Novosti
Izmjene Zakona o zaštiti prijavitelja nepravilnosti
Hrvatski sabor donio je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti prijavitelja nepravilnosti („Narodnim novinama“, broj 136/25.), koje stupaju na snagu 13. studenog 2025.
Važeći Zakon o zaštiti prijavitelja nepravilnosti („Narodne novine“, broj 46/22.) na snazi je od 15. travnja 2022., a ova njegova prva novela donesena je s ciljem daljnjeg unaprjeđenja i jačanja zakonodavnog okvira zaštite prijavitelja nepravilnosti, uvažavajući preporuke Organizacije za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD) te novine u pravnoj stečevini Europske unije.
U svezi područja primjene Zakona, ovim izmjenama i dopunama u članku 4. stavku 1. dodana je nova točka e) kojom se izričito pojašnjava kako se Zakonom propisuje zaštita osoba koje prijavljuju nepravilnosti koje se odnose na kaznena djela iz glave XXIV. (kaznena djela protiv gospodarstva), glave XXVIII. (kaznena djela protiv službene dužnosti) i kaznena djela iz članka 233. (pronevjera) te iz članka 339. (podmićivanje zastupnika) Kaznenog zakona. Napominje se kako se zaštita prijavitelja ne ograničava samo na navedena kaznena djela, koja uključuju i tzv. koruptivna kaznena djela, već se ona primjenjuje i u kontekstu drugih situacija vezanih za ostala kaznena djela i drugih odredaba nacionalnog prava ako se takvim kršenjem ugrožava i javni interes, sukladno članku 4. stavku 1. točki f) Zakona. Također, u članku 4. stavku 1. dodana je i točka d) s ciljem pojašnjenja materijalnog područja primjene Zakona i na ostale akte Europske unije navedene u dijelu I. odjeljku K. Priloga Zakona.
Vezano za postupak prijavljivanja nepravilnosti, u članku 12. Zakona dodan je stavak 4. koji propisuje da osobe koje prijavljuju nepravilnosti izravno policiji ili državnom odvjetništvu u skladu s njihovom nadležnosti imaju pravo na zaštitu pod istim uvjetima kao osobe koje podnose prijavu nadležnom tijelu za vanjsko prijavljivanje (pučkom pravobranitelju). Time se otklanjaju nedoumice glede pitanja imaju li prijavitelji nepravilnosti pravo na zaštitu sukladno Zakonu od trenutka podnošenja prijave tim tijelima, bez istovremenog ili naknadnog podnošenja prijave jednom od kanala prijavljivanja.
Nadalje, u članku 23. Zakona dodani su novi stavci 4. i 5. U stavku 4. propisuje se da ako je prijava nepravilnosti podnesena izravno policiji ili državnom odvjetništvu u skladu s njihovom nadležnošću, a prijavitelj u prijavi ili naknadno ukaže da jest ili da bi mogao biti žrtva osvete zbog prijavljivanja nepravilnosti, navedena tijela dužna su bez odgode proslijediti prijavu nadležnom tijelu za vanjsko prijavljivanje nepravilnosti (pučkom pravobranitelju). Stavkom 5. istoga članka propisuje se da se navedeno pravilo iz stavka 4. na odgovarajući način primjenjuje i u slučajevima kada povezana osoba ukaže da je prema njoj počinjena ili pokušana osveta, odnosno da joj se prijetilo osvetom zbog povezanosti s prijaviteljem nepravilnosti koji je prijavu podnio izravno policiji ili državnom odvjetništvu u skladu s njihovom nadležnosti.
U članku 24. Zakona, dodan je novi stavak 3. koji pojašnjava situaciju kada je prijava nepravilnosti podnesena izravno policiji i/ili državnom odvjetništvu, a ta su tijela ujedno jedina nadležna za postupanje po sadržaju prijave, da se u tom slučaju ne primjenjuje odredba članka 24. stavka 2. točke 4. Zakona o prosljeđivanju prijava tijelima ovlaštenim za postupanje prema sadržaju prijave.
