Službenički sustav

1. Primjenjuju li se odredbe Zakona o državnim službenicima na službenike i namještenike javnih službi odnosno službenike upravnih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave?
 
Odredbe Zakona o državnim službenicima primjenjuju se isključivo na državne službenike u državnim tijelima taksativno navedenima u članku 2. tog Zakona, te se iste ne primjenjuju na službenike zaposlene u javnoj službi.
 
2. Pod kojim uvjetima državni službenik može izvanredno napredovati na radno mjesto za koje je propisana viša razina obrazovanja?
 
Sukladno članku 90. stavku 1. Zakona o državnim službenicima, državni službenik može izvanredno napredovati na radno mjesto za koje je propisana viša razina obrazovanja:
 
a) ako ispunjava uvjete iz članka 89. toga Zakona (da je službenik za prethodnu kalendarsku godinu ocijenjen ocjenom „uspješan“ ili višom ocjenom, da postoji slobodno radno mjesto propisano pravilnikom o unutarnjem redu na koje se državni službenik u postupku napredovanja može rasporediti i da službenik ispunjava uvjete za raspored na radno mjesto), osim potrebnog radnog iskustva na odgovarajućim poslovima koje je uvjet za raspored na radno mjesto;
 
b) ako na poslovima niže razine obrazovanja u državnim tijelima ima dvostruko više radnog iskustva od radnog iskustva propisanog kao uvjet za raspored na radno mjesto na koje se u postupku napredovanja raspoređuje i
 
c) ako u istom državnom tijelu radi neprekidno najmanje dvije godine.
 
Državni službenik ne može izvanredno napredovati na rukovodeće radno mjesto.
 
Napredovanje u državnoj službi nije pravo, već mogućnost o kojoj odlučuje čelnik tijela u skladu s potrebama službe.
 
3. Može li se institut premještaja primijeniti na vježbenike?
 
Sukladno članku 84. Zakona o državnim službenicima, državni službenik može po potrebi službe biti premješten na drugo radno mjesto u istom državnom tijelu, u istom ili drugom mjestu rada, ali samo na radno mjesto za koje je propisana ista razina obrazovanja i potrebno radno iskustvo u jednakom trajanju.
 
Imajući u vidu da se kod prijma vježbenika radna mjesta obvezno popunjavaju putem javnog natječaja te da se vježbenik za vrijeme probnog rada osposobljava za samostalni rad za obavljanje poslova određenog radnog mjesta, mišljenja smo da se institut premještaja ne može primijeniti na vježbenike.
 
4. Čime se dokazuje radno iskustvo na odgovarajućim poslovima?
 
Radno iskustvo na odgovarajućim poslovima, u smislu Zakona o državnim službenicima, je radno iskustvo ostvareno u državnoj službi ili u radnom odnosu izvan državne službe u istoj razini obrazovanja i struci koja je uvjet za raspored na radno mjesto. U radno iskustvo na odgovarajućim poslovima uračunava se i vrijeme stručnog osposobljavanja za rad bez zasnivanja radnog odnosa i vrijeme obavljanja poslova na temelju ugovora o djelu za obavljanje povjerenih poslova za državno tijelo u svojstvu pružatelja stručnih usluga izvan državne službe.
 
Navedeno iskustvo dokazuje se odgovarajućim pravnim aktom poslodavca na temelju kojeg se osoba zapošljava odnosno raspoređuje na radno mjesto (primjerice, rješenje o rasporedu na radno mjesto, odluka o rasporedu na poslove i radne zadatke, ugovor o radu, rješenje o imenovanju na položaj i sl.).
 
5. Priznaje li se u radno iskustvo na odgovarajućim poslovima vrijeme provedeno na obavljanju poslova više složenosti temeljem naloga?
 
Prema članku 20. Zakona o državnim službenicima, od državnog službenika može se zatražiti da u iznimnim ili hitnim slučajevima, a najduže 30 dana neprekidno, sukladno svojim stručnim sposobnostima i vještinama, obavlja poslove koji nisu u opisu poslova radnog mjesta na koje je raspoređen.
 
Državnom službeniku ne može se dati nalog za obavljanje poslova radnog mjesta ako ne ispunjava uvjete za raspored na radno mjesto, osim iznimno ako se radi o obavljanju poslova koji ne trpe odgodu i u posebnom su interesu službe, pri čemu nalog mora biti obrazložen.
 
U radno iskustvo na odgovarajućim poslovima ne uzima u obzir faktični rad na poslovima iste stručne spreme i struke, nego isključivo rad na tim poslovima temeljem odgovarajućeg akta poslodavca o rasporedu na radno mjesto (rješenje o rasporedu na radno mjesto, odluka o rasporedu na poslove i radne zadatke, ugovor o radu, rješenje o imenovanju na položaj, ugovor o stručnom osposobljavanju bez zasnivanja radnog odnosa i sl.).
Slijedom toga, u radno iskustvo na odgovarajućim poslovima ne uračunava rad temeljem ugovora o djelu.
 
6. Ako je u javnom natječaju za prijam u državnu službu propisan uvjet radnog iskustva na odgovarajućim poslovima od najmanje četiri godine, znači li to da osoba mora imati četiri godine radnog iskustva ostvarenog na poslovima iste razine obrazovanja?
 
Ako je kao jedan od uvjeta potrebnih za raspored na radno mjesto propisano radno iskustvo na odgovarajućim poslovima u određenom trajanju, taj uvjet ispunjava osoba koja je temeljem odgovarajućeg pravnog akta poslodavca (rješenje o rasporedu na radno mjesto, odluka o rasporedu na poslove i radne zadatke, ugovor o radu, rješenje o imenovanju na položaj i sl.) stekla potrebne godine radnog iskustva na poslovima za koje je bila propisana ista razina obrazovanja i struka.
  
7. Kojim propisima su regulirana prava i obveze vježbenika u državnoj službi?
 
S obzirom da su osobe primljene u svojstvu vježbenika također državni službenici, njihova prava, obveze i odgovornosti uređeni su Zakonom o državnim službenicima te provedbenim propisima donesenim na temelju toga Zakona.
  
