ACN Mreža za borbu protiv korupcije za države Jugoistočne Europe i srednje Azije
ACN Mreža za borbu protiv korupcije za države Jugoistočne Europe i srednje Azije - https://www.oecd.org/corruption/acn/
Iako još nije članica, Republika Hrvatska prati aktivnosti OECD-a vezane uz suzbijanje korupcije te sudjeluje u aktivnosti antikorupcijske mreže za istočnu Europu i središnju Aziju (ACN) koja djeluje u okviru rada OECD-ove Radne grupe protiv podmićivanja (OECD Working Group on Bribery).
ACN osnovan je 1998. Njegov glavni cilj je pružiti podršku zemljama članicama u njihovim naporima u borbi protiv korupcije. Omogućuje regionalni forum za promicanje antikorupcijskih aktivnosti, razmjenu informacija, razradu najboljih praksi i koordinaciju donatora. ACN djeluje kroz opće sastanke i konferencije, podregionalne inicijative i tematske projekte.
Organizacija za gospodarsku suradnju i razvitak (OECD) međunarodna je organizacija, i ujedno konzultativni forum, koja okuplja države najrazvijenijih gospodarstava svijeta. Ciljevi OECD-a su podizanje životnog standarda, povećanje zaposlenosti, održanje financijske stabilnosti, podrška održivom razvitku te općem rastu svjetske trgovine. OECD je osnovan 30. rujna 1961. godine, kada je OECD-ova konvencija iz 1960. stupila na snagu. Korijeni organizacije su u uspostavljenom koordinacijskom mehanizmu za raspodjelu pomoći iz SAD-a razrušenom europskom kontinentu (Marshallov plan, 1948). Sjedište OECD-a je u Parizu, a današnje članstvo čini 34 država punopravnih članica. Organizacija djeluje kroz više od 200 specijaliziranih odbora, radnih skupina, posebnih tijela i mreža, te je ujedno jedan od najvećih svjetskih izdavača publikacija o gospodarstvu, trgovini, razvojnoj suradnji, financijskom tržištu i dr. U strukturi OECD-a postoje i tijela ili programi koja se financiraju izvan redovitog proračuna: Međunarodna agencija za energiju (IEA), Agencija za nuklearnu energiju (NEA), Odbor za razvojnu pomoć (DAC), poljoprivredne sheme, Centar za obrazovanje, istraživanje i inovacije (CERI) itd. Glavni tajnik OECD-a je Angel Gurría (Meksiko).
OECD je referentna točka Europskoj uniji, UN-u i drugim međunarodnim subjektima i institutima zbog velike ekspertize na području gospodarstva i razvitka, a koja se gradi na temelju kontinuirano provođenih istraživanja i analiza. Povrh toga, OECD redovito priprema stručne podloge za sastanke skupina G-8 i G-20 te daje godišnji presjek gospodarskih i razvojnih tendencija u svijetu.
Republika Hrvatska je dosad surađivala s OECD-om u nizu područja: reformi javne uprave, regionalnom programu Investicijska povelja za Jugoistočnu Europu (Investment Compact for South East Europe), namijenjenom poboljšanju investicijske klime i razvoju privatnog sektora, zatim na području brodogradnje i turizma, u razmjeni statističkih te podataka o obrazovnom sustavu, u izradi investicijske strategije i dr. Daljnje jačanje suradnje s OECD-om, u koordinaciji Ministarstva vanjskih i europskih poslova, jedno je od strateških opredjeljenja Republike Hrvatske.
Vlada RH je u siječnju 2017. uputila OECD-u službeni zahtjev za članstvo. RH otada ima status države kandidata. Odluku o prihvaćanju kandidature mora jednoglasno donijeti Vijeće, nakon čega započinje pristupni proces.
(Izvori: http://www.mvep.hr/hr/vanjska-politika/multilateralni-odnosi0/gosp-fin-institucije/)
Dokumenti
Iako još nije članica, Republika Hrvatska prati aktivnosti OECD-a vezane uz suzbijanje korupcije te sudjeluje u aktivnosti antikorupcijske mreže za istočnu Europu i središnju Aziju (ACN) koja djeluje u okviru rada OECD-ove Radne grupe protiv podmićivanja (OECD Working Group on Bribery).
ACN osnovan je 1998. Njegov glavni cilj je pružiti podršku zemljama članicama u njihovim naporima u borbi protiv korupcije. Omogućuje regionalni forum za promicanje antikorupcijskih aktivnosti, razmjenu informacija, razradu najboljih praksi i koordinaciju donatora. ACN djeluje kroz opće sastanke i konferencije, podregionalne inicijative i tematske projekte.
Organizacija za gospodarsku suradnju i razvitak (OECD) međunarodna je organizacija, i ujedno konzultativni forum, koja okuplja države najrazvijenijih gospodarstava svijeta. Ciljevi OECD-a su podizanje životnog standarda, povećanje zaposlenosti, održanje financijske stabilnosti, podrška održivom razvitku te općem rastu svjetske trgovine. OECD je osnovan 30. rujna 1961. godine, kada je OECD-ova konvencija iz 1960. stupila na snagu. Korijeni organizacije su u uspostavljenom koordinacijskom mehanizmu za raspodjelu pomoći iz SAD-a razrušenom europskom kontinentu (Marshallov plan, 1948). Sjedište OECD-a je u Parizu, a današnje članstvo čini 34 država punopravnih članica. Organizacija djeluje kroz više od 200 specijaliziranih odbora, radnih skupina, posebnih tijela i mreža, te je ujedno jedan od najvećih svjetskih izdavača publikacija o gospodarstvu, trgovini, razvojnoj suradnji, financijskom tržištu i dr. U strukturi OECD-a postoje i tijela ili programi koja se financiraju izvan redovitog proračuna: Međunarodna agencija za energiju (IEA), Agencija za nuklearnu energiju (NEA), Odbor za razvojnu pomoć (DAC), poljoprivredne sheme, Centar za obrazovanje, istraživanje i inovacije (CERI) itd. Glavni tajnik OECD-a je Angel Gurría (Meksiko).
OECD je referentna točka Europskoj uniji, UN-u i drugim međunarodnim subjektima i institutima zbog velike ekspertize na području gospodarstva i razvitka, a koja se gradi na temelju kontinuirano provođenih istraživanja i analiza. Povrh toga, OECD redovito priprema stručne podloge za sastanke skupina G-8 i G-20 te daje godišnji presjek gospodarskih i razvojnih tendencija u svijetu.
Republika Hrvatska je dosad surađivala s OECD-om u nizu područja: reformi javne uprave, regionalnom programu Investicijska povelja za Jugoistočnu Europu (Investment Compact for South East Europe), namijenjenom poboljšanju investicijske klime i razvoju privatnog sektora, zatim na području brodogradnje i turizma, u razmjeni statističkih te podataka o obrazovnom sustavu, u izradi investicijske strategije i dr. Daljnje jačanje suradnje s OECD-om, u koordinaciji Ministarstva vanjskih i europskih poslova, jedno je od strateških opredjeljenja Republike Hrvatske.
Vlada RH je u siječnju 2017. uputila OECD-u službeni zahtjev za članstvo. RH otada ima status države kandidata. Odluku o prihvaćanju kandidature mora jednoglasno donijeti Vijeće, nakon čega započinje pristupni proces.
(Izvori: http://www.mvep.hr/hr/vanjska-politika/multilateralni-odnosi0/gosp-fin-institucije/)
Dokumenti