Osim toga, dopunama u članku 28. Zakona propisuju se novi (instruktivni) rokovi u postupcima sudske zaštite prijavitelja nepravilnosti. Sukladno novim stavcima 4., 5., i 6. članka 28., propisuje se rok za odgovor na tužbu od 15 dana, a ročište za glavnu raspravu mora se održati u roku od 30 dana od dana primitka odgovora na tužbu. Postupak pred prvostupanjskim sudom mora se okončati u roku od šest mjeseci od dana podnošenja tužbe, dok je drugostupanjski sud dužan donijeti odluku o žalbi podnesenoj protiv odluke prvostupanjskog suda u roku od 30 dana od dana primitka žalbe.
Sve prekršajne novčane kazne, propisane u člancima od 35. do 38. Zakona sada su iskazane u valuti euro, te su povećane njihove donje i gornje granice. Posebno se naglašava kako su značajno povećane prekršajne kazne iz članka 36. Zakona za kršenje odredbi Zakona. Tako će se novčanom kaznom u iznosu od 5000,00 do 100.000,00 eura kazniti za prekršaj poslodavac pravna osoba ako:
Za navedene prekršaje povećane su gornje granice novčanih kazni i za odgovorne osobe u pravnoj osobi, fizičke osobe obrtnike, te za fizičke osobe.
Nadalje, što se tiče usklađivanja s pravnom stečevinom Europske unije, Prilog Zakona dopunjen je novim pravnim aktima Unije kojima je naknadno prošireno materijalno područje primjene Direktive (EU) 2019/1937 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2019. o zaštiti osoba koje prijavljuju povrede prava Unije. Naime, nakon što je Direktiva prenesena u hrvatsko zakonodavstvo, njezin se doseg primjene proširio donošenjem dodatnih akata Europske unije. Dopunom Priloga sada su uključeni i naknadno doneseni akti Europske unije kojima je prošireno njezino materijalno područje primjene.
Više informacija o zaštiti prijavitelja nepravilnosti dostupno je na poveznici https://mpudt.gov.hr/zastita-prijavitelja-nepravilnosti-27117/27117
Važeći Zakon o zaštiti prijavitelja nepravilnosti („Narodne novine“, broj 46/22.) na snazi je od 15. travnja 2022., a ova njegova prva novela donesena je s ciljem daljnjeg unaprjeđenja i jačanja zakonodavnog okvira zaštite prijavitelja nepravilnosti, uvažavajući preporuke Organizacije za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD) te novine u pravnoj stečevini Europske unije.
U svezi područja primjene Zakona, ovim izmjenama i dopunama u članku 4. stavku 1. dodana je nova točka e) kojom se izričito pojašnjava kako se Zakonom propisuje zaštita osoba koje prijavljuju nepravilnosti koje se odnose na kaznena djela iz glave XXIV. (kaznena djela protiv gospodarstva), glave XXVIII. (kaznena djela protiv službene dužnosti) i kaznena djela iz članka 233. (pronevjera) te iz članka 339. (podmićivanje zastupnika) Kaznenog zakona. Napominje se kako se zaštita prijavitelja ne ograničava samo na navedena kaznena djela, koja uključuju i tzv. koruptivna kaznena djela, već se ona primjenjuje i u kontekstu drugih situacija vezanih za ostala kaznena djela i drugih odredaba nacionalnog prava ako se takvim kršenjem ugrožava i javni interes, sukladno članku 4. stavku 1. točki f) Zakona. Također, u članku 4. stavku 1. dodana je i točka d) s ciljem pojašnjenja materijalnog područja primjene Zakona i na ostale akte Europske unije navedene u dijelu I. odjeljku K. Priloga Zakona.
Vezano za postupak prijavljivanja nepravilnosti, u članku 12. Zakona dodan je stavak 4. koji propisuje da osobe koje prijavljuju nepravilnosti izravno policiji ili državnom odvjetništvu u skladu s njihovom nadležnosti imaju pravo na zaštitu pod istim uvjetima kao osobe koje podnose prijavu nadležnom tijelu za vanjsko prijavljivanje (pučkom pravobranitelju). Time se otklanjaju nedoumice glede pitanja imaju li prijavitelji nepravilnosti pravo na zaštitu sukladno Zakonu od trenutka podnošenja prijave tim tijelima, bez istovremenog ili naknadnog podnošenja prijave jednom od kanala prijavljivanja.