8. Može li državna služba na određeno vrijeme za obavljanje privremenih poslova ili poslova čiji se opseg privremeno povećao, trajati duže od godine dana?
 
Prema Zakonu o državnim službenicima, osoba se može primiti u državnu službu na određeno vrijeme za obavljanje privremenih poslova ili poslova čiji se opseg privremeno povećao u trajanju dužem od godinu dana, i to:
 

• radi potrebe rada na projektu koji se financira iz fondova ili programa Europske unije, Financijskog mehanizma Europskog gospodarskog prostora, Norveškog financijskog mehanizma ili Švicarsko-hrvatskog programa suradnje, za vrijeme trajanja projekta ili programa,
• radi obavljanja poslova koji se odnose na izvršavanje preuzetih međunarodnih obveza Republike Hrvatske ili obavljanja poslova državnog službenika privremeno upućenog na izvršavanje preuzetih međunarodnih obveza, do izvršenja međunarodnih obveza te 
• radi obavljanja poslova koji se odnose na izvršavanje obveza iz posebnih programa Vlade, do izvršenja tih obveza.

 
9. Postoji li mogućnost premještaja državnog službenika na neodređeno vrijeme u drugo državno tijelo?
 
U prijelaznom razdoblju (od 1. siječnja 2023. do 1. siječnja 2026.) ostavljena je mogućnost premještaja državnog službenika po potrebi službe na drugo radno mjesto u drugom državnom tijelu za koje ispunjava propisane uvjete, pri čemu se odgovarajuće primjenjuju odredbe Zakona o državnim službenicima o premještaju na drugo radno mjesto u istom državnom tijelu.
 
Stupanjem na snagu odredaba o zapošljavanju putem internog oglasa (1. siječnja 2026.) prestaje primjena odredaba o trajnom premještaju državnih službenika u drugo državno tijelo. Stoga od navedenog datuma državni službenici neće moći biti premješteni po potrebi službe na neodređeno vrijeme na radno mjesto u drugo državno tijelo za koje ispunjavaju propisane uvjete, ali će se moći prijaviti na interni oglas za zapošljavanje u državnoj službi.
 
10. Može li državni službenik biti premješten na neodređeno vrijeme u upravno tijelo jedinice lokalne ili područne (regionalne) samouprave odnosno javnu službu?
 
Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o državnim službenicima („Narodne novine“, broj 85/24) propisana je mogućnost premještaja državnog službenika u upravno tijelo jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave odnosno javnu službu za koje ispunjava propisane uvjete, do 1. siječnja 2026. godine, temeljem prethodnog pisanog sporazuma čelnika tijela odnosno javne službe.
 
11. Može li se državnog službenika raspoređenog na radno mjesto za koje je propisana razina 4.2 HKO-a (prema prijašnjim propisima srednja stručna sprema) po potrebi službe premjestiti na drugo radno mjesto u istom državnom tijelu, za koje je propisana viša razina obrazovanja?

Prema Zakonu o državnim službenicima, državni službenik može po potrebi službe biti premješten na drugo radno mjesto u istom državnom tijelu, u istom ili drugom mjestu rada, ali samo na radno mjesto za koje je propisana ista razina obrazovanja i potrebno radno iskustvo u jednakom trajanju.
 
Stoga se državni službenik koji obavlja poslove niže razine obrazovanja (srednja stručna sprema) ne može premjestiti na radno mjesto za koje je propisan viša razina obrazovanja (viša i visoka stručna sprema).
 
12. Može li se državni službenik premjestiti na radno mjesto za koje je propisano radno iskustvo u dužem trajanju (primjerice, s višeg savjetnika na voditelja službe), ukoliko ima radno iskustvo u propisanom trajanju?
 
Zakonom o državnim službenicima nije propisana mogućnost premještaja državnog službenika na radno mjesto za koje je (uz uvjet iste razine obrazovanja) propisano radno iskustvo u dužem trajanju, već u tom slučaju treba primijeniti institut napredovanja u skladu s tim Zakonom. Ukazujemo da je institut napredovanja po prirodi stvari moguće primijeniti rasporedom državnog službenika na više radno mjesto samo unutar istog državnog tijela.

13. Uračunavaju li se razdoblja godišnjeg odmora i privremene nesposobnosti za rad u ocjenjivačko razdoblje?
 
Člankom 92. Zakona o državnim službenicima propisano je da se državni službenici ocjenjuju svake godine najkasnije do 28. veljače za prethodnu kalendarsku godinu. Ne ocjenjuju se državni službenici koji su u prethodnoj kalendarskoj godini radili manje od šest mjeseci.
 
Sukladno citiranoj odredbi, ocjenjuju se službenici koji su efektivno radili najmanje šest mjeseci u kalendarskoj godini koja prethodi godini u kojoj se vrši ocjenjivanje, stoga razdoblja godišnjeg odmora i privremene nesposobnosti za rad ne ulaze u ocjenjivačko razdoblje.
 
14. Uračunava li se vrijeme provedeno na probnom radu u ocjenjivačko razdoblje?
 
Razdoblje probnog rada ne uračunava se u razdoblje ocjenjivanja.
 
Državni službenici na probnom radu ocjenjuju se po obavljenom probnom radu ocjenama „zadovoljava“ ili „ne zadovoljava“, pri čemu se državnom službeniku koji na probnom radu nije zadovoljio otkazuje državna služba.
  
15. Može li se kod izvanrednog napredovanja državnog službenika uzeti u obzir rad temeljem ugovora o djelu?
 
S obzirom na odredbu članka 90. stavka 1. Zakona o državnim službenicima, mišljenja smo da se u radno iskustvo na poslovima niže razine obrazovanja u državnim tijelima uračunava isključivo vrijeme provedeno na tim poslovima u državnoj službi (u svojstvu državnog službenika), odnosno da se u navedeno vrijeme ne može uračunati vrijeme provedeno u državnom tijelu radi obavljanja poslova temeljem ugovora o djelu.

16. Može li se osoba sa završenim fakultetom javiti na javni natječaj za prijam u državnu službu ako je isti raspisan za radno mjesto za koje je kao uvjet propisana završena viša škola?
 
