Ustavno uređenje
SADRŽAJ PREDMETA
PITANJA I ODGOVORI ZA PONAVLJANJE
- Temeljne odredbe
- Zaštita ljudskih prava i temeljnih sloboda (zajedničke odredbe)
- Nacionalne manjine, prava i slobode
- Osobne i političke slobode i prava
- Biračko pravo i evidencija o biračkom pravu
- Ustrojstvo državne vlasti
- Hrvatski sabor
- Predsjednik Republike Hrvatske
- Vlada Republike Hrvatske
- Sudbena vlast
- Ustavni sud Republike Hrvatske
- Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave
- Međunarodni ugovori
- Europska unija
- Promjene Ustava
- Udruživanje i razdruživanje
- Državna znamenja
- Državni pečat
- Političke stranke
PITANJA I ODGOVORI ZA PONAVLJANJE
1. Što je ustav i kakva je država Republika Hrvatska?
Ustav je temeljni pravni akt jedne države na temelju kojega se donose ostali zakoni.
Republika Hrvatska je jedinstvena i nedjeljiva demokratska i socijalna država u kojoj vlast proizlazi iz naroda i pripada narodu kao zajednici slobodnih i ravnopravnih državljana.
Međunarodno je priznata 15. siječnja 1992., članica Vijeća Europe od 1996. i NATO-a od 14. travnja 2009. godine.
Republika Hrvatska je jedinstvena i nedjeljiva demokratska i socijalna država u kojoj vlast proizlazi iz naroda i pripada narodu kao zajednici slobodnih i ravnopravnih državljana.
Međunarodno je priznata 15. siječnja 1992., članica Vijeća Europe od 1996. i NATO-a od 14. travnja 2009. godine.
2. Koje su temeljne odredbe Ustava Republike Hrvatske?
Temeljne odredbe Ustava Republike Hrvatske su:
- Republika Hrvatska je jedinstvena i nedjeljiva demokratska i socijalna država
- suverenitet je neotuđiv, nedjeljiv i neprenosiv
- trodioba vlasti
- ustavnost i zakonitost
- slobodno osnivanje političkih stranaka
- oružane snage štite suverenitet i neovisnost te brane teritorijalnu cjelovitost
- granice RH mogu se mijenjati samo odlukom Hrvatskog sabora
- zabrana progonstva, oduzimanja državljanstva te zaštita interesa hrvatskih državljana u stranoj državi
- grb, zastava i himna
- službena upotreba hrvatskog jezika i latiničnog pisma.
3. Kako narod ostvaruje vlast u Republici Hrvatskoj?
Narod ostvaruje vlast izborom svojih predstavnika i neposrednim odlučivanjem.
4. Koje su najviše vrednote ustavnog poretka?
Najviše vrednote ustavnog poretka su: sloboda, jednakost, nacionalna ravnopravnost i ravnopravnost spolova, mirotvorstvo, socijalna pravda, poštivanje prava čovjeka, nepovredivost vlasništva, očuvanje prirode i čovjekova okoliša, vladavina prava i demokratski višestranački sustav.
5. Kakav je suverenitet Republike Hrvatske i gdje se prostire?
Suverenitet Republike Hrvatske je neotuđiv, nedjeljiv i neprenosiv, a prostire se nad njezinim kopnenim područjem, rijekama, jezerima, prokopima, unutrašnjim morskim vodama, teritorijalnim morem te zračnim prostorom iznad tih područja.
6. Kako je ustrojena vlast u Republici Hrvatskoj?
Vlast u Republici Hrvatskoj ustrojena je na načelu diobe vlasti na zakonodavnu, izvršnu i sudbenu, a ograničena je Ustavom zajamčenim pravom na lokalnu i regionalnu samoupravu.
Nositelj zakonodavne vlasti je Hrvatski sabor, izvršnu vlast obavlja Vlada Republike Hrvatske, a sudbenu sudovi.
Nositelj zakonodavne vlasti je Hrvatski sabor, izvršnu vlast obavlja Vlada Republike Hrvatske, a sudbenu sudovi.
7. Tko može mijenjati granice Republike Hrvatske i kako?
Granice Republike Hrvatske mogu se mijenjati samo odlukom Hrvatskog sabora i to 2/3 većinom glasova svih zastupnika.
8. Čime se uređuje državljanstvo Republike Hrvatske?
Hrvatsko državljanstvo, njegovo stjecanje i prestanak uređuje se zakonom.
Državljanin Republike Hrvatske ne može biti prognan iz Republike Hrvatske niti mu se može oduzeti državljanstvo, a ne može biti ni izručen drugoj državi, osim kad se mora izvršiti odluka o izručenju ili predaji donesena u skladu s međunarodnim ugovorom ili pravnom stečevinom Europske unije.
Državljanin Republike Hrvatske ne može biti prognan iz Republike Hrvatske niti mu se može oduzeti državljanstvo, a ne može biti ni izručen drugoj državi, osim kad se mora izvršiti odluka o izručenju ili predaji donesena u skladu s međunarodnim ugovorom ili pravnom stečevinom Europske unije.
9. Koje su dužnosti i nadležnosti oružanih snaga Republike Hrvatske?
Oružane snage Republike Hrvatske štite njezin suverenitet i neovisnost te brane njezinu teritorijalnu cjelovitost.Republici Hrvatskoj pomoć u zaštiti suvereniteta i neovisnosti te obrani teritorijalne cjelovitosti mogu pružiti i države saveznice, u skladu sa sklopljenim međunarodnim ugovorima.
Oružane snage država saveznica mogu prijeći granicu i ući u Republiku Hrvatsku ili djelovati unutar njezinih granica u skladu sa sklopljenim međunarodnim ugovorima, na temelju odluke Hrvatskoga sabora, koju predlaže Vlada Republike Hrvatske uz prethodnu suglasnost Predsjednika Republike Hrvatske.
Republika Hrvatska može pružiti pomoć državama saveznicama u slučaju oružanog napada na jednu ili više njih u skladu sa sklopljenim međunarodnim ugovorima, na temelju odluke Hrvatskoga sabora, koju predlaže Vlada Republike Hrvatske uz prethodnu suglasnost Predsjednika Republike Hrvatske.
Oružane snage Republike Hrvatske mogu prijeći njezine granice ili djelovati preko njezinih granica na temelju odluke Hrvatskoga sabora, koju predlaže Vlada Republike Hrvatske uz prethodnu suglasnost Predsjednika Republike Hrvatske. Odluku o prelasku granica Hrvatski sabor donosi većinom glasova svih zastupnika.
Ako Predsjednik Republike Hrvatske uskrati suglasnost, Hrvatski sabor odluku donosi dvotrećinskom većinom glasova svih zastupnika.
Oružane snage država saveznica mogu prijeći granicu i ući u Republiku Hrvatsku ili djelovati unutar njezinih granica u skladu sa sklopljenim međunarodnim ugovorima, na temelju odluke Hrvatskoga sabora, koju predlaže Vlada Republike Hrvatske uz prethodnu suglasnost Predsjednika Republike Hrvatske.
Republika Hrvatska može pružiti pomoć državama saveznicama u slučaju oružanog napada na jednu ili više njih u skladu sa sklopljenim međunarodnim ugovorima, na temelju odluke Hrvatskoga sabora, koju predlaže Vlada Republike Hrvatske uz prethodnu suglasnost Predsjednika Republike Hrvatske.