Nadalje, u članku 23. Zakona dodani su novi stavci 4. i 5. U stavku 4. propisuje se da ako je prijava nepravilnosti podnesena izravno policiji ili državnom odvjetništvu u skladu s njihovom nadležnošću, a prijavitelj u prijavi ili naknadno ukaže da jest ili da bi mogao biti žrtva osvete zbog prijavljivanja nepravilnosti, navedena tijela dužna su bez odgode proslijediti prijavu nadležnom tijelu za vanjsko prijavljivanje nepravilnosti (pučkom pravobranitelju). Stavkom 5. istoga članka propisuje se da se navedeno pravilo iz stavka 4. na odgovarajući način primjenjuje i u slučajevima kada povezana osoba ukaže da je prema njoj počinjena ili pokušana osveta, odnosno da joj se prijetilo osvetom zbog povezanosti s prijaviteljem nepravilnosti koji je prijavu podnio izravno policiji ili državnom odvjetništvu u skladu s njihovom nadležnosti.
U članku 24. Zakona, dodan je novi stavak 3. koji pojašnjava situaciju kada je prijava nepravilnosti podnesena izravno policiji i/ili državnom odvjetništvu, a ta su tijela ujedno jedina nadležna za postupanje po sadržaju prijave, da se u tom slučaju ne primjenjuje odredba članka 24. stavka 2. točke 4. Zakona o prosljeđivanju prijava tijelima ovlaštenim za postupanje prema sadržaju prijave.
Osim toga, dopunama u članku 28. Zakona propisuju se novi (instruktivni) rokovi u postupcima sudske zaštite prijavitelja nepravilnosti. Sukladno novim stavcima 4., 5., i 6. članka 28., propisuje se rok za odgovor na tužbu od 15 dana, a ročište za glavnu raspravu mora se održati u roku od 30 dana od dana primitka odgovora na tužbu. Postupak pred prvostupanjskim sudom mora se okončati u roku od šest mjeseci od dana podnošenja tužbe, dok je drugostupanjski sud dužan donijeti odluku o žalbi podnesenoj protiv odluke prvostupanjskog suda u roku od 30 dana od dana primitka žalbe.
Sve prekršajne novčane kazne, propisane u člancima od 35. do 38. Zakona sada su iskazane u valuti euro, te su povećane njihove donje i gornje granice. Posebno se naglašava kako su značajno povećane prekršajne kazne iz članka 36. Zakona za kršenje odredbi Zakona. Tako će se novčanom kaznom u iznosu od 5000,00 do 100.000,00 eura kazniti za prekršaj poslodavac pravna osoba ako:
- spriječi ili pokuša spriječiti prijavljivanje nepravilnosti (članak 8. stavak 1.)
- pokreće zlonamjerne postupke protiv prijavitelja nepravilnosti, povezanih osoba te povjerljivih osoba i njezinih zamjenika (članak 8. stavak 3.)
- bez pristanka otkrije ili pokuša otkriti identitet prijavitelja nepravilnosti ili prijavljene osobe odnosno podatke na osnovi kojih se može otkriti njihov identitet te druge podatke navedene u prijavi nepravilnosti (članak 14. stavci 1., 2. i 4.)
- ako se osvećuje, pokušava osvetiti ili prijeti osvetom prijavitelju nepravilnosti, povezanoj osobi te povjerljivoj osobi i njezinu zamjeniku zbog prijavljivanja nepravilnosti ili javnog razotkrivanja (članak 9. stavak 1.)
- ne zaštiti prijavitelja nepravilnosti od osvete i ne poduzme nužne mjere radi zaustavljanja osvete i otklanjanja njezinih posljedica (članak 20. stavak 1. točka 3.)
- utječe ili pokuša utjecati na postupanje povjerljive osobe ili njezina zamjenika prilikom poduzimanja radnji iz njihove nadležnosti potrebnih za zaštitu prijavitelja nepravilnosti (članak 22. stavak 3.).
Za navedene prekršaje povećane su gornje granice novčanih kazni i za odgovorne osobe u pravnoj osobi, fizičke osobe obrtnike, te za fizičke osobe.