Osoba koja ima višu razinu obrazovanja od one koja je utvrđena kao uvjet za raspored na radno mjesto, ispunjava propisani uvjet razine obrazovanja ukoliko je ista stečena u odgovarajućem području.
 
Stoga se osoba sa završenim fakultetom može smatrati kandidatom prijavljenim na javni natječaj za prijam u državnu službu i raspored na radno mjesto za koje je kao uvjet propisana završena viša škola, ukoliko je tu razinu obrazovanja stekla u odgovarajućoj struci, utvrđenoj kao uvjet za obavljanje poslova radnog mjesta koje je predmet javnog natječaja.
 
17. Da li se u radno iskustvo na poslovima niže razine obrazovanja uračunava i radno iskustvo koje je ostvareno na poslovima više razine obrazovanja?
 
U radno iskustvo na poslovima niže razine obrazovanja uračunava se i radno iskustvo ostvareno na poslovima više razine obrazovanja, ukoliko je viša razina obrazovanja stečena u odgovarajućoj struci koja je pravilnikom o unutarnjem redu utvrđena kao uvjet za obavljanje poslova radnog mjesta.
 
18. Koja je razlika između radnog iskustva na odgovarajućim poslovima i radnog staža?
  
Radno iskustvo na odgovarajućim poslovima u smislu Zakona o državnim službenicima je radno iskustvo ostvareno u državnoj službi ili u radnom odnosu izvan državne službe u istoj razini obrazovanja i struci koja je uvjet za raspored na radno mjesto, u koje se uračunava i vrijeme stručnog osposobljavanja za rad bez zasnivanja radnog odnosa te vrijeme obavljanja poslova na temelju ugovora o djelu (obavljanje povjerenih poslova za državno tijelo u svojstvu pružatelja stručnih usluga izvan državne službe).
 
Radni staž predstavlja osnovu za uvećanje plaće za 0,5% za svaku navršenu godinu radnog staža.
 
Člankom 18. Zakona o plaćama u državnoj službi i javnim službama, radni staž definiran je kao vrijeme rada koje se prema propisima mirovinskog osiguranja računa u staž osiguranja i za koje su plaćeni doprinosi u Republici Hrvatskoj, a koje je provedeno u radnom odnosu, samostalnom obavljanju profesionalne djelatnosti u skladu s posebnim propisima, profesionalnom obavljanju dužnosti u tijelima javne vlasti i jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave na koju je osoba izabrana ili imenovana, obavljanju poslova obrtnika upisanog u odgovarajući registar i obavljanju samostalne djelatnosti.
 
Iznimno, u radni staž se uračunava i radni staž ostvaren u inozemstvu, pod uvjetom da se on računa u Republici Hrvatskoj u staž osiguranja za mirovinu odnosno ako je tako regulirano međunarodnim ugovorima (sporazumima) Republike Hrvatske i pojedinih drugih država ili se radi o stažu ostvarenom u zemljama Europske unije nakon 1. srpnja 2013. ili se radi o stažu ostvarenom u institucijama Europske unije, Europskog gospodarskog prostora i u Švicarskoj Konfederaciji te međunarodnim organizacijama i institucijama.
 
Kod utvrđivanja radnog staža, za razliku od radnog iskustva na odgovarajućim poslovima, nije odlučno na kojim je poslovima ostvaren (na poslovima koje razine obrazovanja i struke).
 
19. Uračunava li se radno iskustvo ostvareno u inozemstvu u radno iskustvo na odgovarajućim poslovima?
 
Ako je kao jedan od uvjeta potrebnih za raspored na radno mjesto propisano radno iskustvo na odgovarajućim poslovima u određenom trajanju, taj uvjet ispunjava osoba koja je temeljem odgovarajućeg pravnog akta poslodavca (rješenje o rasporedu na radno mjesto, odluka o rasporedu na poslove i radne zadatke, ugovor o radu, rješenje o imenovanju na položaj i sl.) stekla potrebne godine radnog iskustva na poslovima za koje je bila propisana ista razina obrazovanja i struka, neovisno o tome u kojem je tijelu, odnosno kod kojeg je poslodavca to iskustvo ostvareno te  je li isto stečeno u Republici Hrvatskoj ili u inozemstvu.

20. Uračunava li se u radno iskustvo na odgovarajućim poslovima i vrijeme provedeno  na obavljanju poslova temeljem ugovora o djelu?
 
Prema članku 5. Zakona o državnim službenicima, pojedini poslovi koji se obavljaju u državnom tijelu, osim poslova koje obavljaju državni službenici (poslovi iz djelokruga državnog tijela), mogu se na temelju ugovora o djelu povjeriti pružateljima stručnih usluga izvan državne službe. 
 
Vrijeme obavljanja poslova temeljem ugovora o djelu uračunava se u radno iskustvo na odgovarajućim poslovima samo ukoliko je osoba na temelju tog ugovora obavljala povjerene poslove za državno tijelo u svojstvu pružatelja stručnih usluga izvan državne službe.

21. Ako je u državnu službu u svojstvu vježbenika primljena osoba koja ima radno iskustvo na odgovarajućim poslovima u trajanju kraćem od 12 mjeseci, traje li u tom slučaju vježbenički staž 12 mjeseci ili kraće?
 
Probni rad (vježbenički staž) u državnoj službi propisan je u fiksnom trajanju od 12 mjeseci te se ne može skratiti za ostvareno radno iskustvo na odgovarajućim poslovima u drugim tijelima.
 
