i s njima izjednačene osobe, na temelju odgovarajućih isprava kojima dokazuju svoj status
10. supružnici, djeca i roditelji smrtno stradalih pirotehničara i s njima izjednačenih osoba, na temelju odgovarajućih isprava kojima dokazuju svoj status
11. žrtve seksualnog nasilja iz Domovinskog rata, na temelju odgovarajućih isprava kojima dokazuju svoj status
12. prognanici i izbjeglice, na temelju odgovarajućih isprava kojima dokazuju svoj status
13. strani državljani za odobrenje za privremeni boravak u Republici Hrvatskoj, koji kao hrvatski stipendisti dolaze u Republiku Hrvatsku radi školovanja i usavršavanja
14. stranci koji imaju status žrtve trgovanja ljudima i maloljetnici koji su napušteni ili su žrtve organiziranog kriminala ili su iz drugih razloga ostali bez roditeljske zaštite, skrbništva ili bez pratnje, tražitelji međunarodne zaštite, azilanti, stranci pod supsidijarnom zaštitom, članovi obitelji azilanta i stranca pod supsidijarnom zaštitom koji zakonito borave u Republici Hrvatskoj te stranci pod privremenom zaštitom i članovi obitelji stranaca pod privremenom zaštitom
15. stranci koji u organizaciji hrvatskih udruga ili institucija dolaze volontirati u Republiku Hrvatsku
16. volonteri koji volontiraju u neprofitnim udrugama i ustanovama u Republici Hrvatskoj sukladno posebnim propisima, odnosno na temelju programa međunarodne razmjene i suradnje volontera
17. stranci koji volontiraju temeljem programa mobilnosti mladih koje Republika Hrvatska provodi u suradnji s drugim državama.
128. Nabrojite predmetna oslobođenja od plaćanja upravne pristojbe?

(1) Predmetna oslobođenja naplate upravnih pristojbi utvrđuju se za određena pismena i radnje pred tijelima koja u okviru svojeg djelokruga i ovlasti vode postupak ili obavljaju upravnu radnju, prema odredbama ovoga Zakona ili prema posebnim propisima.

 (2) Pristojbe se ne plaćaju na sljedeće:

 1. predstavke i pritužbe te prijedloge državnim i drugim javnopravnim tijelima

 2. zahtjeve na pristup informacijama u postupcima pred tijelima javne vlasti, sukladno propisima kojima se uređuje pravo na pristup informacijama

 3. zahtjeve i rješenja u postupcima odobrenja pravne pomoći

 4. sva pismena i radnje pred tijelima koja u okviru svog djelokruga i ovlasti vode postupak ili obavljaju upravnu radnju za koje je plaćanje naknade propisano posebnim propisom

 5. molbe za pomilovanja i rješenja o tim molbama

 6. zahtjeve za naknadu štete osoba neopravdano osuđenih i neosnovano lišenih slobode te rješenja o tim predmetima

 7. pismena i radnje u postupku pribavljanja dokaza o slabom imovnom stanju radi oslobođenja od plaćanja pristojbe

 8. pismena i radnje u postupku za povrat više plaćenih obveza

 9. pismena i radnje u postupku za ispravljanje grešaka u rješenjima, ispravama i službenim očevidnicima

 10. ovjeru pravomoćnosti dozvola (lokacijska, građevinska i uporabna)

 11. pismena i radnje u postupku sastavljanja i ispravljanja podataka upisanih u registar birača

 12. akte i radnje za upis u knjigu državljana i državne matice te zahtjeve za izdavanje isprava iz tih evidencija

 13. sve prijave i prijedloge za utvrđivanje poreza i pristojbi te za korištenje poreznih oslobođenja i olakšica

 14. pismena i radnje u postupku vraćanja, odnosno ostvarenja prava naknade za oduzetu imovinu

 15. sva pismena i radnje za ostvarivanje prava iz mirovinskog, invalidskog i zdravstvenog osiguranja te socijalne skrbi

 16. sva pismena i radnje u postupcima priznavanja prava samostalnih umjetnika na uplatu doprinosa za mirovinsko, invalidsko i zdravstveno osiguranje iz sredstava državnog proračuna Republike Hrvatske te sva pismena i radnje u svezi s financiranjem javnih potreba u kulturi i medijima

 17. sva pismena i radnje u postupcima stambenog zbrinjavanja na području posebne državne skrbi koji se vode prema posebnom propisu

 18. sva pismena i radnje u postupcima ostvarivanja prava hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji prema posebnom propisu

 19. sva pismena i radnje u postupcima ostvarivanja prava ratnih vojnih invalida, mirnodopskih vojnih invalida, civilnih invalida rata, sudionika rata i članova njihovih obitelji prema posebnom propisu

 20. sva pismena i radnje u postupcima ostvarivanja prava žrtava seksualnog nasilja iz Domovinskog rata prema posebnom propisu

 21. pismena i radnje u svezi s redovitim školovanjem učenika i studenata, osim pristojbi za svjedodžbu nakon završenog školovanja ili diplome