Nadalje, što se tiče usklađivanja s pravnom stečevinom Europske unije, Prilog Zakona dopunjen je novim pravnim aktima Unije kojima je naknadno prošireno materijalno područje primjene Direktive (EU) 2019/1937 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2019. o zaštiti osoba koje prijavljuju povrede prava Unije. Naime, nakon što je Direktiva prenesena u hrvatsko zakonodavstvo, njezin se doseg primjene proširio donošenjem dodatnih akata Europske unije. Dopunom Priloga sada su uključeni i naknadno doneseni akti Europske unije kojima je prošireno njezino materijalno područje primjene.
Više informacija o zaštiti prijavitelja nepravilnosti dostupno je na poveznici https://mpudt.gov.hr/zastita-prijavitelja-nepravilnosti-27117/27117
Završno izvješće o procjeni učinka nacionalne medijske kampanje
Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije je u okviru projekta Uključivanje šire javnosti u borbu protiv korupcije podizanjem javne svijesti o štetnosti korupcije, nužnosti sprječavanja i pravnoj zaštiti prijavitelja u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021.-2026., kao jednu od aktivnosti projekta provelo istraživanje čiji rezultati su objavljeni u Završnom izvješću o procjeni učinaka nacionalne medijske kampanje.
Ovo je istraživanje ukazalo na niz važnih podataka, od kojih bi valjalo istaknuti činjenicu da se više od 50% građana izjasnilo kako bi prijavio korupciju kad bi se s njome susrelo, dok bi to učinilo 60% učenika.
Također, kada se radi o razini prepoznatljivosti i povjerenja u odnosu na druge institucije u Hrvatskoj koje se bave sprečavanjem korupcije, ispitanici su istaknuli USKOK i Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa.
Jedna od aktivnosti nacionalne kampanje bila je i edukacija koja je provedena u 15 srednjih škola. Tijekom istraživanja uočeno je kako su učenici prepoznali u okviru nacionalne kampanje za podizanje javne svijesti o štetnosti korupcije koruptivne situacije.
Kampanju je zamijetilo 19,8% ispitanika, od čega su učenici i studenti znatno češće od prosjeka navodili da su uočili antikoruptivnu kampanju, dok preko 78% ispitanika smatra kako bi bilo korisno učestalije provoditi antikoruptivne kampanje.
Ovo je istraživanje ukazalo na niz važnih podataka, od kojih bi valjalo istaknuti činjenicu da se više od 50% građana izjasnilo kako bi prijavio korupciju kad bi se s njome susrelo, dok bi to učinilo 60% učenika.
Također, kada se radi o razini prepoznatljivosti i povjerenja u odnosu na druge institucije u Hrvatskoj koje se bave sprečavanjem korupcije, ispitanici su istaknuli USKOK i Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa.
Jedna od aktivnosti nacionalne kampanje bila je i edukacija koja je provedena u 15 srednjih škola. Tijekom istraživanja uočeno je kako su učenici prepoznali u okviru nacionalne kampanje za podizanje javne svijesti o štetnosti korupcije koruptivne situacije.
Kampanju je zamijetilo 19,8% ispitanika, od čega su učenici i studenti znatno češće od prosjeka navodili da su uočili antikoruptivnu kampanju, dok preko 78% ispitanika smatra kako bi bilo korisno učestalije provoditi antikoruptivne kampanje.
Priopćenje za javnost - pokretanje postupka izrade Strategije za sprječavanje korupcije
Vlada Republike Hrvatske je na sjednici održanoj 19. studenog 2020. godine donijela Odluku o pokretanju postupka izrade Strategije za sprječavanje korupcije za razdoblje od 2021. do 2030.
Navedenom Odlukom zaduženo je Ministarstvo pravosuđa i uprave da izradi Strategiju za sprječavanje korupcije za razdoblje od 2021. do 2030. godine (dalje u tekstu: Strategija) koja će obuhvatiti daljnje unapređenje učinkovitosti borbe protiv korupcije, razvoj institucionalnih, zakonodavnih, administrativnih i pravosudnih kapaciteta za borbu protiv korupcije u Republici Hrvatskoj u razdoblju od 2021. do 2030. godine.
