Ustavno uređenje

Temeljne odredbe Ustava Republike Hrvatske su:

• Republika Hrvatska je jedinstvena i nedjeljiva demokratska i socijalna država
• suverenitet je neotuđiv, nedjeljiv i neprenosiv
• trodioba vlasti
• ustavnost i zakonitost
• slobodno osnivanje političkih stranaka
• oružane snage štite suverenitet i neovisnost te brane teritorijalnu cjelovitost
• granice Republike Hrvatske mogu se mijenjati samo odlukom Hrvatskog sabora
• zabrana progonstva, oduzimanja državljanstva te zaštita interesa hrvatskih državljana u stranoj državi
• grb, zastava i himna
• službena upotreba hrvatskog jezika i latiničnog pisma.

Narod ostvaruje vlast izborom svojih predstavnika i neposrednim odlučivanjem.

Najviše vrednote ustavnog poretka su: sloboda, jednakost, nacionalna ravnopravnost i ravnopravnost spolova, mirotvorstvo, socijalna pravda, poštivanje prava čovjeka, nepovredivost vlasništva, očuvanje prirode i čovjekova okoliša, vladavina prava i demokratski višestranački sustav.

Suverenitet Republike Hrvatske je neotuđiv, nedjeljiv i neprenosiv, a prostire se nad njezinim kopnenim područjem, rijekama, jezerima, prokopima, unutrašnjim morskim vodama, teritorijalnim morem te zračnim prostorom iznad tih područja.

Vlast u Republici Hrvatskoj je ustrojena na načelu diobe vlasti na zakonodavnu, izvršnu i sudbenu, a ograničena je Ustavom zajamčenim pravom na lokalnu i regionalnu samoupravu.

Nositelj zakonodavne vlasti je Hrvatski sabor, izvršnu vlast obavlja Vlada Republike Hrvatske, a sudbenu sudovi.

U Republici Hrvatskoj jamči se ravnopravnost pripadnicima svih nacionalnih manjina. Ravnopravnost i zaštita prava nacionalnih manjina uređuje se Ustavnim zakonom o pravima nacionalnih manjina, koji se donosi po postupku za donošenje organskih zakona. Zakonom se može pored općeg biračkog prava, pripadnicima nacionalnih manjina osigurati posebno pravo da biraju svoje zastupnike u Hrvatski sabor. Pripadnicima svih nacionalnih manjina jamči se sloboda izražavanja nacionalne pripadnosti, slobodno služenje svojim jezikom i pismom i kulturna autonomija.

Hrvatski državljani s navršenih 18 godina (birači) imaju opće i jednako biračko pravo u izborima za Hrvatski sabor, Predsjednika Republike Hrvatske i Europski parlament te u postupku odlučivanja na državnom referendumu, u skladu sa zakonom.

Biračko se pravo ostvaruje na neposrednim izborima tajnim glasovanjem.

Osobne i političke slobode i prava su:

• pravo na život
• u Republici Hrvatskoj nema smrtne kazne
• nikome se ne smije oduzeti ili ograničiti sloboda, osim kada je to odrađeno zakonom, o čemu odlučuje sud
• zabranjen je prisilni i obvezni rad
• nitko ne može biti uhićen ili pritvoren bez pisanog, sudbenog i na zakonu utemeljenog naloga
• svi građani i stranci jednaki su pred sudom i drugim državnim i inim tijela koje imaju javne ovlasti
• svatko tko se zakonito nalazi na teritoriju Republike Hrvatske ima pravo slobodno se kretati i birati boravište
• dom je nepovrediv
• jamči se sloboda mišljenja i izražavanje misli
• jamči se sloboda savjesti i vjeroispovijesti i slobodno javno očitovanje vjere ili drugog uvjerenja
• sve vjerske zajednice jednake su pred zakonom i odvojene od države
• svim građanima priznaje se pravo na javno okupljanje i mirni prosvjed
• jamči se pravo na slobodno udruživanje u sindikate i druge udruge
• svaki građanin ima pravo, pod jednakim uvjetima, sudjelovati u obavljanju javnih poslova i biti primljen u javne službe
• svi građani Republike Hrvatske s navršenih 18 godina imaju biračko pravo, opće i jednako
• svaki građanin ima pravo slati predstavke i pritužbe, davati prijedloge državnim i javnim tijelima i dobiti na njih odgovor
• vojna obveza i obrana Republike Hrvatske dužnost je svih za to sposobnih građana.

Hrvatski sabor je predstavničko tijelo građana i nositelj zakonodavne vlasti u Republici Hrvatskoj.