 22. pismena i radnje u svezi sa zasnivanjem radnog odnosa i ostvarivanjem prava iz radnog odnosa te pismena i radnje u postupku ostvarivanja prava nezaposlenih osoba prema propisima o zapošljavanju

 23. izdavanje svjedodžbi odnosno diploma kao dokaza o stručnoj spremi i obrazovanju za nezaposlene osobe koje se javljaju na natječaje za zapošljavanje

 24. pismena i radnje u svezi s pomorskim i brodarskim knjižicama i sve upise u njih

 25. pismena i radnje u svezi sa stalnim prikupljanjem i pružanjem humanitarne pomoći te organiziranjem humanitarnih akcija

 26. pismena i radnje u svezi s primanjem poklon-paketa i darova od dobrotvornih i humanitarnih organizacija iz inozemstva

 27. pismena i radnje u svezi s uređivanjem prava i dužnosti iz područja obrane

 28. pismena i radnje u postupku izdavanja osobne iskaznice hrvatskim državljanima, dozvole boravka za strance na stalnom boravku, potvrde o prijavi privremenog boravka za državljane država članica Europskog gospodarskog prostora, boravišne iskaznice za državljane država članica Europskog gospodarskog prostora, boravišne iskaznice za članove obitelji državljana država članica Europskog gospodarskog prostora koji nisu državljani država članica Europskog gospodarskog prostora, dozvole boravka za azilante te dozvole boravka za strance pod supsidijarnom zaštitom i privremenom zaštitom

 29. pismena i radnje u svezi sa zaštitom kulturnih dobara, osim za izdavanje dopuštenja za obavljanje podvodnih aktivnosti u dijelovima unutarnjeg mora i teritorijalnih voda Republike Hrvatske koji su zaštićeni kao kulturno dobro, kao i kod posebno zaštićenih podmorskih lokaliteta

 30. pismena i radnje u svezi sa zaštitom prirode

 31. podneske upućene tijelima za predstavke i pritužbe i državnom odvjetništvu

 32. pismena i radnje u postupku za pogreb umrlih osoba

 33. pismena i radnje u postupku za ostvarivanje prava na doplatak za djecu

 34. prijave i odjave prebivališta i boravišta osoba

 35. pismena i radnje u postupku prodaje stanova na kojima postoji stanarsko pravo

 36. zahtjeve i uvjerenje o matičnom broju građana

 37. zahtjeve i uvjerenje o osobnom identifikacijskom broju

 38. pismena i radnje po postupcima u kojima se primjenjuju carinski propisi Europske unije i carinski propisi Republike Hrvatske kojima se uređuju pojedina pitanja iz područja carinskih propisa Europske unije čije uređenje nije u nadležnosti Europske unije

 39. pismena i radnje po postupcima iz propisa kojima se uređuje oporezivanje trošarinama i posebnim porezima

 40. u postupcima izdavanja isprava koje se izdaju prema odredbama sporazuma koje Republika Hrvatska sklapa o pograničnom prometu i suradnji

 41. pismena i radnje u postupku odobrenja međunarodne i privremene zaštite

 42. kod odjave oružja vlasnika registriranog oružja koji to oružje poklanjaju Republici Hrvatskoj

 43. pravne lijekove protiv odluka u vezi s povratkom državljana trećih zemalja koji nezakonito borave u Republici Hrvatskoj

 44. zahtjeve za vizu za članove obitelji hrvatskog državljanina

 45. zahtjeve za vizu za djecu do 12 godina

 46. zahtjeve za vizu za nositelje diplomatskih i službenih putovnica koji putuju službeno

 47. zahtjeve za vizu za članove obitelji državljana država članica Europskoga gospodarskog prostora i Švicarske koji putuju s njima ili im se pridružuju 

48. zahtjeve za produljenje roka valjanosti i/ili trajanja boravka odobrenog na temelju izdane vize zbog više sile ili humanitarnih razloga

 49. zahtjeve za vizu za učenike, studente, studente na poslijediplomskim studijima te nastavnike u njihovoj pratnji koji dolaze u svrhu školovanja, studiranja i stručne izobrazbe

 50. zahtjeve za vizu za istraživače, državljane trećih zemalja, koji dolaze u svrhu istraživanja kako je određeno Preporukom br. 2005/761/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 28. rujna 2005. o olakšavanju izdavanja jedinstvenih viza za kratkotrajni boravak od strane država članica za istraživače iz trećih zemalja koji putuju unutar Zajednice u svrhu obavljanja znanstvenog istraživanja (SL L 289, 3. 11. 2005.)