Aktivnost formiranja novog strateškog okvira u ovom području navedena je u Programu Vlade Republike Hrvatske, a planirana je i u sklopu Nacionalnog programa reformi za 2020., a područje borbe protiv korupcije jedno je od strateških ciljeva u prijedlogu Nacionalne razvojne strategije Republike Hrvatske do 2030. godine, (dalje u tekstu: NRS 2030) krovnog nacionalnog strateškog dokumenta u okviru kojeg su predložene smjernice budućeg razvoja strateškog okvira za borbu protiv korupcije u Republici Hrvatskoj. Jedan od strateških ciljeva u prijedlogu NRS 2030, a koja bi trebala biti donesena do kraja 2020. godine, je i „Učinkovito djelovanje antikorupcijskih mehanizama“ u okviru kojeg su predložene smjernice budućeg razvoja strateškog okvira za borbu protiv korupcije u RH.
Nacionalni sustav strateškog planiranja formuliran je u Zakonu o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske „Narodne novine“, broj 123/2017) i podzakonskim aktima.
Sukladno odrednicama zakonodavnog okvira za strateško planiranje i upravljanje razvojem, a s obzirom da će se Strategija odnositi horizontalno na formiranje i snaženje mehanizama suzbijanja i sprječavanja korupcije u više upravnih područja, planirano je donošenje nove višesektorske strategije kojoj je razdoblje važenje minimalno deset godina.
Metoda izrade Strategije biti će, dakle, participativna, odnosno u njezinu izradu potrebno je uključiti širok krug zainteresiranih dionika. Budući da se koruptivni rizici razlikuju se po sektorima, a što je posljedica samog sadržaja različitih poslovnih procesa u svakom posebnom sektoru, smatramo da će sektorski pristup Strategije omogućiti osmišljavanje konkretnog i provedivog pristupa korupcijskim problemima u svakom pojedinom sektoru. Time se omogućava ciljano djelovanje na sektore koji će biti označeni kao prioritetni, bilo zbog svoje društvene važnosti, bilo zbog već postojećih i prepoznatih korupcijskih rizika.
Nadalje, a na temelju gore navedene odluke Vlade Republike Hrvatske Ministar pravosuđa i uprave donio je dana 3. prosinca 2020. godine Odluku o osnivanju Radne skupine za izradu Strategije sprječavanja korupcije za razdoblje od 2021. do 2030. godine. U Radnoj skupini, osim tijela u Savjetu za sprječavanje korupcije, sudjeluju i predstavnici drugih tijela javne vlasti, civilnog sektora, medija, akademske zajednice, predstavnika privatnog sektora i socijalnih partnera u okvirima svojih djelokruga i kompetencija.
Fokus Strategije biti će na učinkovitom djelovanju antikorupcijskih mehanizama kroz ključna područja intervencije:
- jačanje institucionalnog i zakonodavnog okvira za borbu protiv korupcije,
- jačanje transparentnosti rada tijela javne vlasti,
- unaprjeđenje i formiranje sustava integriteta u javnoj upravi i
- podizanje javne svijesti o štetnosti korupcije te funkcioniranja antikorupcijskih mehanizama,
Navedenom Odlukom zaduženo je Ministarstvo pravosuđa i uprave da izradi Strategiju za sprječavanje korupcije za razdoblje od 2021. do 2030. godine (dalje u tekstu: Strategija) koja će obuhvatiti daljnje unapređenje učinkovitosti borbe protiv korupcije, razvoj institucionalnih, zakonodavnih, administrativnih i pravosudnih kapaciteta za borbu protiv korupcije u Republici Hrvatskoj u razdoblju od 2021. do 2030. godine.
Aktivnost formiranja novog strateškog okvira u ovom području navedena je u Programu Vlade Republike Hrvatske, a planirana je i u sklopu Nacionalnog programa reformi za 2020., a područje borbe protiv korupcije jedno je od strateških ciljeva u prijedlogu Nacionalne razvojne strategije Republike Hrvatske do 2030. godine, (dalje u tekstu: NRS 2030) krovnog nacionalnog strateškog dokumenta u okviru kojeg su predložene smjernice budućeg razvoja strateškog okvira za borbu protiv korupcije u Republici Hrvatskoj. Jedan od strateških ciljeva u prijedlogu NRS 2030, a koja bi trebala biti donesena do kraja 2020. godine, je i „Učinkovito djelovanje antikorupcijskih mehanizama“ u okviru kojeg su predložene smjernice budućeg razvoja strateškog okvira za borbu protiv korupcije u RH.