Oružane snage Republike Hrvatske mogu prijeći njezine granice ili djelovati preko njezinih granica na temelju odluke Hrvatskoga sabora, koju predlaže Vlada Republike Hrvatske uz prethodnu suglasnost Predsjednika Republike Hrvatske. Odluku o prelasku granica Hrvatski sabor donosi većinom glasova svih zastupnika.
Ako Predsjednik Republike Hrvatske uskrati suglasnost, Hrvatski sabor odluku donosi dvotrećinskom većinom glasova svih zastupnika.
10. Što su nacionalne manjine i koja prava i slobode imaju?
Nacionalna manjina je skupina hrvatskih državljana čiji pripadnici su tradicionalno nastanjeni na teritoriju Republike Hrvatske, a njeni članovi imaju etnička, jezična, kulturna i/ili vjerska obilježja različita od drugih građana i žele ih očuvati.
U Republici Hrvatskoj pripadnicima svih nacionalnih manjina jamči se ravnopravnost, a imaju sljedeća prava:
U Republici Hrvatskoj pripadnicima svih nacionalnih manjina jamči se ravnopravnost, a imaju sljedeća prava:
- služiti se svojim jezikom i pismom kako u privatnom tako i u javnom životu
- pravo na odgoj i obrazovanje na svom jeziku i pismu u školskim ustanovama (predškolske ustanove, osnovnim i srednjim školama te drugim školskim ustanovama)
- na područjima Republike Hrvatske u kojima su pripadnici nacionalnih manjina tradicionalno ili u znatnijem broju naseljeni imaju pravo na očuvanje tradicijskih naziva i oznaka te davanje naziva naseljima, ulicama i trgovima, imenima osoba i događaja od značaja za povijest i kulturu nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj
- pripadnicima nacionalnih manjina također se jamči slobodna uporaba znamenja i simbola nacionalnih manjina i obilježavanje praznika nacionalnih manjina.
11. Imaju li pripadnici nacionalnih manjina pravo na političku zastupljenost?
Pripadnici nacionalnih manjina imaju pravo na zastupljenost na državnoj razini izborom svojih zastupnika u Hrvatski sabor i na lokalnoj razini u predstavničkim tijelima jedinica lokalne i regionalne samouprave.
Nacionalnim manjinama koje u stanovništvu Republike Hrvatske sudjeluju s više od 1,5% stanovnika jamči se najmanje 3 zastupnička mjesta pripadnika te nacionalne manjine u Hrvatskom saboru koji svoju zastupljenost ostvaruju na temelju općeg biračkog prava na stranačkim listama te manjine ili listama koje predlažu birači te manjine.
Nacionalne manjine koje u stanovništvu Republike Hrvatske sudjeluju s manje od 1,5% stanovnika, pored općega biračkog prava, na osnovi posebnoga biračkog prava imaju pravo izabrati pet zastupnika pripadnika nacionalnih manjina, u posebnim izbornim jedinicama, a čime ne mogu biti umanjena stečena prava nacionalnih manjina.
Nacionalnim manjinama koje u stanovništvu Republike Hrvatske sudjeluju s više od 1,5% stanovnika jamči se najmanje 3 zastupnička mjesta pripadnika te nacionalne manjine u Hrvatskom saboru koji svoju zastupljenost ostvaruju na temelju općeg biračkog prava na stranačkim listama te manjine ili listama koje predlažu birači te manjine.
Nacionalne manjine koje u stanovništvu Republike Hrvatske sudjeluju s manje od 1,5% stanovnika, pored općega biračkog prava, na osnovi posebnoga biračkog prava imaju pravo izabrati pet zastupnika pripadnika nacionalnih manjina, u posebnim izbornim jedinicama, a čime ne mogu biti umanjena stečena prava nacionalnih manjina.
12. Kako nacionalne manjine ostvaruju pravo na zastupljenost u javnom životu i upravljanju lokalnim poslovima?
Pripadnici nacionalnih manjina radi sudjelovanja u javnom životu i upravljanju lokalnim poslovima, s ciljem unapređivanja, očuvanja i zaštite položaja nacionalnih manjina u društvu, biraju svoje predstavnike putem vijeća i predstavnika nacionalnih manjina u jedinicama samouprave.
U jedinicama samouprave na čijem području pripadnici pojedine nacionalne manjine sudjeluju s najmanje 1,5% u ukupnom stanovništvu jedinice samouprave, u jedinicama lokalne samouprave na čijem području živi više od 200 pripadnika pojedine nacionalne manjine, te u jedinicama područne (regionalne) samouprave na čijem području živi više od 500 pripadnika nacionalne manjine, pripadnici takve nacionalne manjine mogu izabrati Vijeće nacionalnih manjina.
Predstavnik nacionalnih manjina bira se u jedinicama samouprave u kojima živi najmanje 100 pripadnika nacionalnih manjina, a nisu ispunjeni uvjeti za izbor vijeća nacionalnih manjina.
U jedinicama samouprave na čijem području pripadnici pojedine nacionalne manjine sudjeluju s najmanje 1,5% u ukupnom stanovništvu jedinice samouprave, u jedinicama lokalne samouprave na čijem području živi više od 200 pripadnika pojedine nacionalne manjine, te u jedinicama područne (regionalne) samouprave na čijem području živi više od 500 pripadnika nacionalne manjine, pripadnici takve nacionalne manjine mogu izabrati Vijeće nacionalnih manjina.
Predstavnik nacionalnih manjina bira se u jedinicama samouprave u kojima živi najmanje 100 pripadnika nacionalnih manjina, a nisu ispunjeni uvjeti za izbor vijeća nacionalnih manjina.
13. Koje su osobne i političke slobode i prava?
Osobne i političke slobode i prava su:
- pravo na život
- u Republici Hrvatskoj nema smrtne kazne
- nikome se ne smije oduzeti ili ograničiti sloboda, osim kada je to odrađeno zakonom, o čemu odlučuje sud
- zabranjen je prisilni i obvezni rad
- nitko ne može biti uhićen ili pritvoren bez pisanog, sudbenog i na zakonu utemeljenog naloga
- svi građani i stranci jednaki su pred sudom i drugim državnim i inim tijela koje imaju javne ovlasti
- svatko tko se zakonito nalazi na teritoriju Republike Hrvatske ima pravo slobodno se kretati i birati boravište
- dom je nepovrediv
- jamči se sloboda mišljenja i izražavanje misli
- jamči se sloboda savjesti i vjeroispovijesti i slobodno javno očitovanje vjere ili drugog uvjerenja
- sve vjerske zajednice jednake su pred zakonom i odvojene od države
- svim građanima priznaje pravo na javno okupljanje i mirni prosvjed
- jamči se pravo na slobodno udruživanje u sindikate i druge udruge
- svaki građanin ima pravo, pod jednakim uvjetima, sudjelovati u obavljanju javnih poslova i biti primljen u javne službe
- svi građani Republike Hrvatske s navršenih 18 godina imaju biračko pravo, opće i jednako
- svaki građanin ima pravo slati predstavke i pritužbe, davati prijedloge državnim i javnim tijelima i dobiti na njih odgovor
- vojna obveza i obrana Republike Hrvatske dužnost je svih za to sposobnih građana.
14. Mogu li se ograničiti ljudska prava i temeljne slobode?
Slobode i prava mogu se ograničiti samo zakonom da bi se zaštitila sloboda i prava drugih ljudi te pravni poredak, javni moral i zdravlje. U doba ratnog stanja ili neposredne ugroženosti neovisnosti i jedinstvenosti države, te velikih prirodnih nepogoda pojedine slobode i prava zajamčena Ustavom mogu se ograničiti – o tome odlučuje Hrvatski sabor 2/3 većinom svih zastupnika, a ako se Sabor ne može sastati, na prijedlog Vlade i uz supotpis predsjednika Vlade, predsjednik Republike.