 51. zahtjeve za vizu, dozvole za boravak i rad te odobrenja za privremeni boravak za gostujuće nastavnike i suradnike na visokim učilištima koji sudjeluju u izvođenju studijskih programa

 52. zahtjeve za vizu, dozvole za boravak i rad te odobrenja za privremeni boravak za strane istraživače koji se ugošćuju na znanstvenim organizacijama za rad na znanstvenim istraživanjima te koji sudjeluju u izvođenju studijskih programa

 53. zahtjeve za vizu za predstavnike neprofitnih organizacija u dobi do 25 godina radi sudjelovanja na seminarima, konferencijama, sportskim, kulturnim ili obrazovnim događanjima u organizaciji neprofitnih organizacija

 54. pismena i radnje u postupku rješavanja po prigovoru za zaštitu prava putnika u zračnom prometu

 55. za upisivanje i ovjeru podataka upisanih u brodske isprave, zapise i knjige te u isprave i knjige plovila koje vode lučke kapetanije u Republici Hrvatskoj

 56. zahtjeve za ostvarivanje prava na potpore u poljoprivredi, šumarstvu, ribarstvu i ruralnom razvoju

 57. u postupku komasacije za poljoprivredno zemljište u svim radnjama u vezi s komasacijom

 58. pismena i radnje u postupcima prijave i proglašenja projekata strateškim investicijskim projektima Republike Hrvatske

 59. pismena i radnje na zahtjev inozemnih nadležnih tijela sukladno međunarodnim ugovorima koji su u primjeni

 60. akte i radnje koji se vode po službenoj dužnosti.

 (3) Oslobođenja iz stavka 2. ovoga članka primjenjuju se za sva pismena i radnje neovisno o tome vodi li se postupak pred tijelima u Republici Hrvatskoj ili u inozemstvu.

 (4) Od plaćanja pristojbi na zahtjev za vizu mogu se osloboditi osobe koje u Republiku Hrvatsku dolaze:

 ‒ iz humanitarnih razloga

 ‒ volontirati

 ‒ radi kulturne, znanstvene ili drugog oblika suradnje sa zemljom čije državljanstvo te osobe imaju ako oslobađanje od pristojbi predlože državna tijela Republike Hrvatske

 ‒ kao sudionici seminara, konferencija, sportskih, kulturnih ili obrazovnih događanja u dobi do 25 godina.

 (5) Pristojbe se ne plaćaju kod elektroničke razmjene podataka o kojima tijela državne uprave vode službenu evidenciju, s institucijama koje dokažu da temeljem propisa imaju pravni temelj za korištenje tih podataka te kod elektroničkih usluga razine informatiziranosti 4 i više.

 (6) Ako je za pojedina pismena i radnje ovim Zakonom propisano plaćanje odnosno oslobođenje od plaćanja pristojbi, a posebnim propisom je propisano drugačije, primjenjuje se poseban propis.

129. Kakva su prava i obveze stranih državljana prema propisima o upravnim pristojbama?
Ista prava i obveze prema propisima o pristojbama kao i hrvatski državljani imaju strani državljani koji u Republici Hrvatskoj imaju:
  • prebivalište ili 
  • uobičajeno boravište
130. Tko ima pravo na povrat plaćene upravne pristojbe?
Pravo na povrat plaćene ili više plaćene pristojbe ima osoba koja je platila upravnu pristojbu:
  • koju nije bila obvezna platiti ili
  • u većem iznosu od propisanog ili
  • za radnju koju tijelo nije obavilo.
131. Kako se pokreće postupak za povrat plaćene upravne pristojbe?
Postupak za povrat pristojbe pokreće se na zahtjev stranke, u roku od 90 dana od dana kada je pristojba više ili pogrešno uplaćena, odnosno od dana saznanja da radnja nije obavljena.
132. Tko je ovlašten za rješavanje zahtjeva za povrat plaćene upravne pristojbe?
O zahtjevu za povrat pristojbe rješenjem odlučuje tijelo za čiji je rad plaćena pristojba.
Zahtjev za povrat pristojbe od pravnih osoba s javnim ovlastima zaprima se u nadležnim ispostavama Ministarstva financija, Porezne uprave prema sjedištu pravne osobe s javnim ovlastima, a o zahtjevu odlučuje rješenjem Ministarstvo financija.
133. Kakav je postupak u slučaju da pristojbeni obveznik ne plati pristojbu u propisanom roku?

Po podnescima za koje nije plaćena pristojba u propisanom roku, ili nije plaćena u dostatnom iznosu, osim ako se ne radi o aktima koji su doneseni po službenoj dužnosti, neće se postupati dok pristojbeni obveznik ne dostavi dokaz o plaćenoj pristojbi.

Iznimno, ako nadležno tijelo postupi po zahtjevu pristojbenog obveznika, a pristojba nije naplaćena, ona će se naplatiti od pristojbenog obveznika prisilno, prema odredbama zakona kojim se uređuje opći porezni postupak.