Hrvatski sabor ima najmanje 100, a najviše 160 zastupnika koji se, na temelju općeg i jednakog biračkog prava, biraju neposrednim tajnim glasovanjem na četiri godine (po 14 zastupnika iz 10 izbornih jedinica, zastupnici manjina i zastupnici dijaspore).
Pravo na sudjelovanje u diobi zastupničkih mjesta u izbornoj jedinici ostvaruju liste koje na izborima dobiju najmanje 5% važećih glasova birača.

Pripadnici nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj imaju pravo birati osam zastupnika u Hrvatski sabor koji se biraju u posebnoj izbornoj jedinici koju čini područje Republike Hrvatske.

U izborima za Hrvatski sabor birači koji nemaju prebivalište u Republici Hrvatskoj imaju pravo izabrati tri zastupnika, u skladu sa zakonom.

Hrvatski sabor redovito zasjeda dva puta godišnje: između 15. siječnja i 15. srpnja te između 15. rujna i 15. prosinca.

Hrvatski sabor zasjeda izvanredno na zahtjev predsjednika Republike, Vlade RH ili većine zastupnika. Predsjednik Hrvatskog sabora može uz prethodno pribavljeno mišljenje klubova zastupnika parlamentarnih stranaka sazvati izvanredno zasjedanje.

Nadležnosti Hrvatskog sabora su:

• odlučuje o donošenju i promjeni Ustava
• donosi zakone
• donosi državni proračun
• odlučuje o ratu i miru
• donosi akte kojima izražava politiku Sabora
• donosi Strategije nacionalne sigurnosti i Strategije obrane Republike Hrvatske
• ostvaruje građanski nadzor nad oružanim snagama i službama sigurnosti Republike Hrvatske
• odlučuje o promjeni granica Republike Hrvatske
• raspisuje referendum
• obavlja izbore, imenovanja i razrješenja, u skladu s Ustavom i zakonom
• nadzire rad Vlade Republike Hrvatske i drugih nositelja javnih dužnosti odgovornih Hrvatskom saboru, u skladu s Ustavom i zakonom
• daje amnestiju za kaznena djela
• obavlja druge poslove utvrđene Ustavom.

Zakone proglašava predsjednik Republike Hrvatske u roku od 8 dana od kada su izglasani u Hrvatskom saboru. Ako predsjednik Republike smatra da proglašeni zakon nije u skladu s Ustavom, može pokrenuti postupak za ocjenu ustavnosti zakona pred Ustavnim sudom Republike Hrvatske.

Predsjednik Republike predstavlja i zastupa Republiku Hrvatsku u zemlji i inozemstvu. Brine se za redovito i usklađeno djelovanje te za stabilnost državne vlasti. Odgovara za obranu neovisnosti i teritorijalne cjelovitosti Republike Hrvatske.

Predsjednik Republike bira se na temelju općeg i jednakog biračkog prava na neposrednim izborima tajnim glasanjem na vrijeme od pet godina. Nitko ne može biti biran više od dva puta za Predsjednika Republike.

Ovlasti Predsjednika RH su sljedeće:

• raspisuje izbore za Hrvatski sabor i saziva prvo zasjedanje Hrvatskog Sabora
• raspisuje referendum u skladu s Ustavom
• povjerava mandat (mandataru) za sastavljanje Vlade osobi koja, na temelju raspodjele zastupničkih mjesta u Hrvatskom saboru i obavljenih konzultacija, uživa povjerenje većine zastupnika u Hrvatskom saboru
• daje pomilovanja te dodjeljuje odlikovanja i priznanja određena zakonom
• na prijedlog Vlade i uz supotpis predsjednika Vlade, odlučuje o osnivanju diplomatskih misija i konzularnih ureda Republike Hrvatske u inozemstvu
• prima vjerodajnice i opozivna pisma inozemnih šefova diplomatskih misija
• vrhovni je zapovjednik Oružanih snaga Republike Hrvatske
• imenuje i razrješuje vojne zapovjednike u skladu sa zakonom
• na temelju odluke Hrvatskog sabora, predsjednik Republike Hrvatske objavljuje rat i zaključuje mir
• u skladu s Ustavom i zakonom, surađuje s Vladom Republike Hrvatske u usmjeravanju rada sigurnosnih službi
• za vrijeme trajanja ratnog stanja može donositi uredbe sa zakonskom snagom na temelju i u okviru ovlasti koje je dobio od Hrvatskog sabora.

Vladu Republike Hrvatske čine predsjednik, jedan ili više potpredsjednika i ministri.