Svako ograničenje slobode ili prava mora biti razmjerno naravi potrebe za ograničenjem u svakom pojedinom slučaju.
Niti u slučaju neposredne opasnosti za opstanak države ne može se ograničiti primjena odredbi Ustava o pravu na život, zabrani mučenja, surovog ili ponižavajućeg postupanja ili kažnjavanja, o pravnoj određenosti kažnjivih djela i kazni, te o slobodi misli, savjesti i vjeroispovijesti.
Svako ograničenje slobode ili prava mora biti razmjerno naravi potrebe za ograničenjem u svakom pojedinom slučaju.
Niti u slučaju neposredne opasnosti za opstanak države ne može se ograničiti primjena odredbi Ustava o pravu na život, zabrani mučenja, surovog ili ponižavajućeg postupanja ili kažnjavanja, o pravnoj određenosti kažnjivih djela i kazni, te o slobodi misli, savjesti i vjeroispovijesti.
15. Tko ima biračko pravo u Republici Hrvatskoj?
U Republici Hrvatskoj hrvatski državljani imaju opće i jednako biračko pravo s navršenih 18 godina u skladu sa zakonom. Biračko se pravo ostvaruje na neposrednim izborima tajnim glasovanjem.
U izborima za Hrvatski sabor i Predsjednika Republike ostvarivanje biračkog prava Republika Hrvatska osigurava i svojim državljanima koji se u doba izbora zateknu izvan njezinih granica tako da mogu glasovati i u državama u kojima se nalaze ili na koji drugi način određen zakonom. Birači imaju opće i jednako biračko pravo u izborima za Hrvatski sabor, Predsjednika Republike Hrvatske i Europski parlament te u postupku odlučivanja na državnom referendumu u skladu sa zakonom.
Hrvatski propisi ne poznaju kategoriju oduzimanja biračkog prava pa nije definiran ni postupak kojim bi se to pravo nekome oduzelo.
Ustav kao uvjet za biračko pravo ne propisuje poslovnu sposobnost. Poslovna sposobnost i njeno oduzimanje definirani su Obiteljskim zakonom, ali se u tom zakonu ta sposobnost ne dovodi u vezu s biračkim pravom.
Slijedom toga je člankom 64. Zakona o registru birača (NN 144/12 i 105/15) sukladno Konvenciji o pravima osoba s invaliditetom UN-a, propisano da osobe koje su do stupanja na snagu tog Zakona pravomoćnim rješenjem nadležnog suda u potpunosti lišene poslovne sposobnosti, smatrat će se biračima te će se upisati u registar birača.
Na taj način se tim osobama jamče njihova politička prava i mogućnost njihova uživanja na ravnopravnoj osnovi s drugima.
U izborima za Hrvatski sabor i Predsjednika Republike ostvarivanje biračkog prava Republika Hrvatska osigurava i svojim državljanima koji se u doba izbora zateknu izvan njezinih granica tako da mogu glasovati i u državama u kojima se nalaze ili na koji drugi način određen zakonom. Birači imaju opće i jednako biračko pravo u izborima za Hrvatski sabor, Predsjednika Republike Hrvatske i Europski parlament te u postupku odlučivanja na državnom referendumu u skladu sa zakonom.
Hrvatski propisi ne poznaju kategoriju oduzimanja biračkog prava pa nije definiran ni postupak kojim bi se to pravo nekome oduzelo.
Ustav kao uvjet za biračko pravo ne propisuje poslovnu sposobnost. Poslovna sposobnost i njeno oduzimanje definirani su Obiteljskim zakonom, ali se u tom zakonu ta sposobnost ne dovodi u vezu s biračkim pravom.
Slijedom toga je člankom 64. Zakona o registru birača (NN 144/12 i 105/15) sukladno Konvenciji o pravima osoba s invaliditetom UN-a, propisano da osobe koje su do stupanja na snagu tog Zakona pravomoćnim rješenjem nadležnog suda u potpunosti lišene poslovne sposobnosti, smatrat će se biračima te će se upisati u registar birača.
Na taj način se tim osobama jamče njihova politička prava i mogućnost njihova uživanja na ravnopravnoj osnovi s drugima.
16. Tko vodi popis birača?
Popise birača u Republici Hrvatskoj vode tijela državne uprave u županijama i Gradski ured za opću upravu Grada Zagreba. Popis birača vodi se po službenoj dužnosti za svaki grad ili općinu. Birači se u popis birača upisuju prema mjestu svog prebivališta u Republici Hrvatskoj. Birači koji nemaju prebivalište u Republici Hrvatskoj upisuju se u središnju evidenciju popisa birača u gradu Zagrebu po državama u kojima imaju evidentirano boravište u inozemstvu.
17. Može li se ograničiti pravo na štrajk?
Jamči se pravo na štrajk. U oružanim snagama, redarstvu, državnoj upravi i javnim službama određenim zakonom može se ograničiti pravo na štrajk.
18. Što je Hrvatski sabor?
Hrvatski sabor je predstavničko tijelo građana i nositelj zakonodavne vlasti u Republici Hrvatskoj.
19. Koliki je broj zastupnika u Hrvatskom saboru?
Hrvatski sabor ima najmanje 100, a najviše 160 zastupnika koji se, na temelju općeg i jednakog biračkog prava, biraju neposrednim tajnim glasovanjem, na četiri godine (14 zastupnika iz 10 izbornih jedinica, zastupnici manjina i zastupnici dijaspore).
Pravo na sudjelovanje u diobi zastupničkih mjesta u izbornoj jedinici ostvaruju liste koje na izborima dobiju najmanje 5% važećih glasova birača.
Pripadnici nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj imaju pravo birati osam zastupnika u Sabor koji se biraju u posebnoj izbornoj jedinici koju čini područje Republike Hrvatske.
Pripadnici srpske nacionalne manjine biraju tri zastupnika u Sabor u skladu s Ustavnim zakonom o pravima nacionalnih manjina.
Pripadnici mađarske nacionalne manjine biraju jednog zastupnika u Sabor.
Pripadnici talijanske nacionalne manjine biraju jednog zastupnika u Sabor.
Pripadnici češke i slovačke nacionalne manjine biraju zajedno jednog zastupnika u Sabor.
Pripadnici austrijske, bugarske, njemačke, poljske, romske, rumunjske, rusinske, ruske, turske, ukrajinske, vlaške i židovske nacionalne manjine biraju zajedno jednog zastupnika u Sabor.
Pripadnici albanske, bošnjačke, crnogorske, makedonske i slovenske nacionalne manjine biraju zajedno jednog zastupnika u Sabor.
U izborima za Hrvatski sabor birači koji nemaju prebivalište u Republici Hrvatskoj imaju pravo izabrati tri zastupnika, u skladu sa zakonom.
U izborima za Hrvatski sabor, Predsjednika Republike Hrvatske i Europski parlament te u postupku odlučivanja na državnom referendumu biračko se pravo ostvaruje na neposrednim izborima tajnim glasovanjem, pri čemu birači koji nemaju prebivalište u Republici Hrvatskoj ostvaruju biračko pravo na biračkim mjestima u sjedištima diplomatsko-konzularnih predstavništava Republike Hrvatske u stranoj državi u kojoj prebivaju.