134. Opišite postupak s podnescima i drugim spisima za koje upravna pristojba nije plaćena ili nije plaćena u dostatnom iznosu?
Ako je podnesak ili drugo pismeno za koje nije plaćena pristojba, ili nije plaćena u dostatnom iznosu, dostavljeno poštom ili elektroničkim putem, tijelo nadležno za odlučivanje po zahtjevu zaključkom će pozvati pristojbenog obveznika da u roku od 15 dana od dana njegova primitka plati redovnu pristojbu i pristojbu za opomenu.
Ako pristojbeni obveznik uplati pristojbu iz stavka 2. ovoga članka, smatra se da je pristojba uredno plaćena od trenutka podnošenja podneska.
Ako pristojbeni obveznik ne plati propisanu pristojbu za podnesak iz stavka 2. ovoga članka, smatra se da je pristojbeni obveznik odustao od zahtjeva.
135. Zastarijeva li pravo na naplatu pristojbe?
Da.
136. Koji se zakon primjenjuje na postupke utvrđivanja zastare prava na naplatu pristojbe i prava na povrat pristojbe?

Na postupke utvrđivanja zastare prava na naplatu pristojbe, kao i postupke utvrđivanja prava na povrat pristojbe primjenjuju se odredbe zakona kojim se uređuje opći porezni postupak.

 

137. Zastarijeva li pravo na povrat pristojbe?
Da.
138. Tko obavlja nadzor nad primjenom Zakona o upravnim pristojbama i propisima donesenih na temelju toga Zakona?
Nadzor nad primjenom ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona u dijelu primjene sustava e-Pristojbe obavlja Ministarstvo uprave, a u ostalom dijelu Ministarstvo financija.
139. Na koji se način plaća upravna pristojba?
Upravna pristojba plaća se na propisani račun neovisno o iznosu pristojbe.
 
Iznimno, pristojbe u iznosu do 100,00 kuna mogu se platiti u državnim biljezima.
 
Ako za pojedine slučajeve Zakonom o upravnim pristojbama nije propisano drugačije, pristojbe se mogu plaćati i putem sustava e-Pristojbe.
 
140. Na koji se način plaćaju konzularne pristojbe?
Konzularne pristojbe u inozemstvu plaćaju se:
  • na bankovni račun diplomatskih misija ili konzularnih ureda,
  • iznimno - u gotovini.
    Obračun konzularnih pristojbi obavlja se prema prosječnom srednjem tečaju kune iz tečajnice Hrvatske narodne banke za prethodnu kalendarsku godinu. Ako neke od nacionalnih valuta nema u tečajnici za obračun konzularnih pristojbi primjenjuje se tečaj američkog dolara.
    Rješenje o povratu konzularnih pristojbi donosi šef diplomatske misije, odnosno konzularnog ureda Republike Hrvatske u inozemstvu i izvršava ga na teret tekućih prihoda od konzularnih pristojbi.
141. Na koji način se obračunava upravna pristojba pristojbenom obvezniku koji iz inozemstva traži da mu tijelo uprave Republike Hrvatske obavi radnju za koju se plaća pristojba?

Pristojbeni obveznik koji iz inozemstva traži da mu tijelo obavi radnju za koju se plaća pristojba, pristojbu plaća u stranoj valuti prema srednjem tečaju kune iz tečajnice Hrvatske narodne banke na dan plaćanja pristojbe.

Ako neke od nacionalnih valuta nema u tečajnici primjenjuje se tečaj američkog dolara.

Iznimno, pristojbe se putem sustava e-Pristojbe plaćaju sukladno propisu kojim je uređen platni promet.