22. Postoji li mogućnosti rada u državnoj službi nakon ispunjenja uvjeta za starosnu mirovinu?
Državni službenik koji navrši 65 godina života i najmanje 15 godina mirovinskog staža može se zadržati u službi u punom ili nepunom radnom vremenu dok traje potreba službe, a najduže do navršenih 67 godina života.
Navedenom odredbom nije propisano pravo nego mogućnost zadržavanja u službi, o kojoj odlučuje čelnik tijela vodeći računa o potrebama službe, a u dogovoru s državnim službenikom, odnosno uz njegovu suglasnost.
Zadržavanje u službi može se primijeniti samo na državnog službenika kojem nije prestala služba, stoga se navedeno ne primjenjuje na službenika koji je ostvario pravo na starosnu mirovinu, odnosno kojem je rješenjem utvrđen prestanak službe.
Službenik se u pravilu zadržava u službi na svom radnom mjestu, ako za to postoje potrebe službe, ali može se premjestiti odnosno rasporediti na drugo radno mjesto u skladu s propisima o državnim službenicima. Također, nema zapreka da se naknadno, tijekom vremena na koje je zadržan, premjesti odnosno rasporedi na drugo radno mjesto u skladu s propisima o državnim službenicima.
Državni službenik koji je nakon ispunjenja uvjeta za starosnu mirovinu ili starosnu mirovinu za dugogodišnjeg osiguranika, zadržan u službi do polovice punog radnog vremena koje je radio prije ispunjenja uvjeta, može i bez prestanka službe steći pravo na tu mirovinu, u skladu s propisima o mirovinskom osiguranju.
Također, člankom 83. Zakona o državnim službenicima propisano je da se korisnik mirovine koji ima manje od 67 godina može primiti u državnu službu na određeno vrijeme, do polovice punog radnog vremena te da navedena državna služba može trajati do navršenih 67 godina života službenika. U tom slučaju u skladu s propisima o mirovinskom osiguranju, ne dolazi do obustave isplate mirovine.

23. Može li državni službenik dva puta izvanredno napredovati u državnoj službi temeljem stečenih viših razina obrazovanja?
 
Zakona o državnim službenicima propisana je mogućnost izvanrednog napredovanja na radno mjesto za koje je propisana viša razina obrazovanja od one koja je uvjet za raspored na radno mjesto na koje je službenik trenutno raspoređen.
 
Mišljenja smo da državni službenik koji je prvotno bio raspoređen na radno mjesto za koje je propisana razina 4.2 HKO-a (srednja stručna sprema prema prijašnjim propisima) te je  izvanredno napredovao na radno mjesto za koje je propisana razina 6. sv ili 6. st HKO-a (viša stručna sprema prema prijašnjim propisima), može nakon stjecanja visoke stručne spreme izvanredno napredovati na radno mjesto za koje je propisana razina 7.1. sv ili 7.1. st HKO-a (visoka stručna sprema prema prijašnjim propisima), pod pretpostavkom ispunjenja ostalih uvjeta za napredovanje.

24. Može li se osoba primljena u svojstvu vježbenika u državnu službu, tijekom probnog rada (vježbeničkog staža) prijaviti na javni natječaj za prijam vježbenika u drugo državno tijelo?
 
Ako osoba koja je primljena u državnu službu u svojstvu vježbenika ima radno iskustvo na odgovarajućim poslovima u trajanju kraćem od vremena propisanog za vježbenički staž (12 mjeseci), mišljenja smo da se ista može prijaviti na javni natječaj za prijam vježbenika u drugo državno tijelo., pod pretpostavkom ispunjenja ostalih uvjeta propisanih tim natječajem.
 
S obzirom da je vježbenički staž propisan u fiksnom trajanju od 12 mjeseci mišljenja smo da se isti ne može skratiti za prethodno ostvareno radno iskustvo na odgovarajućim poslovima (počinje teći ispočetka).
 
25. Može li se vježbenika ocijeniti ocjenom „ne zadovoljava“ i otkazati državna služba prije isteka vježbeničkog staža?
 
Prema članku 80. Zakona o državnim službenicima, probni rad državnog službenika ocjenjuje se ocjenom „zadovoljava“, kada se na osnovi rada i pokazanog znanja i učinkovitosti državnog službenika može očekivati da će državni službenik i dalje uspješno izvršavati poslove radnoga mjesta ili „ne zadovoljava“, kada se na osnovi rada i pokazanog znanja i učinkovitosti državnog službenika ne može očekivati da će državni službenik uspješno izvršavati poslove radnoga mjesta.
 
Kako je vježbenički staž propisan u fiksnom trajanju od 12 mjeseci, vježbenika se ne može prije isteka probnog rada (vježbeničkog staža) ocijeniti ocjenom „ne zadovoljava“ niti mu se može otkazati državna služba.
 
26. Može li vježbenik otkazati državnu službu prije isteka vježbeničkog staža?
 
Državna služba može prestati i na temelju pisanoga otkaza kojeg tijelu podnese državni službenik.
 
S obzirom da su osobe primljene u državnu službu u svojstvu vježbenika također državni službenici, mišljenja smo da mogu podnijeti pisani otkaz i prije isteka probnog rada (vježbeničkog staža). U tom slučaju, vježbenik je dužan odraditi otkazni rok u trajanju od mjesec dana, ako s čelnikom tijela ili osobom koju on za to ovlasti ne postigne sporazum o drugačijem trajanju otkaznog roka.
 
27. Može li se državnom službeniku uskratiti odobrenje za povremeni rad na izdvojenom mjestu rada?
 
Sukladno članku 23. stavku 6. Zakona o državnim službenicima, povremeni rad na izdvojenom mjestu rada je rad kod kojeg državni službenik određeni dio tjedna odnosno mjeseca obavlja poslove radnog mjesta na izdvojenom mjestu rada, a preostali dio u prostoru državnog tijela.
 
Povremeni rad na izdvojenom mjestu rada nije pravo, već mogućnost o kojoj odlučuje  rukovodeći državni službenik koji upravlja najvišom ustrojstvenom jedinicom u kojoj je državni službenik raspoređen, vodeći računa o ravnomjernoj prisutnosti državnih službenika u državnom tijelu odnosno ustrojstvenoj jedinici tijekom radnog tjedna te poslovima koji se ne mogu obavljati na izdvojenom mjestu rada, uz ispunjenje svih propisanih uvjeta.
 
U slučaju kada rukovodeći državni službenik koji upravlja najvišom ustrojstvenom jedinicom uskrati odobrenje za povremeni rad na izdvojenom mjestu rada, dužan je u roku od 15 dana od dana podnesene prijave dostaviti državnom službeniku obrazloženi pisani odgovor.
 