U izborima za Hrvatski sabor, Predsjednika Republike Hrvatske i Europski parlament te u postupku odlučivanja na državnom referendumu ostvarivanje biračkog prava Republika Hrvatska osigurava i svojim državljanima s prebivalištem u Republici Hrvatskoj koji se u doba izbora zateknu izvan njezinih granica tako da mogu glasovati u sjedištima diplomatsko-konzularnih predstavništava Republike Hrvatske u stranoj državi u kojoj se nalaze ili na koji drugi način određen zakonom.
Pravo na sudjelovanje u diobi zastupničkih mjesta u izbornoj jedinici ostvaruju liste koje na izborima dobiju najmanje 5% važećih glasova birača.
Pripadnici nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj imaju pravo birati osam zastupnika u Sabor koji se biraju u posebnoj izbornoj jedinici koju čini područje Republike Hrvatske.
Pripadnici srpske nacionalne manjine biraju tri zastupnika u Sabor u skladu s Ustavnim zakonom o pravima nacionalnih manjina.
Pripadnici mađarske nacionalne manjine biraju jednog zastupnika u Sabor.
Pripadnici talijanske nacionalne manjine biraju jednog zastupnika u Sabor.
Pripadnici češke i slovačke nacionalne manjine biraju zajedno jednog zastupnika u Sabor.
Pripadnici austrijske, bugarske, njemačke, poljske, romske, rumunjske, rusinske, ruske, turske, ukrajinske, vlaške i židovske nacionalne manjine biraju zajedno jednog zastupnika u Sabor.
Pripadnici albanske, bošnjačke, crnogorske, makedonske i slovenske nacionalne manjine biraju zajedno jednog zastupnika u Sabor.
U izborima za Hrvatski sabor birači koji nemaju prebivalište u Republici Hrvatskoj imaju pravo izabrati tri zastupnika, u skladu sa zakonom.
U izborima za Hrvatski sabor, Predsjednika Republike Hrvatske i Europski parlament te u postupku odlučivanja na državnom referendumu biračko se pravo ostvaruje na neposrednim izborima tajnim glasovanjem, pri čemu birači koji nemaju prebivalište u Republici Hrvatskoj ostvaruju biračko pravo na biračkim mjestima u sjedištima diplomatsko-konzularnih predstavništava Republike Hrvatske u stranoj državi u kojoj prebivaju.
U izborima za Hrvatski sabor, Predsjednika Republike Hrvatske i Europski parlament te u postupku odlučivanja na državnom referendumu ostvarivanje biračkog prava Republika Hrvatska osigurava i svojim državljanima s prebivalištem u Republici Hrvatskoj koji se u doba izbora zateknu izvan njezinih granica tako da mogu glasovati u sjedištima diplomatsko-konzularnih predstavništava Republike Hrvatske u stranoj državi u kojoj se nalaze ili na koji drugi način određen zakonom.
20. Kad Hrvatski sabor zasjeda redovito, a kad izvanredno?
Hrvatski sabor redovito zasjeda dva puta godišnje: između 15. siječnja i 15. srpnja te između 15. rujna i 15. prosinca.
Sabor zasjeda izvanredno na zahtjev predsjednika Republike, Vlade Republike Hrvatske ili većine zastupnika. Predsjednik Hrvatskog sabora može uz prethodno pribavljeno mišljenje klubova zastupnika parlamentarnih stranaka sazvati izvanredno zasjedanje.
Sabor zasjeda izvanredno na zahtjev predsjednika Republike, Vlade Republike Hrvatske ili većine zastupnika. Predsjednik Hrvatskog sabora može uz prethodno pribavljeno mišljenje klubova zastupnika parlamentarnih stranaka sazvati izvanredno zasjedanje.
21. Imaju li zastupnici u Hrvatskom saboru imunitet?
Zastupnici u Hrvatskom saboru imaju imunitet.
Zastupnik ne može biti pozvan na kaznenu odgovornost, pritvoren ili kažnjen za izraženo mišljenje ili glasovanje u Hrvatskom saboru. Zastupnik ne može biti pritvoren niti se protiv njega može pokrenuti kazneni postupak bez odobrenja Sabora. Zastupnik može biti pritvoren bez odobrenja Sabora samo ako je zatečen u vršenju kažnjivog djela za koje je propisana kazna zatvora u trajanju dužem od 5 godina (o takvom se slučaju izvješćuje predsjednik Hrvatskog sabora). Ako Sabor nije na okupu, odobrenje da se zastupnik liši slobode ili da se protiv njega stavi kazneni postupak daje i o njegovu pravu na imunitet odlučuje Mandatno – imunitetno povjerenstvo, s tim što njegovu odluku mora naknadno potvrditi Hrvatski sabor.
Zastupnik ne može biti pozvan na kaznenu odgovornost, pritvoren ili kažnjen za izraženo mišljenje ili glasovanje u Hrvatskom saboru. Zastupnik ne može biti pritvoren niti se protiv njega može pokrenuti kazneni postupak bez odobrenja Sabora. Zastupnik može biti pritvoren bez odobrenja Sabora samo ako je zatečen u vršenju kažnjivog djela za koje je propisana kazna zatvora u trajanju dužem od 5 godina (o takvom se slučaju izvješćuje predsjednik Hrvatskog sabora). Ako Sabor nije na okupu, odobrenje da se zastupnik liši slobode ili da se protiv njega stavi kazneni postupak daje i o njegovu pravu na imunitet odlučuje Mandatno – imunitetno povjerenstvo, s tim što njegovu odluku mora naknadno potvrditi Hrvatski sabor.
22. Može li zastupnik svoj mandat staviti u mirovanje?
Za vrijeme trajanja mandata zastupnik može prihvatiti obnašanje dužnosti koja se prema odredbama Zakona smatra nespojivom.
Za vrijeme obnašanja nespojive dužnosti njegov će mandat biti u mirovanju, a zamjenjivat će ga zamjenik u skladu s odredbama Zakona.
Za vrijeme obnašanja nespojive dužnosti njegov će mandat biti u mirovanju, a zamjenjivat će ga zamjenik u skladu s odredbama Zakona.
23. U kojim slučajevima zastupniku prestaje mandat prije isteka vremena?
Zastupniku prestaje mandat prije isteka vremena na koje je izabran ako:
- podnese ostavku
- ukoliko mu je pravomoćnom sudbenom odlukom oduzeta poslovna sposobnost
- ukoliko je pravomoćno sudbenom osuđen na bezuvjetnu kaznu zatvora u trajanju duljem od 6 mjeseci
- smrću.
24. Kako se donose organski zakoni?
Zakoni kojima se uređuju prava nacionalnih manjina (organski zakoni) Hrvatski sabor donosi 2/3 većinom glasova svih zastupnika.
Zakoni kojima se razrađuju Ustavom utvrđena ljudska prava i temeljne slobode, izborni sustav, ustrojstvo, djelokrug i način rada državnih tijela, te ustrojstvo i djelokrug lokalne i područne (regionalne) samouprave (organski zakoni) Hrvatski sabor donosi većinom glasova svih zastupnika.
Zakoni kojima se razrađuju Ustavom utvrđena ljudska prava i temeljne slobode, izborni sustav, ustrojstvo, djelokrug i način rada državnih tijela, te ustrojstvo i djelokrug lokalne i područne (regionalne) samouprave (organski zakoni) Hrvatski sabor donosi većinom glasova svih zastupnika.