Osoba kojoj je Predsjednik Republike Hrvatske povjerio mandat (mandatar) za sastav Vlade predlaže članove Vlade. 
Odmah po sastavljanju Vlade, a najkasnije u roku od 30 dana od prihvaćanja mandata, mandatar je dužan program Vlade i Vladu predstaviti Hrvatskom saboru i zatražiti glasovanje o povjerenju. Ako mandatar u roku od 30 dana ne sastavi Vladu, Predsjednik Republike mu može produžiti mandat za još najviše 30 dana, ako ni tada ne sastavi Vladu ili ta Vlada ne dobije povjerenje od Hrvatskog sabora tada će Predsjednik Republike Hrvatske povjeriti mandat za sastav Vlade drugoj osobi. Ako Vlada Republike Hrvatske ne bude sastavljena ni tada Predsjednik Republike Hrvatske će imenovati privremenu nestranačku Vladu i istodobno raspisati prijevremene izbore za Hrvatski sabor.

Vlada stupa na dužnost kad joj povjerenje iskaže većina svih zastupnika u Hrvatskom saboru.

Vlada Republike Hrvatske:

• predlaže zakone i druge akte Hrvatskom saboru
• predlaže državni proračun i završni račun
• provodi zakone i druge odluke Hrvatskog sabora
• donosi uredbe za izvršenje zakona
• vodi unutarnju i vanjsku politiku
• usmjerava i nadzire rad državne uprave
• brine o gospodarskom razvitku zemlje
• usmjerava djelovanje i razvitak javnih službi
• obavlja druge poslove određene Ustavom i zakonom
• raspisuje izbore za predsjednika Republike Hrvatske.

Sudbenu vlast obavljaju sudovi. Sudbena vlast je samostalna i neovisna.

Vrhovni sud RH, kao najviši sud, osigurava jedinstvenu primjenu prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni.

Ustavni sud Republike Hrvatske čini 13 sudaca koje bira Hrvatski sabor dvotrećinskom većinom glasova ukupnog broja zastupnika, na vrijeme od 8 godina, iz reda istaknutih pravnika, osobito sudaca, državnih odvjetnika, odvjetnika i sveučilišnih profesora pravnih znanosti.

Ustavni sud bira predsjednika suda na vrijeme od 4 godine. Suci Ustavnog suda imaju imunitet kao i zastupnici u Hrvatskom saboru.

Nadležnosti Ustavnog suda su:

• odlučuje o suglasnosti zakona s Ustavom
• odlučuje o suglasnosti drugih propisa s Ustavom i zakonom
• može ocjenjivati ustavnost zakona te ustavnost i zakonitost drugih propisa koji su prestali važiti ako od tog prestanka do podnošenja zahtjeva ili prijedloga za pokretanje postupka nije prošlo više od godine dana
• odlučuje povodom ustavnih tužbi protiv pojedinačnih odluka državnih tijela, tijela jedinice lokalne i regionalne samouprave te pravnih osoba s javnim ovlastima kad su tim odlukama povrijeđene temeljne slobode i prava čovjeka i građanina, kao i pravo na lokalnu i regionalnu samoupravu zajamčeno Ustavom RH
• prati ostvarivanje ustavnosti i zakonitosti te o uočenim pojavama neustavnosti i nezakonitosti izvješćuje Hrvatski sabor
• rješava sukob nadležnosti između tijela zakonodavne, izvršne i sudbene vlasti
• odlučuje, u skladu s Ustavom, o odgovornosti predsjednika Republike
• nadzire ustavnost programa i djelovanja političkih stranaka i može, u skladu s Ustavom, zabraniti njihov rad
• nadzire ustavnost i zakonitost izbora i državnog referenduma i rješava izborne sporove koji nisu u djelokrugu sudova
• obavlja druge poslove određene Ustavom.

Jedinice lokalne samouprave su općine i gradovi. Jedinice područne (regionalne) samouprave su županije. Zakonom se može glavnom gradu Zagrebu utvrditi položaj županije. 

U skladu s Ustavom, zakonom i pravilima međunarodnog prava, sklapanje međunarodnih ugovora u nadležnosti je, ovisno o naravi i sadržaju međunarodnog ugovora, Hrvatskog sabora, Predsjednika Republike i Vlade Republike Hrvatske.

Hrvatski sabor potvrđuje međunarodne ugovore:

• koji traže donošene ili izmjenu zakona
• međunarodne ugovore vojne i političke naravi
• međunarodne ugovore koji financijski obvezuju RH.

Međunarodne ugovore koji ne podliježu potvrđivanju Hrvatskog sabora sklapa Predsjednik Republike na prijedlog Vlade ili Vlada Republike Hrvatske.
Međunarodne ugovore koji međunarodnoj organizaciji ili savezu daju ovlasti izvedene iz Ustava, Sabor potvrđuje 2/3 većinom svih zastupnika.