28. Koja je razlika između povremenog i privremenog rada na izdvojenom mjestu rada ili rada na daljinu?
 
Privremeni rad na izdvojenom mjestu rada ili rad na daljinu, prema Zakonu o državnim službenicima, je rad kod kojeg državni službenik u određenom razdoblju, a osobito u slučaju roditelja djeteta do navršene osme godine života ili pružatelja skrbi sukladno posebnom zakonu, obavlja poslove radnog mjesta na izdvojenom mjestu rada ili radom na daljinu.
 
Privremeni rad na izdvojenom mjestu rada ili rad na daljinu je vrsta rada u kojoj državni službenik određeni vremenski period (kontinuirano) ne radi u prostoru državnog tijela, već od kuće ili u drugom prostoru slične namjene u Republici Hrvatskoj, koji je određen na temelju dogovora državnog službenika i državnog tijela (u slučaju rada na izdvojenom mjestu rada) odnosno na mjestu u Republici Hrvatskoj kojeg državni službenik samostalno odredi, što može biti promjenjivo i ovisiti o njegovoj volji (u slučaju rada na daljinu).
 
Povremeni rad na izdvojenom mjestu rada ili rad na daljinu je rad kod kojeg državni službenik određeni dio tjedna odnosno mjeseca obavlja poslove radnog mjesta na izdvojenom mjestu rada ili radom na daljinu, a preostali dio u prostoru državnog tijela.
 
29. Može li jedinica za ljudske potencijale samostalno utvrditi broj dana tjedno ili dane u tjednu za koje će se državnom službeniku moći odobriti povremeni rad na izdvojenom mjestu rada?
 
Povremeni rad na izdvojenom mjestu rada odobrava rukovodeći državni službenik koji upravlja najvišom ustrojstvenom jedinicom u kojoj je državni službenik raspoređen, o čemu je dužan obavijestiti čelnika državnog tijela i ustrojstvenu jedinicu za ljudske potencijale, te određuje, između ostalog, broj dana tjedno ili dane u tjednu za koje se državnom službeniku odobrava rad na izdvojenom mjestu rada ili na daljinu te vremensko razdoblje na koje se odobrava povremeni rad na izdvojenom mjestu rada.
 
Također, čelnik državnog tijela može uputom o radu na izdvojenom mjestu rada i radu na daljinu utvrditi broj dana u kojima će državni službenici moći raditi povremeno na izdvojenom mjestu rada odnosno da se u određene dane ne može raditi na izdvojenom mjestu rada, kao i najduže vremensko razdoblje u kojem će državni službenici moći raditi povremeno na izdvojenom mjestu rada (primjerice, na mjesec dana).
  
30. Osoba koja se prijavila na javni natječaj za prijam u državnu službu dostavila je, kao dokaz ispunjenja uvjeta razine obrazovanja i struke, potvrdu o završetku određenog studija. Da li je ista uz navedenu potvrdu trebala dostaviti diplomu?
  
S obzirom da se po završetku prijediplomskog, diplomskog i poslijediplomskog te integriranog studija studentu izdaje diploma i dopunska isprava o studiju, kojima se potvrđuje da je student završio određeni studij, mišljenja smo da potvrda o završetku određenog studija nije odgovarajuća zamjena za diplomu ili dopunsku ispravu o studiju odnosno nije dokaz ispunjenje uvjeta razine obrazovanja i struke. 
 
31. Da li se za državne službenike koji su udaljeni iz službe donose rješenja o rasporedu nakon donošenja novog pravilnika o unutarnjem redu ili se ista donose tek po završetku njihovog udaljenja iz službe?
 
Donošenjem pravilnika o unutarnjem redu na temelju novog akta o unutarnjem ustrojstvu, državni službenici raspoređuju se na radna mjesta iz tog pravilnika prema potrebama službe i stručnom znanju. Državni službenik mora ispunjavati uvjete za raspored na radno mjesto.
 
Državni službenik koji je udaljen iz službe ne dolazi na posao, već za vrijeme udaljenja ostvaruje pravo na naknadu plaće, sukladno članku 128. Zakona o državnim službenicima.
 
Stoga smo mišljenja da se udaljenog službenika u slučaju donošenja novog pravilnika o unutarnjem redu ne može rasporediti za vrijeme trajanja njegovog udaljenja iz službe, međutim, naša je preporuka da se u slučaju donošenja novog pravilnika o unutarnjem redu predvidi radno mjesto na koje će službenik, po prestanku udaljenja iz službe, biti raspoređen.
 
32. Da li otvaranje bolovanja utječe na ostvarivanje naknade plaće koju državni službenik ostvaruje za vrijeme udaljenja iz službe?
 
Za vrijeme udaljenja iz službe državnom službeniku pripada naknada plaće u iznosu od 60 %, a ako uzdržava obitelj 80 % plaće isplaćene u mjesecu koji je prethodio udaljenju iz službe.
 
Slijedom navedenoga, državnom službeniku za vrijeme trajanja udaljenja pripada naknada plaće u iznosu utvrđenom Zakonom o državnim službenicima, neovisno o tome što mu je nakon udaljenja iz službe utvrđena privremena nesposobnost za rad.
 
33. Može li državni službenik u slučaju premještaja u drugo državno tijelo iskoristi preostali godišnji odmor u tom tijelu?
 
U prijelaznom razdoblju (do 1. siječnja 2026.) ostavljena je mogućnost premještaja državnog službenika po potrebi službe na drugo radno mjesto u drugom državnom tijelu za koje ispunjava propisane uvjete, na temelju sporazuma čelnika tijela iz kojeg se službenik premješta i čelnika tijela u koje se premješta, te time državni službenik zadržava kontinuitet svog rada.
S obzirom da u navedenom slučaju ne dolazi do prestanka državne službe niti do promjene poslodavca, već do promjene državnog tijela kod istog poslodavaca (Republika Hrvatska), mišljenja smo da državni službenik ima pravo iskoristiti preostali dio godišnjeg odmora kojeg je stekao u tijelu iz kojeg je premješten u tijelu u koje je premješten.
 

1. Smatraju li se osobe koje obavljaju javne radove u jedinici lokalne samouprave službenicima i namještenicima upravnih tijela jedinice lokalne ili područne (regionalne) samouprave?
 