142. Što se mora naznačiti u rješenju ili drugoj ispravi?
U rješenju ili drugoj ispravi za koju je plaćena pristojba naznačuje se:
  • da je pristojba plaćena,
  • u kojem iznosu,
  • na koji način i
  • prema kojem tarifnom broju.
    U rješenju i ispravama koje se izdaju bez pristojbe mora se naznačiti na osnovi kojih su odredbi Zakona o upravnim pristojbama i drugih propisa oslobođene od plaćanja pristojbe.
143. Tko poništava državne biljege?
Poništavanje državnih biljega koji se lijepe na podnesak obavlja tijelo nadležno za prijam podneska odnosno tijelo koje donosi rješenje ili drugu ispravu za koju je plaćena pristojba.
144. Kako se poništavaju državni biljezi?
Državni biljezi poništavaju se štambiljem »PONIŠTENO« ili na drugi odgovarajući način.
145. Na što je potrebno paziti u slučaju kada se upravna pristojba uplaćuje na propisani račun?
Da u spisu tijela pred kojim je plaćena pristojba obavezno mora biti dokaz o obavljenoj uplati pristojbe.
146. Čiji je prihod ostvaren naplatom upravnih pristojbi?
Prihod ostvaren od maloprodaje državnih biljega zajednički je prihod državnog proračuna, proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave na čijem je području obavljena maloprodaja državnih biljega, i to u jednakim dijelovima.
Pristojbe uplaćene izravno na propisani račun za pismena i radnje iz djelokruga tijela državne uprave, diplomatskih misija, konzularnih ureda i drugih predstavničkih tijela Republike Hrvatske u inozemstvu prihod su državnog proračuna Republike Hrvatske.
Pristojbe uplaćene izravno na propisani račun za pismena i radnje pred tijelima jedinica područne (regionalne) samouprave i njihovim upravnim tijelima prihod su jedinica područne (regionalne) samouprave pred čijim je tijelima plaćena pristojba.
Pristojbe uplaćene izravno na propisani račun za pismena i radnje pred tijelima jedinica lokalne samouprave i njihovim upravnim tijelima prihod su jedinica lokalne samouprave pred čijim je tijelima plaćena pristojba.
Pristojba uplaćena izravno na propisani račun za pismena i radnje pravnih osoba s javnim ovlastima prihod je državnog proračuna, proračuna jedinica lokalne ili područne (regionalne) samouprave. Pripadnost prihoda određuje se na temelju čijeg je ovlaštenja pravnoj osobi s javnim ovlastima povjereno obavljanje poslova te prema mjestu sjedišta odnosno prema mjestu sjedišta njezine područne jedinice gdje su obavljeni poslovi.
Pristojbe plaćene izravno na propisani račun uključuju i pristojbe plaćene kroz sustav e-Pristojbe.
147. Tko je, osim zakonodavca, sukladno zakonu o upravnim pristojbama ovlašten za izmjenu iznosa iz tarife upravnih pristojbi?
Vlada Republike Hrvatske.
148. Tko propisuje izdavanje, raspačavanje, povlačenje iz uporabe i zamjenu državnih biljega?
Ministar financija.
149. Koje ovlasti ima ministar financija vezano uz državne biljege?
Izdavanje, raspačavanje, povlačenje iz uporabe, zamjenu državnih biljega ovlaštenje za maloprodaju državnih biljega ostalim pravnim i fizičkim osobama, visinu provizije koja pripada prodavatelju državnih biljega.
150. Tko može obavljati maloprodaju državnih biljega?
Maloprodaju državnih biljega mogu obavljati tijela državne uprave, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave i njihova tijela, sudovi, banke, FINA, HP ‒ Hrvatska pošta d.d. i javni bilježnici.
151. Što propisuje uredba o natpisnoj ploči i zaglavlju akta tijela državne uprave, lokalne, područne (regionalne) samouprave i mjesne samouprave, te pravnih osoba koje imaju javne ovlasti.

Uredbom je propisano slijedeće:

 

  • sadržaj, izgled i način isticanja natpisne ploče
  • sadržaj zaglavlja akta
  • način ispisivanja dvojezične ili višejezične natpisne ploče i zaglavlja akta

za

  • tijela državne uprave: ministarstva, državne upravne organizacije i urede državne uprave u jedinicama područne (regionalne) samouprave
  • tijela jedinica lokalne samouprave
  • tijela jedinica područne (regionalne) samouprave
  • mjesnu samoupravu
  • pravne osobe koje imaju javne ovlasti.
152. Koji sadržaj mora imati natpisna ploča ministarstva?
  • grb Republike Hrvatske,
  • naziv: »Republika Hrvatska«,
  • naziv ministarstva
153. Koji sadržaj mora imati natpisna ploča upravne organizacije u sastavu ministarstva?
  • grb Republike Hrvatske,
  • naziv: »Republika Hrvatska«,
  • naziv ministarstva
  • naziv upravne organizacije

Naziv upravne organizacije ispisuje se većim slovima u odnosu na ostali tekst.

154. Što dodatno sadrži natpisna ploča unutarnje ustrojstvene jedinice ministarstva, odnosno upravne organizacije u sastavu ministarstva, koja nije smještena u zgradi s ministarstvom, odnosno sa upravnom organizacijom u sastavu ministarstva?

Osim dijelova koje sadrži natpisna ploča upravne organizacije u sastavu ministarstva, iza naziva ministarstva, odnosno upravne organizacije u sastavu ministarstva, kojoj pripada, sadrži i:

  • naziv unutarnje ustrojstvene jedinice
  • a ukoliko ima sjedište u drugom mjestu, uz naziv unutarnje ustrojstvene jedinice, sadrži i mjesto sjedišta

Naziv i sjedište unutarnje ustrojstvene jedinice ispisuje se većim slovima u odnosu na ostali tekst.

155. Što sadrži natpisna ploča diplomatske misije i konzularnog ureda rh u inozemstvu?

grb Republike Hrvatske

naziv Veleposlanstvo Republike Hrvatske odnosno naziv diplomatske misije ili konzularnog ureda

156. Što sadrži natpisna ploča državne upravne organizacije?
  • grb Republike Hrvatske,
  • naziv: »Republika Hrvatska«,
  • naziv državne upravne organizacije

Naziv državne upravne organizacije ispisuje se većim slovima u odnosu na ostali tekst.