25. Koje su nadležnosti Hrvatskog sabora?
Nadležnosti Hrvatskog sabora su:
- odlučuje o donošenju i promjeni Ustava
- donosi zakone
- donosi državni proračun
- odlučuje o ratu i miru
- donosi akte kojima izražava politiku Sabora
- donosi Strategije nacionalne sigurnosti i Strategije obrane Republike Hrvatske
- ostvaruje građanski nadzor nad oružanim snagama i službama sigurnosti Republike Hrvatske
- odlučuje o promjeni granica Republike Hrvatske
- raspisuje referendum
- obavlja izbore, imenovanja i razrješenja, u skladu s Ustavom i zakonom
- nadzire rad Vlade Republike Hrvatske i drugih nositelja javnih dužnosti odgovornih Saboru, u skladu s Ustavom i zakonom
- daje amnestiju za kaznena djela
- obavlja druge poslove utvrđene Ustavom.
26. Tko su ovlašteni predlagači zakona, a tko proglašava zakone?
Pravo predlagati zakone ima svaki zastupnik, klubovi zastupnika i radna tijela Hrvatskog sabora te Vlada Republike Hrvatske.
Zakone proglašava predsjednik Republike Hrvatske u roku od 8 dana od kada su izglasani u Saboru. Ako Predsjednik Republike smatra da proglašeni zakon nije u skladu s Ustavom, može pokrenuti postupak za ocjenu ustavnosti zakona pred Ustavnim sudom Republike Hrvatske.
Zakone proglašava predsjednik Republike Hrvatske u roku od 8 dana od kada su izglasani u Saboru. Ako Predsjednik Republike smatra da proglašeni zakon nije u skladu s Ustavom, može pokrenuti postupak za ocjenu ustavnosti zakona pred Ustavnim sudom Republike Hrvatske.
27. Kako se bira Predsjednik Republike i koje su njegove dužnosti?
Predsjednik Republike predstavlja i zastupa Republiku Hrvatsku u zemlji i inozemstvu. Brine se za redovito i usklađeno djelovanje te za stabilnost državne vlasti. Odgovara za obranu neovisnosti i teritorijalne cjelovitosti Republike Hrvatske. Predsjednik Republike bira se na temelju općeg i jednakog biračkog prava na neposrednim izborima tajnim glasanjem na vrijeme od 5 godina. Nitko ne može biti biran više od 2 puta za predsjednika Republike.
28. Koje su ovlasti Predsjednika Republike?
Ovlasti Predsjednika Republike Hrvatske su sljedeće:
- raspisuje izbore za Sabor i saziva prvo zasjedanje Sabora
- raspisuje referendum u skladu s Ustavom
- povjerava mandat (mandataru) za sastavljanje Vlade osobi koja, na temelju raspodjele zastupničkih mjesta u Hrvatskom saboru i obavljenih konzultacija, uživa povjerenje većine zastupnika u Saboru
- daje pomilovanja te dodjeljuje odlikovanja i priznanja određena zakonom
- na prijedlog Vlade i uz supotpis predsjednika Vlade, odlučuje o osnivanju diplomatskih misija i konzularnih ureda Republike Hrvatske u inozemstvu
- prima vjerodajnice i opozivna pisma inozemnih šefova diplomatskih misija
- vrhovni je zapovjednik Oružanih snaga Republike Hrvatske
- imenuje i razrješuje vojne zapovjednike u skladu sa zakonom
- na temelju odluke Hrvatskog sabora, predsjednik RH objavljuje rat i zaključuje mir
- u skladu s Ustavom i zakonom, surađuje s Vladom RH u usmjeravanju rada sigurnosnih službi
- za vrijeme trajanja ratnog stanja može donositi uredbe sa zakonskom snagom na temelju i u okviru ovlasti koje je dobio od Hrvatskog sabora.
29. Tko zamjenjuje Predsjednika Republike Hrvatske u slučaju spriječenosti?
U slučaju kraće spriječenosti zbog bolesti, odsutnosti ili godišnjeg odmora, Predsjednik Republike može povjeriti predsjedniku Sabora da ga zamjenjuje; u slučaju duže spriječenosti uslijed bolesti ili nesposobnosti, a posebno ako Predsjednik nije u stanju odlučiti o povjeravanju dužnosti privremenom zamjeniku, predsjednik Sabora preuzima dužnost privremenog predsjednika na temelju odluke Ustavnog suda koji o tome odlučuje na prijedlog Vlade.
U slučaju smrti, ostavke koja se podnosi predsjedniku Ustavnog suda Republike Hrvatske i o kojoj se obavještava predsjednik Hrvatskog sabora, ili kada Ustavni sud utvrdi razloge za prestanak mandata Predsjednika Republike Hrvatske, dužnost privremenog Predsjednika Republike po sili Ustava preuzima predsjednik Sabora. U roku od 60 dana od preuzimanja dužnosti moraju se održati izbori.
U slučaju smrti, ostavke koja se podnosi predsjedniku Ustavnog suda Republike Hrvatske i o kojoj se obavještava predsjednik Hrvatskog sabora, ili kada Ustavni sud utvrdi razloge za prestanak mandata Predsjednika Republike Hrvatske, dužnost privremenog Predsjednika Republike po sili Ustava preuzima predsjednik Sabora. U roku od 60 dana od preuzimanja dužnosti moraju se održati izbori.
30. Tko pokreće postupak za utvrđivanje odgovornosti Predsjednika Republike Hrvatske?
Predsjednik Republike Hrvatske je odgovoran za povredu Ustava koju počini u obavljanju svojih dužnosti. Postupak za utvrđivanje posebne odgovornosti predsjednika može pokrenuti Sabor 2/3 većinom svih zastupnika. O odgovornosti predsjednika odlučuje Ustavni sud 2/3 većinom svih sudaca. Ustavni sud mora donijeti odluku u roku od 30 dana od dana zaprimanja prijedloga.
31. Tko može predlagati kandidate za Predsjednika Republike Hrvatske?
Kandidate za predsjednika Republike Hrvatske mogu predlagati političke stranke registrirane u Republici Hrvatskoj i birači, pojedinačno, i skupno. Kandidati za Predsjednika su svi koji su predloženi od jedne ili više političkih stranaka i podržani pravovaljano prikupljenim potpisima, najmanje 10.000 birača, ili koji su predloženi od birača na temelju pravovaljano prikupljenih najmanje 10.000 njihovih potpisa.
32. Kakav je postupak izbora Predsjednika Republike Hrvatske i tko utvrđuje rezultate izbora?
Predsjednik Republike Hrvatske, bez obzira da li na izborima sudjeluje jedan ili više kandidata, bira se većinom glasova svih birača koji su glasovali. Ako niti jedan od kandidata ne dobije takvu većinu, izbor se ponavlja nakon 14 dana.
Ako je na izborima sudjelovalo više kandidata pravo da budu birani imaju dva kandidata koji su u prvom glasovanju dobili najviše glasova. Ako koji od kandidata odustane, pravo da bude ponovno biran stječe kandidat koji je sljedeći po broju dobivenih glasova.
Ako jedan od kandidata, koji ima pravo sudjelovati na ponovljenom izboru, umre u vremenu od dana prvog glasovanja na kojem niti jedan od kandidata nije dobio potrebnu većinu pa do dana ponovljenog izbora, ponavlja se cijeli izborni postupak.
Na ponovljenom izboru izabran je kandidat koji dobije najveći broj glasova birača koji su glasovali.
Ako kandidati dobiju isti broj glasova izbor se još jednom ponavlja.
Rezultate izbora za predsjednika Republike Hrvatske utvrđuje Državno izborno povjerenstvo RH na temelju rezultata glasovanja na svim biračkim mjestima.