S obzirom da je javni rad jedna od mjera aktivne politike zapošljavanja iz nadležnosti Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, čiji je program temeljen na društveno korisnom radu kojeg inicira lokalna zajednica a čiji je cilj općedruštvenim korisnim radom ublažiti posljedice nezaposlenosti, osobe koje obavljaju poslove u javnim radovima nisu službenici upravnih tijela jedinice lokalne samouprave, već se s istima sklapaju ugovori o radu te se na njih primjenjuju opći propisi o radu.
 
2. Može li se u službu u upravnom tijelu jedinice lokalne samouprave bez provedbe javnog natječaja primiti osoba koja je zaposlena u trgovačkom društvu?
 
Ukoliko je temeljem odluke predstavničkog tijela jedinice lokalne samouprave trgovačkom društvu povjereno obavljanje javnih ovlasti sukladno posebnim propisima (primjerice, rješavanje u pojedinačnim upravnim stvarima o pravima, obvezama i odgovornosti fizičkih i pravnih osoba, izdavanje uvjerenja i drugih potvrda na temelju službene evidencije, donošenje provedbenih propisa i slično), zaposlenik trgovačkog društva može biti primljen u službu u upravno tijelo jedinice lokalne samouprave, pod uvjetom da je prethodno postignut sporazum između pročelnika upravnog tijela jedinice lokalne samouprave i ovlaštenog predstavnika trgovačkog društva i da osoba koja se prima u službu na to pristane, sve sukladno članku 18. stavku 2. Zakona o službenicima i namještenicima u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi.
 
3. Može li služba na određeno vrijeme, za obavljanje privremenih poslova ili poslova čiji se opseg privremeno povećao, trajati duže od godine dana?
 
Ukoliko služba na određeno vrijeme po toj osnovi ističe, ali postoji potreba za obavljanjem poslova koji se odnose na aktivnosti vezane uz upravljanje projektom koji se financira iz fondova ili programa Europske unije, tada se služba na određeno vrijeme može produžiti do završetka projekta.
 
U ostalim slučajevima produženje službe na određeno vrijeme nije moguće.
 
4. Može li službenik jedinstvenog upravnog odjela općine po potrebi službe biti premješten u javnu ustanovu čiji je osnivač općina?
 
Zakon o službenicima i namještenicima u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi ne predviđa mogućnost premještaja službenika iz upravnih odjela i službi jedinica lokalne samouprave u javnu ustanovu čiji je osnivač ista jedinica.
 
Međutim, sukladno članku 108. istoga Zakona, službenika stavljenog na raspolaganje može se za vrijeme trajanja raspolaganja trajno premjestiti na radno mjesto (u okviru njegove stručne spreme) u ustanovi ili drugoj pravnoj osobi čiji je vlasnik ili osnivač lokalna jedinica, pod uvjetom da mjesto rada nije udaljeno više od 50 kilometara od mjesta stanovanja službenika (službenika se može trajno premjestiti u drugo mjesto rada neovisno o udaljenosti od mjesta stanovanja samo uz njegov pristanak).
 
5. Može li službenik jedinstvenog upravnog odjela općine biti premješten na radno mjesto u upravno tijelo druge jedinice lokalne samouprave?
 
Sukladno člancima 98. i 101. Zakona o službenicima i namještenicima u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, službenika se može, po potrebi službe (koja mora biti obrazložena) ili po njegovoj zamolbi, trajno premjestiti na drugo radno mjesto u istom ili drugom upravnom tijelu iste lokalne jedinice, i to na radno mjesto unutar iste stručne spreme te iste ili približne složenosti poslova. Službenika se može premjestiti na radno mjesto niže složenosti poslova samo uz njegov pristanak. Premještaj se temelji na pisanom sporazumu pročelnika upravnog tijela u kojem je službenik zaposlen i pročelnika upravnog tijela u koje se premješta.
 
Međutim, službenika se ne može premjestiti na radno mjesto u upravno tijelo druge jedinice lokalne samouprave, osim u slučaju premještaja službenika za vrijeme trajanja raspolaganja iz članka 108. istoga Zakona.
 
6. Može li službenik upravnog tijela jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave biti privremeno premješten po potrebi službe na drugo radno mjesto unutar istog upravnog tijela?
 
Sukladno odredbama članka 98. Zakona o službenicima i namještenicima u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, službenika se može po potrebi službe premjestiti na drugo radno mjesto u istom ili drugom upravnom tijelu iste lokalne jedinice, u istom ili drugom mjestu rada, ali samo na radno mjesto unutar iste stručne spreme, iste ili približne složenosti poslova. Službenik se u drugo upravno tijelo premješta na temelju pisanog sporazuma pročelnika upravnog tijela u kojem je zaposlen i pročelnika upravnog tijela u koje se premješta, uz prethodni pristanak službenika. Potreba službe mora biti obrazložena.
 
Nadalje, prema članku 98.a istoga Zakona, službenika se po potrebi službe može privremeno premjestiti u drugo upravno tijelo iste jedinice lokalne ili područne (regionalne) samouprave ali najduže na godinu dana, odnosno do povratka odsutnog službenika kojeg premješteni službenik zamjenjuje. U tom slučaju premješteni službenik ima pravo na plaću koja je za njega povoljnija.
 
7. Kada postaje izvršno rješenje o prijmu u službu u slučaju kada se na javni natječaj javio samo jedan kandidat? Ima li pravo na žalbu protiv rješenja o prijmu u službu kandidat koji se prima u službu?
 
Člankom 12. Zakona o općem upravnom postupku propisano je da protiv prvostupanjske odluke, odnosno ako javnopravno tijelo nije o upravnoj stvari riješilo u propisanom roku stranka ima pravo žalbe, ako zakonom nije drukčije propisano. Protiv drugostupanjske odluke, odnosno protiv prvostupanjske odluke protiv koje nije dopuštena žalba, može se pokrenuti upravni spor.
 
Pravo stranke na pravni lijek utvrđeno je i člankom 18. Ustava Republike Hrvatske, koji propisuje da samo iznimno pravo na žalbu može biti isključeno, ako se kumulativno ostvare dva uvjeta: da je isključenje prava na žalbu određeno zakonom i da je osigurana druga pravna zaštita.
 