157. Gdje se na natpisnoj ploči stavlja grb Republike Hrvatske?
Na sredini iznad naziva »Republika Hrvatska«
158. Što sadrži zaglavlje akta ministarstva?
  • grb Republike Hrvatske,
  • naziv: »Republika Hrvatska«,
  • naziv ministarstva,
  • klasifikacijsku oznaku,
  • urudžbeni broj,
  • mjesto i
  • datum izrade akta
159. Što sadrži zaglavlje akta upravne organizacije u sastavu ministarstva?
  • grb Republike Hrvatske,
  • naziv: »Republika Hrvatska«,
  • naziv ministarstva i upravne organizacije,
  • klasifikacijsku oznaku,
  • urudžbeni broj,
  • mjesto i
  • datum izrade akta
160. Što sadrži zaglavlje akta unutarnje ustrojstvene jedinice ministarstva i upravne organizacije u sastavu ministarstva?

Osim dijelova koje sadrži zaglavlje akta ministarstva i upravne organizacije u sastavu ministarstva, iza naziva tijela kojem pripada sadrži:

  • naziv unutarnje ustrojstvene jedinice,
  • a ukoliko ima sjedište u drugom mjestu, uz naziv unutarnje ustrojstvene jedinice, sadrži i mjesto sjedišta.
161. Što sadrži zaglavlje akta državne upravne organizacije?
  • grb Republike Hrvatske,
  • naziv: »Republika Hrvatska«,
  • naziv državne upravne organizacije,
  • klasifikacijsku oznaku,
  • urudžbeni broj,
  • mjesto i
  • datum izrade akta
162. Što sadrži zaglavlje akta unutarnje ustrojstvene jedinice državne upravne organizacije?

Osim dijelova koje sadrži zaglavlje akta državne upravne organizacije, iza naziva tijela kojem pripada sadrži:

  • naziv unutarnje ustrojstvene jedinice,
  • a ukoliko ima sjedište u drugom mjestu, uz naziv unutarnje ustrojstvene jedinice, sadrži i mjesto sjedišta.
163. Koji sadržaj mora imati natpisna ploča ureda državne uprave u jedinici područne (regionalne) samouprave?
  • grb Republike Hrvatske,
  • naziv: »Republika Hrvatska«,
  • riječi: »Ured državne uprave u (naziv županije)
  • sjedište

Naziv ureda državne uprave ispisuje se većim slovima u odnosu na ostali tekst.

164. Koji sadržaj mora imati natpisna ploča ispostave ureda državne uprave u jedinici područne (regionalne) samouprave i matičnog ureda?
  • grb Republike Hrvatske,
  • naziv: »Republika Hrvatska«,
  • riječi: »Ured državne uprave u (naziv županije)«,
  • riječ: »Ispostava« i sjedište ispostave, odnosno
  • riječi: »Matični ured« i sjedište matičnog ureda.

Naziv i sjedište ispostave, odnosno matičnog ureda ispisuje se većim slovima u odnosu na ostali tekst.

165. Koji sadržaj mora imati natpisna ploča unutarnje ustrojstvene jedinice ureda državne uprave u jedinici područne (regionalne) samouprave, koja nije smještena u zgradi sa uredom?
  • grb Republike Hrvatske,
  • naziv: »Republika Hrvatska«,
  • riječi: »Ured državne uprave u (naziv županije)«,
  • naziv unutarnje ustrojstvene jedinice,
  • mjesto sjedišta (ukoliko ima sjedište u drugom mjestu)

Naziv i sjedište unutarnje ustrojstvene jedinice ispisuje se većim slovima u odnosu na ostali tekst.

166. Što sadrži zaglavlje akta ureda državne uprave u jedinici područne (regionalne) samouprave?
  • grb Republike Hrvatske,
  • naziv: »Republika Hrvatska«,
  • riječi: »Ured državne uprave u (naziv županije)«,
  • naziv osnovne unutarnje ustrojstvene jedinice, odnosno unutarnje ustrojstvene jedinice osnovane posebnim propisom
  • klasifikacijsku oznaku
  • urudžbeni broj
  • mjesto i
  • datum izrade akta
167. Što sadrži zaglavlje akta ispostave ureda državne uprave u jedinici područne (regionalne) samouprave?
  • grb Republike Hrvatske,
  • naziv; »Republika Hrvatska«,
  • riječi: »Ured državne uprave u - (naziv županije)
  • naziv osnovne unutarnje ustrojstvene jedinice ureda na čije se poslove odnosi akt,
  • riječ: »Ispostava"
  • sjedište ispostave
  • klasifikacijsku oznaku
  • urudžbeni broj,
  • mjesto i
  • datum izrade akta
168. Koji sadržaj mora imati natpisna ploča tijela općine?
  • grb Republike Hrvatske,
  • naziv: »Republika Hrvatska«,
  • naziv županije,
  • naziv općine,
  • naziv tijela općine,
  • sjedište.

Naziv tijela općine ispisuje se većim slovima u odnosu na ostali tekst.

169. Koji sadržaj mora imati natpisna ploča tijela grada?
  • grb Republike Hrvatske,
  • naziv: »Republika Hrvatska«,
  • naziv županije,
  • naziv grada,
  • naziv tijela grada,
  • sjedište.