Ako je na izborima sudjelovalo više kandidata pravo da budu birani imaju dva kandidata koji su u prvom glasovanju dobili najviše glasova. Ako koji od kandidata odustane, pravo da bude ponovno biran stječe kandidat koji je sljedeći po broju dobivenih glasova.
Ako jedan od kandidata, koji ima pravo sudjelovati na ponovljenom izboru, umre u vremenu od dana prvog glasovanja na kojem niti jedan od kandidata nije dobio potrebnu većinu pa do dana ponovljenog izbora, ponavlja se cijeli izborni postupak.
Na ponovljenom izboru izabran je kandidat koji dobije najveći broj glasova birača koji su glasovali.
Ako kandidati dobiju isti broj glasova izbor se još jednom ponavlja.
Rezultate izbora za predsjednika Republike Hrvatske utvrđuje Državno izborno povjerenstvo RH na temelju rezultata glasovanja na svim biračkim mjestima.
33. Tko čini Vladu Republike Hrvatske i kako se vlada bira?
Vladu Republike Hrvatske čine predsjednik, jedan ili više potpredsjednika i ministri.
Osoba kojoj je Predsjednik Republike povjerio mandat (mandatar) za sastav Vlade predlaže članove Vlade.
Odmah po sastavljanju Vlade, a najkasnije u roku od 30 dana od prihvaćanja mandata, mandatar je dužan program Vlade i Vladu predstaviti Hrvatskom saboru i zatražiti glasovanje o povjerenju. Ako mandatar u roku od 30 dana ne sastavi Vladu, Predsjednik Republike mu može produžiti mandat za još najviše 30 dana, ako ni tada ne sastavi Vladu ili ta Vlada ne dobije povjerenje od Hrvatskog sabora tada će Predsjednik Republike Hrvatske povjeriti mandat za sastav Vlade drugoj osobi. Ako Vlada Republike Hrvatske ne bude sastavljena ni tada, Predsjednik Republike Hrvatske će imenovati privremenu nestranačku Vladu i istodobno raspisati prijevremene izbore za Hrvatski sabor.
Vlada stupa na dužnost kad joj povjerenje iskaže većina svih zastupnika u Hrvatskom saboru.
Osoba kojoj je Predsjednik Republike povjerio mandat (mandatar) za sastav Vlade predlaže članove Vlade.
Odmah po sastavljanju Vlade, a najkasnije u roku od 30 dana od prihvaćanja mandata, mandatar je dužan program Vlade i Vladu predstaviti Hrvatskom saboru i zatražiti glasovanje o povjerenju. Ako mandatar u roku od 30 dana ne sastavi Vladu, Predsjednik Republike mu može produžiti mandat za još najviše 30 dana, ako ni tada ne sastavi Vladu ili ta Vlada ne dobije povjerenje od Hrvatskog sabora tada će Predsjednik Republike Hrvatske povjeriti mandat za sastav Vlade drugoj osobi. Ako Vlada Republike Hrvatske ne bude sastavljena ni tada, Predsjednik Republike Hrvatske će imenovati privremenu nestranačku Vladu i istodobno raspisati prijevremene izbore za Hrvatski sabor.
Vlada stupa na dužnost kad joj povjerenje iskaže većina svih zastupnika u Hrvatskom saboru.
34. Koje su nadležnosti Vlade Republike Hrvatske?
Nadležnosti Vlade Republike Hrvatske su sljedeće:
- predlaže zakone i druge akte Saboru
- predlaže državni proračun i završni račun
- provodi zakone i druge odluke Sabora
- donosi uredbe za izvršenje zakona
- vodi unutarnju i vanjsku politiku
- usmjerava i nadzire rad državne uprave
- brine o gospodarskom razvitku zemlje
- usmjerava djelovanje i razvitak javnih službi
- obavlja druge poslove određene Ustavom i zakonom
- raspisuje izbore za Predsjednika Republike Hrvatske.
35. Tko obavlja sudbenu vlast i koji je najviši sud u Republici Hrvatskoj?
Sudbenu vlast obavljaju sudovi. Sudbena vlast je samostalna i neovisna.
Vrhovni sud Republike Hrvatske, kao najviši sud, osigurava jedinstvenu primjenu prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni.
Vrhovni sud Republike Hrvatske, kao najviši sud, osigurava jedinstvenu primjenu prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni.
36. Tko imenuje i razrješuje suce?
Državno sudbeno vijeće, u skladu s Ustavom i zakonom, samostalno odlučuje o imenovanju, napredovanju, premještaju, razrješenju i stegovnoj odgovornosti sudaca i predsjednika sudova, osim predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske.
37. Tko čini Ustavni sud Republike Hrvatske?
Ustavni sud Republike Hrvatske čini 13 sudaca koje bira Hrvatski sabor dvotrećinskom većinom glasova ukupnog broja zastupnika, na vrijeme od 8 godina, iz reda istaknutih pravnika, osobito sudaca, državnih odvjetnika, odvjetnika i sveučilišnih profesora pravnih znanosti. Ustavni sud bira predsjednika suda na vrijeme od 4 godine.
Suci Ustavnog suda imaju imunitet kao i zastupnici u Saboru.
Suci Ustavnog suda imaju imunitet kao i zastupnici u Saboru.
38. Koje su nadležnosti Ustavnog suda?
Nadležnosti Ustavnog suda su sljedeće:
- odlučuje o suglasnosti zakona s Ustavom
- odlučuje o suglasnosti drugih propisa s Ustavom i zakonom
- može ocjenjivati ustavnost zakona te ustavnost i zakonitost drugih propisa koji su prestali važiti ako od tog prestanka do podnošenja zahtjeva ili prijedloga za pokretanje postupka nije prošlo više od godine dana
- odlučuje povodom ustavnih tužbi protiv pojedinačnih odluka državnih tijela, tijela jedinice lokalne i regionalne samouprave te pravnih osoba s javnim ovlastima kad su tim odlukama povrijeđene temeljne slobode i prava čovjeka i građanina, kao i pravo na lokalnu i regionalnu samoupravu zajamčeno Ustavom RH
- prati ostvarivanje ustavnosti i zakonitosti te o uočenim pojavama neustavnosti i nezakonitosti izvješćuje Hrvatski sabor
- rješava sukob nadležnosti između tijela zakonodavne, izvršne i sudbene vlasti
- odlučuje, u skladu s Ustavom, o odgovornosti predsjednika Republike
- nadzire ustavnost programa i djelovanja političkih stranaka i može, u skladu s Ustavom, zabraniti njihov rad
- nadzire ustavnost i zakonitost izbora i državnog referenduma i rješava izborne sporove koji nisu u djelokrugu sudova
- obavlja druge poslove određene Ustavom.
39. Kakav je položaj Ustavnog suda u sustavu državne vlasti?
Ustavni sud je neovisan o svim tijelima državne vlasti te samostalno raspoređuje sredstava utvrđena u državnom proračunu, u skladu sa svojim godišnjim proračunom i zakonom radi funkcioniranja djelatnosti Ustavnog suda.
40. Imaju li suci Ustavnog suda imunitet?
Suci Ustavnog suda imaju imunitet, kao i zastupnici u Hrvatskom saboru.
Sudac Ustavnog suda ne može biti pozvan na kaznenu odgovornost, pritvoren ili kažnjen za izraženo mišljenje ili glasovanje u Ustavnom sudu. Sudac Ustavnog suda ne može biti pritvoren, niti se protiv njega može pokrenuti kazneni postupak bez odobrenja Ustavnog suda.