Nadalje, člankom 5. stavkom 1. Zakon o službenicima i namještenicima u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi propisano je da se o prijmu u službu, rasporedu na radno mjesto te o drugim pravima i obvezama službenika kao i o prestanku službe odlučuje rješenjem, dok je člankom 6. istoga Zakona propisano da se protiv rješenja iz članka 5. stavka 1. može izjaviti žalba općinskom načelniku, gradonačelniku, odnosno županu u roku od 15 dana od dana dostave rješenja, ako tim Zakonom nije drukčije određeno.
 
Sukladno navedenom, mišljenja smo kako odredba članka 25. stavka 2. istoga Zakona, prema kojoj kandidat koji nije primljen u službu može podnijeti žalbu protiv rješenja iz stavka 1. istoga članka, ne isključuje pravo izabranog kandidata na žalbu, bez obzira što se radi o jedinom kandidatu prijavljenom na natječaj i bez obzira što je rješenje doneseno u korist stranke.  
 
Slijedom navedenog a primjenom članka 133. stavka 2. ZUP-a, u takvom slučaju rješenje postaje izvršno istekom roka za žalbu ako žalba nije izjavljena, ili danom odricanja stranke od prava na žalbu.    
 
8. U kojem trenutku rješenje o rasporedu službenika na odgovarajuće radno mjesto, doneseno nakon stupanja na snagu novog pravilnika o unutarnjem redu, proizvodi pravne učinke?
 
S obzirom da rješenje o rasporedu na radno mjesto, sukladno članku 5. Zakona o službenicima i namještenicima u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi predstavlja upravni akt, isto proizvodi pravne učinke kad postane izvršno sukladno članku 133. stavku 2. Zakona o općem upravnom postupku.
 
9. Može li se u službu na određeno vrijeme i na nepuno radno vrijeme primiti osoba koja je ostvarila pravo na starosnu mirovinu te joj je prestala služba u jedinici lokalne samouprave?
 
Člankom 115. stavkom 1., podstavkom c) Zakona o službenicima i namještenicima u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi propisano je da službeniku služba prestaje po sili zakona kad navrši 65 godina života i najmanje 20 godina mirovinskog staža - posljednjeg dana godine u kojoj su ostvareni ti uvjeti.
 
Sukladno članku 99. stavku 3. točki 2. Zakona o mirovinskom osiguranju, mirovina se ne obustavlja korisniku starosne mirovine koji je ostvario starosnu mirovinu prema člancima 33. i 180. tog Zakona i korisniku starosne mirovine koji je tu mirovinu ostvario do stupanja na snagu istog Zakona, a koji se tijekom korištenja prava zaposli do polovice punog radnog vremena.
 
Slijedom navedenog, ukoliko je riječ o umirovljeniku mlađem od 65 godina života, takva osoba se može primiti u službu na određeno vrijeme, ali samo na temelju provedenog oglasa za prijam u službu.
 
Osoba se može primiti u službu s nepunim radnim vremenom samo ako je pravilnikom o unutarnjem redu predviđeno obavljanje poslova s nepunim radnim vremenom. U slučaju potrebe prijma u službu na određeno vrijeme radi obavljanja privremenih poslova ili poslova čiji se opseg privremeno povećao, može se donijeti odluka o popunjavanju radnog mjesta u nepunom radnom vremenu, uz navođenje sati rada na dnevnoj i tjednoj bazi.
 
Ukoliko je riječ o umirovljeniku koji ima više od 65 godina života, mišljenja smo da se takav službenik ne može primiti u službu jer je to, sukladno članku 115. stavku 1. podstavku c) Zakona o službenicima i namještenicima u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, razlog za prestanak službe po sili zakona.
 
10. Može li se zadržati na radu službenik kojemu služba prestaje po sili zakona, budući da isti ispunjava uvjete za ostvarenje prava na starosnu mirovinu?
 
Sukladno članku 115. stavku 1. točki c) Zakona o službenicima i namještenicima u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, službeniku služba prestaje po sili zakona kad navrši 65 godina života i najmanje 20 godina mirovinskog staža, i to posljednjeg dana godine u kojoj su ostvareni ti uvjeti. Međutim, iznimno se može donijeti rješenje o zadržavanju na radu tog službenika, radi dovršenja poslova ili iz drugih opravdanih razloga, ali ne duže od dvije godine. Rješenje o zadržavanju na radu može se donijeti samo uz suglasnost službenika.
 
11. Moraju li u sistematizaciji radnih mjesta biti navedeni nazivi radnih mjesta administratora projekta i voditelja projekta, koji bi obavljali poslove vezane uz upravljanje projektom koji se financira iz fondova ili programa Europske Unije?
 
Naziv radnog mjesta u pravilniku o unutarnjem redu mora sadržavati naziv radnog mjesta s Popisa radnih mjesta koji je sastavni dio Uredbe o klasifikaciji radnih mjesta u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, pri čemu može, ali ne mora, sadržavati naznaku da se radi o poslovima upravljanja projektom koji se financira iz fondova ili programa Europske Unije (primjerice viši savjetnik – voditelj projekta).
 
12. Može li se u jedinici lokalne samouprave imenovati vršitelj dužnosti pročelnika upravnog tijela, na koji način i pod kojim uvjetima?  
 
Prema odredbi članka 53.a stavka 1. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, upravnim tijelima upravljaju pročelnici koje na temelju javnog natječaja imenuje općinski načelnik, gradonačelnik odnosno župan. 
 
Budući da se bez pročelnika upravnog tijela poslovi iz samoupravnog djelokruga jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave ne mogu učinkovito obavljati, mišljenja smo da je općinski načelnik, gradonačelnik odnosno župan, u slučaju da je radno mjesto pročelnika slobodno odnosno ostane upražnjeno, dužan odmah po saznanju za tu činjenicu raspisati javni natječaj za imenovanje pročelnika sukladno članku 19. stavku 2. Zakona o službenicima i namještenicima u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi. 
 