Naziv tijela grada ispisuje se većim slovima u odnosu na ostali tekst.

170. Koji sadržaj mora imati natpisna ploča tijela županije?
  • grb Republike Hrvatske,
  • naziv: »Republika Hrvatska«,
  • naziv županije
  • naziv tijela županije,
  • sjedište županije.

Naziv tijela županije ispisuje se većim slovima u odnosu na ostali tekst.

171. Kako ističe natpisnu ploču upravno tijelo općine, grada i županije koje nije smješteno u zgradi s tijelom kojem pripada?

Ističe natpisnu ploču istoga sadržaja kao i tijelo općine, grada, odnosno županije kojem pripada, osim što se u sadržaju natpisne ploče umjesto naziva tijela stavlja naziv upravnog tijela (upravni odjel, služba).

Naziv upravnog tijela ispisuje se većim slovima u odnosu na ostali tekst.

172. Što sadrži zaglavlje akta tijela općine?
  • grb Republike Hrvatske,
  • naziv: »Republika Hrvatska«,
  • naziv županije,
  • naziv općine,
  • naziv tijela općine odnosno upravnog tijela,
  • klasifikacijsku oznaku,
  • urudžbeni broj,
  • mjesto i
  • datum izrade akta
173. Što sadrži zaglavlje akta tijela grada?
  • grb Republike Hrvatske,
  • naziv: »Republika Hrvatska«,
  • naziv županije,
  • naziv grada,
  • naziv tijela grada odnosno upravnog tijela,
  • klasifikacijsku oznaku,
  • urudžbeni broj,
  • mjesto i
  • datum izrade akta
174. Što sadrži zaglavlje akta tijela županije?
  • grb Republike Hrvatske, naziv; »Republika Hrvatska«, naziv županije,
  • naziv tijela županije odnosno upravnog tijela,
  • klasifikacijsku oznaku,
  • urudžbeni broj,
  • mjesto i
  • datum izrade akta
175. Što sadrži zaglavlje akta upravnog tijela općine, grada, odnosno županije, koje ima sjedište izvan mjesta sjedišta općine, grada, odnosno županije?
Zaglavlje akta upravnog tijela općine, grada, odnosno županije, koje ima sjedište izvan mjesta sjedišta općine, grada, odnosno županije, uz naziv upravnog tijela, sadrži i mjesto sjedišta upravnog tijela.
176. Što mogu, u skladu sa zakonom, koristiti općina, grad i županija u sadržaju natpisne ploče i zaglavlja akta?

Grb općine, grada, odnosno županije.

 Ako općina, grad i županija u sadržaju natpisne ploče i zaglavlja akta koriste grb općine, grada, odnosno županije, gdje se grb stavlja ispred naziva općine, grada, odnosno županije.

177. Primjenjuju li se odredbe ove uredbe i na pravne osobe s javnim ovlastima?
Da, na odgovarajući način, u pogledu sadržaja natpisne ploče i zaglavlja upravnih i drugih akata koji su izdani na temelju javnih ovlasti.
178. Na koji način se ispisuju dvojezična ili višejezična natpisna ploča i zaglavlje akta?
U slučaju isticanja dvojezične ili višejezične natpisne ploče, te ispisivanja dvojezičnog ili višejezičnog zaglavlja akta u skladu sa Zakonom o uporabi jezika i pisma nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj, tijela koja su dužna primjenjivati odredbe ove Uredbe, odnosno njihove ustrojstvene jedinice, te pravne osobe koje imaju javne ovlasti ispisuju dvojezičnu ili višejezičnu natpisnu ploču, i zaglavlje akta na način da se tekst na hrvatskom jeziku i latiničnom pismu ispisuje na prvom mjestu.
179. Kako izgleda natpisna ploča tijela državne uprave i tijela jedinice lokalno samouprave i jedinice područne (regionalne) samouprave?

Naziv tijela državne uprave, tijela jedinice lokalne samouprave i jedinice područne (regionalne) samouprave ispisuje se na:

  • natpisnoj staklenoj ploči,
  • četverokutnog oblika,
  • širine 60 cm,
  • visine 40 cm s
  • uskim zlatnim rubom udaljenim 1 cm od ruba ploče,
  • grb Republike Hrvatske tiska se u prirodnim bojama,
  • tekst natpisne ploče mora biti tiskan velikim slovima u zlatnoj boji na crnoj podlozi,
  • vrstom slova helvetika, svijetla i polucrna.
180. Koje su dimenzije dvojezične ili višejezične natpisne ploče tijela državne uprave i tijela jedinice lokalne samouprave i jedinice područne (regionalne) samouprave?
Dvojezična ili višejezična natpisna ploča je 70 cm širine i 50 cm visine, ali ministar nadležan za poslove opće uprave svojim aktom može odobriti i veće dimenzije višejezične natpisne ploče od ovih dimenzija, kada je to iz tehničkih razloga opravdano.
181. Može li se posebnim propisom za pojedina tijela državne uprave propisati izgled natpisne ploče?
Da.
182. Koja se pravila primjenjuju ako je posebnim propisom za pojedina tijela državne uprave propisan izgled natpisne ploče?
Ako je posebnim propisom za pojedina tijela državne uprave propisan izgled natpisne ploče, odredbe ove Uredbe primjenjivat će se samo u pitanjima koja nisu uređena tim propisom.
183. Gdje se ističe natpisna ploča tijela državne uprave?