Sudac Ustavnog suda može biti pritvoren bez odobrenja Ustavnog suda samo ako je zatečen da čini kažnjivo djelo za koje je propisana kazna zatvora u trajanju dužem od pet godina. Državno tijelo koje je suca pritvorilo dužno je o tome odmah obavijestiti predsjednika Ustavnog suda. Ustavni sud može odlučiti da sudac protiv kojeg je pokrenut kazneni postupak ne obavlja dužnost dok taj postupak traje.
Sudac Ustavnog suda ne može biti pozvan na kaznenu odgovornost, pritvoren ili kažnjen za izraženo mišljenje ili glasovanje u Ustavnom sudu. Sudac Ustavnog suda ne može biti pritvoren, niti se protiv njega može pokrenuti kazneni postupak bez odobrenja Ustavnog suda.
Sudac Ustavnog suda može biti pritvoren bez odobrenja Ustavnog suda samo ako je zatečen da čini kažnjivo djelo za koje je propisana kazna zatvora u trajanju dužem od pet godina. Državno tijelo koje je suca pritvorilo dužno je o tome odmah obavijestiti predsjednika Ustavnog suda. Ustavni sud može odlučiti da sudac protiv kojeg je pokrenut kazneni postupak ne obavlja dužnost dok taj postupak traje.
41. Koji su uvjeti za izbor sudaca Ustavnog suda?
Za suca Ustavnog suda se može izabrati osoba koja je hrvatski državljanin, diplomirani pravnik s najmanje 15 godina radnog iskustva u pravnoj struci koja se u toj struci istakla znanstvenim ili stručnim radom ili svojim javnim djelovanjem. Osoba koja je stekla doktorat pravnih znanosti i ispunjava druge uvjete može se izabrati za suca suda ako ima najmanje 12 godina radnog iskustva u pravnoj struci.
42. Kako se bira predsjednik Ustavnog suda?
Ustavni sud bira tajnim glasovanjem predsjednika Ustavnog suda na vrijeme od četiri godine većinom glasova svih sudaca.
43. Kako odlučuje Ustavni sud i jesu li njegove odluke obvezatne?
Ustavni sud donosi odluke i rješenja većinom glasova svih sudaca, ako Ustavom ili Ustavnim sudom nije drukčije određeno.
Odluke i rješenja Ustavnog suda obvezatni su i dužna ih je poštivati svaka fizička i pravna osoba.
Sva tijela državne vlasti i lokalne i područne (regionalne) samouprave dužna su u okviru svojega ustavnog i zakonskog djelokruga provoditi odluke i rješenja Ustavnog suda.
Odluke i rješenja Ustavnog suda obvezatni su i dužna ih je poštivati svaka fizička i pravna osoba.
Sva tijela državne vlasti i lokalne i područne (regionalne) samouprave dužna su u okviru svojega ustavnog i zakonskog djelokruga provoditi odluke i rješenja Ustavnog suda.
44. Koje su jedinice lokalne samouprave i jedinice područne (regionalne) samouprave?
Jedinice lokalne samouprave su općine i gradovi. Jedinice područne (regionalne) samouprave su županije. Zakonom se može glavnom gradu Zagrebu utvrditi položaj županije.
45. Tko sklapa i potvrđuje međunarodne ugovore?
U skladu s Ustavom, zakonom i pravilima međunarodnog prava, sklapanje međunarodnih ugovora u nadležnosti je, ovisno o naravi i sadržaju međunarodnog ugovora Hrvatskog sabora, Predsjednika Republike i Vlade Republike Hrvatske.
Hrvatski sabor potvrđuje međunarodne ugovore:
Međunarodne ugovore koji međunarodnoj organizaciji ili savezu daju ovlasti izvedene iz Ustava, Hrvatski sabor potvrđuje 2/3 većinom svih zastupnika.
Hrvatski sabor potvrđuje međunarodne ugovore:
- koji traže donošene ili izmjenu zakona
- međunarodne ugovore vojne i političke naravi i
- međunarodne ugovore koji financijski obvezuju Republiku Hrvatsku.
Međunarodne ugovore koji međunarodnoj organizaciji ili savezu daju ovlasti izvedene iz Ustava, Hrvatski sabor potvrđuje 2/3 većinom svih zastupnika.
46. Kakva je pravna snaga međunarodnih ugovora?
Međunarodni ugovori koji su sklopljeni i potvrđeni u skladu s Ustavom Republike Hrvatske i objavljeni, a koji su na snazi, čine dio unutarnjeg pravnog poretka Republike Hrvatske, a po pravnoj su snazi iznad zakona. Njihove se odredbe mogu mijenjati ili ukidati samo uz uvjete i na način koji su u njima utvrđeni, ili suglasno općim pravilima međunarodnog prava.
47. Tko zastupa Republiku Hrvatsku u Vijeću i Europskom vijeću te kako su zastupljeni građani Republike Hrvatske u europskom parlamentu?
Republiku Hrvatsku u Vijeću i Europskom vijeću zastupaju, sukladno njihovim ustavnim ovlastima, Vlada i Predsjednik Republike Hrvatske.
Građani Republike Hrvatske neposredno su zastupljeni u Europskom parlamentu, gdje putem svojih izabranih predstavnika odlučuju o stvarima iz njegove nadležnosti.
Građani Republike Hrvatske neposredno su zastupljeni u Europskom parlamentu, gdje putem svojih izabranih predstavnika odlučuju o stvarima iz njegove nadležnosti.
48. Koja prava uživaju državljani Republike Hrvatske, a koja građani Europske unije u Republici Hrvatskoj?
Državljani Republike Hrvatske su građani Europske unije i uživaju prava koja im jamči pravna stečevina Europske unije, a osobito:
- slobodu kretanja i nastanjivanja na području svih država članica
- aktivno i pasivno biračko pravo na izborima za Europski parlament i na lokalnim izborima u drugoj državi članici, sukladno propisima te države članice
- pravo na diplomatsku i konzularnu zaštitu bilo koje države članice, jednaku zaštiti vlastitih državljana kada se nalaze u trećoj državi u kojoj Republika Hrvatska nema diplomatsko-konzularno predstavništvo
- pravo podnošenja peticija Europskom parlamentu, predstavki Europskom ombudsmanu te pravo obraćanja institucijama i savjetodavnim tijelima Europske unije na hrvatskom jeziku, kao i na svim službenim jezicima Europske unije, te pravo dobiti odgovor na istom jeziku.
Sva prava ostvaruju se u skladu s uvjetima i ograničenjima propisanima ugovorima na kojima se temelji Europska unija te mjerama prihvaćenima na temelju tih ugovora.
U Republici Hrvatskoj sva prava zajamčena pravnom stečevinom Europske unije uživaju svi građani Europske unije.
49. Tko ima pravo predložiti promjenu Ustava Republike Hrvatske i tko odlučuje o njegovoj promjeni?
Pravo predložiti promjenu Ustava Republike Hrvatske ima:
- najmanje 1/5 zastupnika u Hrvatskom saboru
- predsjednik Republike
- Vlada Republike Hrvatske.
50. Tko ima pravo pokrenuti postupak udruživanja Republike Hrvatske u saveze s drugim državama i koja su ograničenja tog prava?
Pravo pokretanja postupaka udruživanja Republike Hrvatske imaju:
- najmanje 1/3 zastupnika u Hrvatskom saboru
- predsjednik Republike Hrvatske
- Vlada Republike Hrvatske.