Nakon pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji državljani Republike Hrvatske su građani Europske Unije i uživaju prava koja im jamči pravna stečevina Europske Unije, a osobito:

• slobodu kretanja i nastanjivanja na području svih država članica
• aktivno i pasivno biračko pravo na izborima za Europski parlament i na lokalnim izborima u drugoj državi članici, sukladno propisima te države članice
• pravo na diplomatsku i konzularnu zaštitu bilo koje države članice, jednaku zaštiti vlastitih državljana kada se nalaze u trećoj državi u kojoj Republika Hrvatska nema diplomatsko-konzularno predstavništvo
• pravo podnošenja peticija Europskom parlamentu, predstavki Europskom ombudsmanu te pravo obraćanja institucijama i savjetodavnim tijelima Europske Unije na hrvatskom jeziku, kao i na svim službenim jezicima Europske Unije, te pravo dobiti odgovor na istom jeziku.

Sva prava ostvaruju se u skladu s uvjetima i ograničenjima propisanima ugovorima na kojima se temelji Europska Unija te mjerama prihvaćenima na temelju tih ugovora.

U Republici Hrvatskoj sva prava zajamčena pravnom stečevinom Europske unije uživaju svi građani Europske unije. Navedena prava nastupaju ulaskom u Europsku Uniju.

Pravo predložiti promjenu Ustava Republike Hrvatske ima:

• najmanje 1/5 zastupnika u Hrvatskom saboru
• Predsjednik Republike
• Vlada Republike Hrvatske.

O promjeni Ustava odlučuje Hrvatski Sabor 2/3 većinom glasova svih zastupnika. Promjenu Ustava  proglašava Hrvatski sabor.

Državna znamenja su grb, zastava i himna Republike Hrvatske.
Grb Republike Hrvatske je povijesni hrvatski grb u obliku štita podijeljen u dvadesetpet crvenih i bijelih (srebrnih) polja, prvo polje je crvene boje. Iznad štita se nalazi kruna s pet povijenih hrvatskih grbova: najstariji poznati grb Hrvatske, grbovi Dubrovačke Republike, Dalmacije, Istre i Slavonije.

Najstariji poznati grb Hrvatske sadrži u štitu na plavom polju žutu (zlatnu) šesterokraku zvijezdu s bijelim (srebrnim) mladim mjesecom. Grb Dubrovačke Republike sadrži u štitu na modrom polju dvije crvene grede. Dalmatinski grb sadrži u štitu na plavom polju tri žute (zlatne) okrunjene leopardove glave. Istarski grb sadrži u štitu na modrom polju žutu (zlatnu) kozu okrenutu u lijevo s crvenim papcima i rogovima. Slavonski grb sadrži u štitu na plavom polju dvije poprečne bijele (srebrne) grede, a između greda je crveno polje po kojem lagano stupa kuna na lijevo. U gornjem plavom polju je žuta (zlatna) šesterokraka zvijezda.

Grb Republike Hrvatske rabi se u:

• pečatima i žigovima državnih tijela i drugih javnih tijela
• u uredima Vlade Republike Hrvatske u inozemstvu
• na zgradama u kojima su smještena državna tijela i druga javna tijela u Republici Hrvatskoj
• na službenim aktima tijela državne vlasti
• na diplomama i svjedodžbama o završenom školovanju.

Zastava Republike Hrvatske se sastoji od tri boje: crvene, bijele i plave s grbom u sredini. Omjer širine i dužine je 1:2. Svaka boja čini jednu trećinu širine zastave.

Zastava se ističe:

• stalno na zgradama svih državnih tijela
• u dane praznika Republike Hrvatske
• u dane žalosti Republike Hrvatske i vije se za trajanje žalosti na pola stijega
• može se isticati pri javnim skupovima u Republici Hrvatskoj (političkim, sportskim itd.), na brodovima, plovilima.

Himna Republike Hrvatske je "Lijepa naša domovina", a izvornik teksta i napjev čuva se u Hrvatskom Saboru. Tekst himne napisao je Antun Mihanović, a uglazbio Josip Runjanin.
Himna se izvodi sviranjem, pjevanjem ili sviranjem i pjevanjem:

• na početku zasjedanja Hrvatskog Sabora
• pri službenom dolasku u Republiku Hrvatsku, odnosno pri ispraćaju šefa strane države ili ovlaštenog predstavnika međunarodne organizacije
• u drugim slučajevima utvrđenim zakonom.