Nacionalni sustav strateškog planiranja formuliran je u Zakonu o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske „Narodne novine“, broj 123/2017) i podzakonskim aktima.
Sukladno odrednicama zakonodavnog okvira za strateško planiranje i upravljanje razvojem, a s obzirom da će se Strategija odnositi horizontalno na formiranje i snaženje mehanizama suzbijanja i sprječavanja korupcije u više upravnih područja, planirano je donošenje nove višesektorske strategije kojoj je razdoblje važenje minimalno deset godina.
Metoda izrade Strategije biti će, dakle, participativna, odnosno u njezinu izradu potrebno je uključiti širok krug zainteresiranih dionika. Budući da se koruptivni rizici razlikuju se po sektorima, a što je posljedica samog sadržaja različitih poslovnih procesa u svakom posebnom sektoru, smatramo da će sektorski pristup Strategije omogućiti osmišljavanje konkretnog i provedivog pristupa korupcijskim problemima u svakom pojedinom sektoru. Time se omogućava ciljano djelovanje na sektore koji će biti označeni kao prioritetni, bilo zbog svoje društvene važnosti, bilo zbog već postojećih i prepoznatih korupcijskih rizika.
Nadalje, a na temelju gore navedene odluke Vlade Republike Hrvatske Ministar pravosuđa i uprave donio je dana 3. prosinca 2020. godine Odluku o osnivanju Radne skupine za izradu Strategije sprječavanja korupcije za razdoblje od 2021. do 2030. godine. U Radnoj skupini, osim tijela u Savjetu za sprječavanje korupcije, sudjeluju i predstavnici drugih tijela javne vlasti, civilnog sektora, medija, akademske zajednice, predstavnika privatnog sektora i socijalnih partnera u okvirima svojih djelokruga i kompetencija.
Fokus Strategije biti će na učinkovitom djelovanju antikorupcijskih mehanizama kroz ključna područja intervencije:
- jačanje institucionalnog i zakonodavnog okvira za borbu protiv korupcije,
- jačanje transparentnosti rada tijela javne vlasti,
- unaprjeđenje i formiranje sustava integriteta u javnoj upravi i
- podizanje javne svijesti o štetnosti korupcije te funkcioniranja antikorupcijskih mehanizama,
Održan okrugli stol za stručnu i akademsku javnost „Transparentnost lobiranja u javnom odlučivanju“
Okrugli stol se sastojao od dva panela, a započeo je uvodnim izlaganjem ministra pravosuđa i uprave Ivana Malenice, koji je istaknuo kako je ovaj Zakon važan iskorak u kreiranju antikorupcijske politike i preventivnom djelovanju te da je njegov cilj ojačati transparentnost promicanja, zagovaranja ili zastupanja određenih interesa vezano za javno odlučivanje te općenito doprinijeti jačanju povjerenja javnosti u proces javnog odlučivanja. S tom su se tezom složili i govornici prvog panela - gđa Aleksandra Jozić Ileković, predsjednica Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa, g. Gregor Pirjevec, načelnik u Komisiji za sprječavanje korupcije Republike Slovenije te g. Mladen Bručić-Matic, ravnatelj Uprave za europske poslove, međunarodnu i pravosudnu suradnju i sprječavanje korupcije u Ministarstvu pravosuđa i uprave, koji su raspravljali o pojedinim rješenjima predloženog zakonskog okvira u Republici Hrvatskoj, rješenjima postojećih zakonskih uređenja u državama članicama EU-a, te iskustvima i dobrim praksama u provedbi Zakona o lobiranju.
Edukacija je obavezna
Gđa Jozić Ileković pozdravila je zakonom predviđeni Registar lobista koji će u elektroničkom obliku voditi upravo Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa, čime se dodatno jača uloga Povjerenstva kao neovisnog antikorupcijskog tijela te nadodala kako će u primjeni Zakona biti vrijedno gledati dobre prakse drugih država, uključujući Republike Slovenije koja je svoj Zakon o integritetu i sprečavanju korupcije donijela prije više od 10 godina. Kako je istaknuo g. Pirjevec, slovenski „zakon o lobiranju“ sadrži više od 30 definicija i pojmova obuhvaćenih tim zakonom, što samo dokazuje kompleksnost, višeslojnost i širinu pojma lobiranja. Kao jednu od ključnih uloga ovoga zakona, g. Bručić-Matic naglasio je promjenu percepcije, ali ne samo medija i javnosti već i onih na koje će se zakon odnositi - lobiste i lobirane osobe. Svi su se govornici složili da je edukacija - i to ona na svim razinama i za sve sudionike društva - iznimno bitna, a naročito po pitanju razlikovanja zakonitog od nezakonitog lobiranja.