51. Kako izgleda grb Republike Hrvatske i gdje se rabi?
Grb Republike Hrvatske je povijesni hrvatski grb u obliku štita podijeljen u 25 crvenih i bijelih (srebrnih) polja, prvo polje je crvene boje. Iznad štita se nalazi kruna s 5 povijesnih hrvatskih grbova: najstariji poznati grb Hrvatske, grbovi Dubrovačke Republike, Dalmacije, Istre i Slavonije.
Najstariji poznati grb Hrvatske sadrži u štitu na plavom polju žutu (zlatnu) šesterokraku zvijezdu s bijelim (srebrnim) mladim mjesecom. Grb Dubrovačke Republike sadrži u štitu na modrom polju dvije crvene grede. Dalmatinski grb sadrži u štitu na plavom polju tri žute (zlatne) okrunjene leopardove glave. Istarski grb sadrži u štitu na modrom polju žutu (zlatnu) kozu okrenutu u lijevo s crvenim papcima i rogovima. Slavonski grb sadrži u štitu na plavom polju dvije poprečne bijele (srebrne) grede, a između greda je crveno polje po kojem lagano stupa kuna na lijevo. U gornjem plavom polju je žuta (zlatna) šesterokraka zvijezda.
Grb Republike Hrvatske rabi se u:
Najstariji poznati grb Hrvatske sadrži u štitu na plavom polju žutu (zlatnu) šesterokraku zvijezdu s bijelim (srebrnim) mladim mjesecom. Grb Dubrovačke Republike sadrži u štitu na modrom polju dvije crvene grede. Dalmatinski grb sadrži u štitu na plavom polju tri žute (zlatne) okrunjene leopardove glave. Istarski grb sadrži u štitu na modrom polju žutu (zlatnu) kozu okrenutu u lijevo s crvenim papcima i rogovima. Slavonski grb sadrži u štitu na plavom polju dvije poprečne bijele (srebrne) grede, a između greda je crveno polje po kojem lagano stupa kuna na lijevo. U gornjem plavom polju je žuta (zlatna) šesterokraka zvijezda.
Grb Republike Hrvatske rabi se u:
- pečatima i žigovima državnih tijela i drugih javnih tijela
- u uredima Vlade Republike Hrvatske u inozemstvu
- na zgradama u kojima su smještena državna tijela i druga javna tijela u Republici Hrvatskoj
- na službenim aktima tijela državne vlasti
- na diplomama i svjedodžbama o završenom školovanju.
52. Kako izgleda zastava Republike Hrvatske i gdje se ističe?
Zastava Republike Hrvatske se sastoji od 3 boje: crvene, bijele i plave s grbom u sredini. Omjer širine i dužine je 1:2. Svaka boja čini 1/3 širine zastave.
Zastava se ističe:
Zastava se ističe:
- stalno na zgradama svih državnih tijela
- u dane praznika Republike Hrvatske
- u dane žalosti u Republici Hrvatskoj i vije se za trajanja žalosti na pola stijega
- može se isticati pri javnim skupovima u Republici Hrvatskoj (političkim, sportskim itd.), na brodovima i plovilima.
53. Koji je službeni naziv himne Republike Hrvatske i kada se izvodi?
Himna Republike Hrvatske je "Lijepa naša domovino", a izvornik teksta i napjev čuva se u Hrvatskom saboru. Tekst himne napisao je Antun Mihanović, a uglazbio Josip Runjanin.
Himna se izvodi sviranjem, pjevanjem ili sviranjem i pjevanjem:
Himna se izvodi sviranjem, pjevanjem ili sviranjem i pjevanjem:
- na početku zasjedanja Hrvatskog sabora
- pri službenom dolasku i ispraćaju u Republiku Hrvatsku šefa strane države ili ovlaštenog predstavnika međunarodne organizacije te
- u drugim slučajevima utvrđenim zakonom.
54. Kako izgledaju državni pečati Republike Hrvatske i gdje se rabe?
Republika Hrvatska ima veliki i mali državni pečat.
Veliki državni pečat kružnog je oblika, promjera 80 mm, a u sredini pečata je grb Republike Hrvatske. U krugu oko grba Republike Hrvatske na gornjoj strani je riječ "REPUBLIKA", a na donjoj strani je riječ "HRVATSKA". Oko grba Republike Hrvatske i toga napisa kružno se nalazi starohrvatski troplet.
Veliki državni pečat namijenjen je za utiskivanje u pečatni vosak izravno na ispravu ili u pečatni vosak u zaštitnoj kutijici, koja se privezuje trakom u bojama državne zastave na ispravu.
Veliki državni pečat utiskuje se na:
Veliki državni pečat kružnog je oblika, promjera 80 mm, a u sredini pečata je grb Republike Hrvatske. U krugu oko grba Republike Hrvatske na gornjoj strani je riječ "REPUBLIKA", a na donjoj strani je riječ "HRVATSKA". Oko grba Republike Hrvatske i toga napisa kružno se nalazi starohrvatski troplet.
Veliki državni pečat namijenjen je za utiskivanje u pečatni vosak izravno na ispravu ili u pečatni vosak u zaštitnoj kutijici, koja se privezuje trakom u bojama državne zastave na ispravu.
Veliki državni pečat utiskuje se na:
- ratifikacijske isprave te
- na vjerodajnice i pisma ovlaštenja koja potpisuje predsjednik Republike u okviru ustavnih ovlaštenja predstavljanja i zastupanja Republike Hrvatske u inozemstvu.
Mali državni pečat je promjera 50 mm istoga sadržaja kao i veliki državni pečat. Mali državni pečat namijenjen je za otisak crnilom na papiru, te za utiskivanje izravno na ispravu ili na papirnu podlogu, koja se lijepi na ispravu.
Mali državni pečat otiskuje se na:
- odluke o proglašenju zakona
- odluke o dodjeli odlikovanja te
- na druge akte i isprave koje donosi predsjednik Republike.
55. Što su političke stranke, tko ih može osnovati i tko može postati njenim članom?
Političke stranke su pravne osobe koje politički djeluju u skladu s ciljevima utvrđenim programom i statutom.
Političku stranku može osnovati najmanje 100 punoljetnih, poslovno sposobnih državljana Republike Hrvatske. Članom političke stranke može, pod jednakim uvjetima propisanim statutom, postati svaki punoljetni, poslovno sposoban državljanin Republike Hrvatske.
Političku stranku može osnovati najmanje 100 punoljetnih, poslovno sposobnih državljana Republike Hrvatske. Članom političke stranke može, pod jednakim uvjetima propisanim statutom, postati svaki punoljetni, poslovno sposoban državljanin Republike Hrvatske.
56. Kada politička stranka stječe svojstvo pravne osobe, a kada prestaje?
Danom upisa u registar politička stranka stječe svojstvo pravne osobe. Registar političkih stranaka vodi Ministarstvo pravosuđa i uprave.
Političke stranke prestaju:
Politička stranka se briše iz registra danom objave odluke o zabrani rada.
Političke stranke prestaju:
- 1. ako je nadležno upravno tijelo političke stranke donijelo odluku o prestanku političke stranke
- 2. ako se utvrdi da su prestale djelovati, ako je proteklo dvostruko više vremena od vremena utvrđenog statutom za održavanje skupa najvišeg upravnog tijela, a sjednica nije održana
- 3. ako je njihovo djelovanje zabranjeno odlukom Ustavnog suda Republike Hrvatske.
Politička stranka se briše iz registra danom objave odluke o zabrani rada.