Na desnoj strani glavnog ulaza u zgradu, gledano u pročelje zgrade.

Iznimno: natpisna ploča ističe se na lijevoj strani glavnog ulaza u zgradu, gledano u pročelje zgrade,

  • ako ne postoji prostorna mogućnost za njeno isticanje na desnoj strani glavnog ulaza u zgradu, gledano u pročelje zgrade;
  • izgled, mjesto isticanja i način postavljanja natpisne ploče tijela državne uprave na zgradi koja je kulturno dobro određuju se u skladu s propisima o zaštiti kulturnih dobara.

Tijela državne uprave će o izgledu, mjestu isticanja i načinu postavljanja natpisne ploče na zgradi koja je kulturno dobro pribaviti prethodno mišljenje od tijela državne uprave nadležnog za zaštitu kulturnih dobara prema mjestu gdje se kulturno dobro nalazi, koje je obvezujuće.

184. Gdje se ističe natpisna ploča tijela jedinice lokalne samouprave i jedinice područne (regionalne) samouprave?

Na desnoj strani glavnog ulaza u zgradu, gledano u pročelje zgrade. Iznimno:

natpisna ploča ističe se na lijevoj strani glavnog ulaza u zgradu, gledano u pročelje zgrade,

  • ako ne postoji prostorna mogućnost za njeno isticanje na desnoj strani glavnog ulaza u zgradu, gledano u pročelje zgrade.
  • natpisna ploča tijela jedinice lokalne samouprave i jedinice područne (regionalne) samouprave
  • ističe se na lijevoj strani glavnog ulaza u zgradu, gledano u pročelje zgrade, ako je smješteno u zgradi s tijelom državne uprave
  • izgled, mjesto isticanja i način postavljanja natpisne ploče tijela jedinice lokalne samouprave i jedinice područne (regionalne) samouprave na zgradi koja je kulturno dobro određuju se u skladu s propisima o zaštiti kulturnih dobara.

Tijela državne uprave će o izgledu, mjestu isticanja i načinu postavljanja natpisne ploče na zgradi koja je kulturno dobro pribaviti prethodno mišljenje od tijela državne uprave nadležnog za zaštitu kulturnih dobara prema mjestu gdje se kulturno dobro nalazi, koje je obvezujuće.

185. Kako se ispisuje naziv mjesnog odbora, gradskog kotara i gradske četvrti?

Na natpisnoj staklenoj ploči četverokutnog oblika, širine 45 cm i visine 25 cm s uskim zlatnim rubom udaljenim 1 cm od ruba ploče

Tekst mora biti tiskan velikim slovima u zlatnoj boji na crnoj podlozi, vrstom slova: helvetika, svijetla i polucrna.

186. Gdje se ističe natpisna ploča pravne osobe koja ima javne ovlasti?

Na desnoj strani glavnog ulaza u zgradu, gledano u pročelje zgrade.

Iznimno:

  • ako ne postoji prostorna mogućnost za njeno isticanje na desnoj strani glavnog ulaza u zgradu, gledano u pročelje zgrade.
  • natpisna ploča pravne osobe s javnim ovlastima ističe se na lijevoj strani glavnog ulaza u zgradu, gledano u pročelje zgrade, ako je smješteno u zgradi s tijelom državne uprave.
  • izgled, mjesto isticanja i način postavljanja natpisne ploče pravne osobe s javnim ovlastima na zgradi koja je kulturno dobro određuju se u skladu s propisima o zaštiti kulturnih dobara.

Tijela državne uprave će o izgledu, mjestu isticanja i načinu postavljanja natpisne ploče na zgradi koja je kulturno dobro pribaviti prethodno mišljenje od tijela državne uprave nadležnog za zaštitu kulturnih dobara prema mjestu gdje se kulturno dobro nalazi, koje je obvezujuće.

187. Koja se pravila primjenjuju za isticanje natpisne ploče tijela državne uprave, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, mjesnog odbora, gradskog kotara i gradske četvrti, te pravne osobe koja ima javne ovlasti na zgradi koja je kulturno dobro?

Izgled, mjesto isticanja i način postavljanja natpisne ploče na zgradi koja je kulturno dobro određuju se u skladu s propisima o zaštiti kulturnih dobara.

Tijela i pravne osobe će o izgledu, mjestu isticanja i načinu postavljanja natpisne ploče na zgradi koja je kulturno dobro pribaviti obvezujuće prethodno mišljenje od tijela državne uprave nadležnog za zaštitu kulturnih dobara prema mjestu gdje se kulturno dobro nalazi.