Međutim, s obzirom na ukazanu važnost neometanog i kontinuiranog funkcioniranja upravnih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, mišljenja smo da do imenovanja pročelnika upravnog tijela na temelju javnog natječaja, općinski načelnik, gradonačelnik, odnosno župan, sukladno članku 5. stavku 3. Zakona o službenicima i namještenicima u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, može rješenjem ovlastiti službenika upravnog tijela koji ispunjava sve stručne uvjete za raspored na radno mjesto pročelnika propisane pravilnikom o unutarnjem redu, da obavlja poslove pročelnika istog upravnog tijela.
 
13. Može li službenik voditi upravni postupak odnosno donositi rješenja u upravnim stvarima po nalogu pročelnika upravnog tijela ili nadređenog službenika, iako vođenje tog postupka nije u opisu poslova radnog mjesta na koje je raspoređen?
 
Unatoč odredbi članka 35. Zakona o službenicima i namještenicima u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (prema kojoj je službenik dužan izvršavati naloge pročelnika upravnog tijela i nadređenog službenika koji se odnose na službu), službenik ne može voditi upravni postupak odnosno donositi rješenja u upravnim stvarima po nalogu pročelnika upravnog tijela ili nadređenog službenika, ako vođenje tog postupka ili rješavanje o upravnoj stvari nije u opisu poslova radnog mjesta na koje je raspoređen. Isto proizlazi iz članka 23. stavka 1. Zakona o općem upravnom postupku, kojim je propisano da u upravnom postupku postupa službena osoba u opisu poslova koje je vođenje tog postupka ili rješavanje o upravnim stvarima, sukladno propisima o ustrojstvu javnopravnih tijela. Prema stavku 3. istoga članka, ako u javnopravnom tijelu nema osobe ovlaštene za rješavanje o upravnoj stvari, rješenje donosi čelnik tijela. Slijedom navedenoga, ukoliko u ustrojstvenoj jedinici nema službenika u čijem opisu poslova je postupanje u određenim upravnim stvarima, rješenja u istima može donositi samo pročelnik upravnog tijela jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave.
 
14. Može li zaposlenik javne ustanove čiji je osnivač jedinica lokalne samouprave bez provođenja javnog natječaja biti premješten na radno mjesto u upravnom tijelu jedinice lokalne samouprave, ukoliko ispunjava sve uvjete za raspored na to radno mjesto?
 
Sukladno članku 18. stavku 2. Zakona o službenicima i namještenicima u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, natječaj se ne provodi u slučaju prijma u službu osobe koja je zaposlena u državnom tijelu, pravnoj osobi s javnim ovlastima ili upravnom tijelu iste ili druge lokalne jedinice. Prema članku 10. stavku 1. Zakona o ustanovama, zakonom i na temelju zakona donesenom odlukom predstavničkoga tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, javnoj ustanovi se može povjeriti da u sklopu djelatnosti radi koje je osnovana općim aktima uređuje određene odnose, da rješava u pojedinačnim upravnim stvarima o pravima, obvezama i odgovornosti fizičkih i pravnih osoba, te da obavlja druge javne ovlasti. Slijedom navedenoga, mišljenja smo da se ustanova čiji je osnivač jedinica lokalne samouprave može smatrati pravnom osobom s javnim ovlastima u smislu odredbe članka 18. stavka 2. istoga Zakona ukoliko joj je zakonom ili odlukom predstavničkog tijela jedinice lokalne samouprave povjereno da u sklopu djelatnosti radi koje je osnovana općim aktima uređuje određene odnose, da rješava u pojedinačnim upravnim stvarima o pravima, obvezama i odgovornosti fizičkih i pravnih osoba te da obavlja druge javne ovlasti (npr. vodi službenu evidenciju, izdaje uvjerenja, izvatke i druge javne isprave o činjenicama o kojima javnopravna tijela vode službenu evidenciju i slično).
 
15. Može li vježbeniku za vrijeme vježbeničkog staža mentor biti pročelnik upravnog tijela?
 
Sukladno odredbi članka 87. stavka 3. Zakona o službenicima i namještenicima u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, mentora imenuje pročelnik upravnog tijela iz reda službenika istoga upravnog odjela, pri čemu mentor mora imati najmanje istu stručnu spremu kao vježbenik. Mišljenja smo da pročelnik može biti mentor. Međutim, naša je preporuka da pročelnik bude mentor samo ukoliko nema druge odgovarajuće osobe koja se može imenovati mentorom. U tom slučaju, pročelnik kao mentor mora imati najmanje isti stupanj obrazovanja kao vježbenik, neovisno o struci, pri čemu mora imati znanja potrebna za obavljanje poslova za koja se vježbenik osposobljava.
 
16. Može li vježbenik primljen u službu jedinice lokalne ili područne (regionalne) samouprave biti premješten u tijelo državne uprave?
 
Sukladno odredbama članka 85. i 86. Zakona o službenicima i namještenicima u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, vježbenici su osobe sa završenim obrazovanjem određene stručne spreme i struke, bez radnog iskustva na odgovarajućim poslovima ili s radnim iskustvom kraćim od vremena propisanog za vježbenički staž, koji se putem javnog natječaja primaju u službu na određeno vrijeme u trajanju vježbeničkog staža. Sukladno članku 45. Zakona o državnim službenicima, popunjavanje radnih mjesta je kod prijma vježbenika obvezno putem javnog natječaja. Imajući u vidu navedeno, mišljenja smo da se vježbenika u službi u jedinici lokalne ili područne (regionalne) samouprave ne može premjestiti u državnu službu.
 
17. Može li službenik koji nema radnog iskustva na odgovarajućim poslovima biti raspoređen na radno mjesto višeg stručnog suradnika bez obveze obavljanja vježbeničke prakse?
 
Sukladno članku 18. stavku 2. Uredbe o klasifikaciji radnih mjesta u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, službenik koji nema radnog iskustva na poslovima visoke stručne spreme iznimno može napredovati na radno mjesto višeg stručnog suradnika, ukoliko tijekom službe stekne akademski naziv magistar struke ili stručni specijalist te ako ima najmanje pet godina radnog iskustva u upravnim tijelima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave na poslovima radnih mjesta za koja kao uvjet propisan jedan stupanj više obrazovanje (viša stručna sprema), odnosno deset godina radnog iskustva na poslovima za koje je kao uvjet propisano dva stupnja niže obrazovanje (srednja stručna sprema).