Zakon će utjecati na promjenu percepcije
Zanimljiva rasprava nastavljena je i na drugom panelu na kojemu se govorilo o potencijalnim učincima povećanja transparentnosti kroz zakonsko uređenje, odnosno u kojem je stupnju kvalitetnim zakonskim uređenjem u ovom području moguće utjecati na uklanjanje stigme s lobiranja kao negativne ili nepoštene aktivnosti koja se često izjednačava s korupcijom. Izv. prof. dr. sc. Anamarija Musa, prorektorica Sveučilišta u Zagrebu, g. Mićo Ljubenko, dopredsjednik Hrvatske odvjetničke komore te g. Ivan Žužul, predsjednik Hrvatskog društva lobista u raspravi su se dotakli potencijalnih „sivih“ i „bijelih“ zona lobiranja te se složili da sve zainteresirane strane uključujući kreatore politike lobiranja, i javnost, moraju surađivati na jačanju transparentnosti i odgovornosti u procesu lobiranja. G. Žužul je pozdravio ovaj Zakon u nadi da će isti, s vremenom, uistinu ukloniti određene stigme te da će utjecati na promjenu percepcije lobista i lobiranja. G. Ljubenko je dodao kako je Zakon o lobiranju zapravo Zakon o pravilnom utjecaju na zakone (pravilnike i druge akte), dok je gđa Musa napomenula kako je prvi važan korak učinjen - pokretanje postupka donošenja Zakona, dok drugi, jednako važan tek slijedi nakon njegovog donošenja - edukacija i osvješćivanje.
Okrugli stol dio je aktivnosti Ministarstva pravosuđa i uprave koje se provode u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti koje se provode s ciljem jačanja svijest o štetnosti korupcije, nužnosti njezina sprječavanja i suzbijanja te svijest o postojećim kanalima prijavljivanja i mehanizmima zaštite prijavitelja nepravilnosti.
Edukacija je obavezna
Gđa Jozić Ileković pozdravila je zakonom predviđeni Registar lobista koji će u elektroničkom obliku voditi upravo Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa, čime se dodatno jača uloga Povjerenstva kao neovisnog antikorupcijskog tijela te nadodala kako će u primjeni Zakona biti vrijedno gledati dobre prakse drugih država, uključujući Republike Slovenije koja je svoj Zakon o integritetu i sprečavanju korupcije donijela prije više od 10 godina. Kako je istaknuo g. Pirjevec, slovenski „zakon o lobiranju“ sadrži više od 30 definicija i pojmova obuhvaćenih tim zakonom, što samo dokazuje kompleksnost, višeslojnost i širinu pojma lobiranja. Kao jednu od ključnih uloga ovoga zakona, g. Bručić-Matic naglasio je promjenu percepcije, ali ne samo medija i javnosti već i onih na koje će se zakon odnositi - lobiste i lobirane osobe. Svi su se govornici složili da je edukacija - i to ona na svim razinama i za sve sudionike društva - iznimno bitna, a naročito po pitanju razlikovanja zakonitog od nezakonitog lobiranja.
Zakon će utjecati na promjenu percepcije
Zanimljiva rasprava nastavljena je i na drugom panelu na kojemu se govorilo o potencijalnim učincima povećanja transparentnosti kroz zakonsko uređenje, odnosno u kojem je stupnju kvalitetnim zakonskim uređenjem u ovom području moguće utjecati na uklanjanje stigme s lobiranja kao negativne ili nepoštene aktivnosti koja se često izjednačava s korupcijom. Izv. prof. dr. sc. Anamarija Musa, prorektorica Sveučilišta u Zagrebu, g. Mićo Ljubenko, dopredsjednik Hrvatske odvjetničke komore te g. Ivan Žužul, predsjednik Hrvatskog društva lobista u raspravi su se dotakli potencijalnih „sivih“ i „bijelih“ zona lobiranja te se složili da sve zainteresirane strane uključujući kreatore politike lobiranja, i javnost, moraju surađivati na jačanju transparentnosti i odgovornosti u procesu lobiranja. G. Žužul je pozdravio ovaj Zakon u nadi da će isti, s vremenom, uistinu ukloniti određene stigme te da će utjecati na promjenu percepcije lobista i lobiranja. G. Ljubenko je dodao kako je Zakon o lobiranju zapravo Zakon o pravilnom utjecaju na zakone (pravilnike i druge akte), dok je gđa Musa napomenula kako je prvi važan korak učinjen - pokretanje postupka donošenja Zakona, dok drugi, jednako važan tek slijedi nakon njegovog donošenja - edukacija i osvješćivanje.
Okrugli stol dio je aktivnosti Ministarstva pravosuđa i uprave koje se provode u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti koje se provode s ciljem jačanja svijest o štetnosti korupcije, nužnosti njezina sprječavanja i suzbijanja te svijest o postojećim kanalima prijavljivanja i mehanizmima zaštite prijavitelja nepravilnosti.
Međunarodno natjecanje za mlade na temu društvenog oglašavanja protiv korupcije "Zajedno protiv korupcije!"
Ured glavnog tužitelja Ruske Federacije je ove godine objavio Međunarodni natječaj za mlade na temu društvenog oglašavanja protiv korupcije: „Zajedno protiv korupcije!“ za mlade iz svih država svijeta.
Očekuje se da će nadležna tijela za borbu protiv korupcije država iz kojih će sudionici sudjelovati na natjecanju biti suorganizatori ovog događaja. Natječaj je otvoren za mlade od 14 do 35 godina starosti koji su pozvani da pripreme svoje radove na temu: „Zajedno protiv korupcije!“ Rok za prijavu na natječaj je počeo teći od 1. svibnja i traje do 1. listopada 2020. godine, prijave se šalju na službenu web stranicu natječaja (http://anticorruption.life) u dvije kategorije: najbolji plakat i najbolji video. Pravila natječaja su dostupna na navedenoj web stranici na službenim jezicima UN-a: engleskom, arapskom, kineskom, ruskom i francuskom. Očekuje se da će radovi pristigli na natječaj odražavati moderne antikorupcijske mehanizme koje države koriste, na svim razinama i u svim aspektima društvenog života, kao i ulogu i značaj međunarodne suradnje u ovom području.
Svečanost dodjele nagrada za pobjednike natječaja bit će održana na Međunarodni dan borbe protiv korupcije, 9. prosinca.
Od 2017. godine Ured glavnog tužitelja Ruske Federacije organizira natjecanja u borbi protiv korupcije, pritom stalno šireći bazu potencijalnih sudionika. 2017. godine održan je natječaj na razini cijele Rusije za društveno oglašavanje: „Novi pogled na pravno sankcioniranje korupcije“ za mlade iz svih teritorijalnih jedinica Ruske Federacije koji su poslali više od tri tisuće plakata i video zapisa. Takvo iskustvo na razini Rusije prepoznato je kao pozitivno i na međunarodnoj razini. 2018. godine je održan Međunarodni natječaj za mlade na temu društvenog antikorupcijskog oglašavanja. „Zajedno protiv korupcije!“, natječaj je održan u sklopu 2 okvira Međudržavnog vijeća za borbu protiv korupcije u kojem sudjeluju uz Rusiju i Armenija, Bjelorusija, Kazahstan, Kirgistan i Tadžikistan, a na natječaj je pristiglo preko devet tisuća prijava. U 2019. godini natjecanje je organizirano za mlade iz Rusije i drugih država članica Međudržavnog vijeća za borbu protiv korupcije (Armenija, Bjelorusija, Kazahstan, Kirgistan i Tadžikistan) i zemalja BRICS-a (Brazil, Indija, Kina i Južnoafrička Republika). Na taj je natječaj pristiglo preko 22 tisuće plakata i video zapisa.
Nadamo se da će ovaj jedinstveni projekt povećati svijest o problemu korupcije ne samo kod mladih, već i kod starijih generacija te će služiti svrsi njegovanja nulte stope tolerancije prema korupciji u društvu.
Očekuje se da će nadležna tijela za borbu protiv korupcije država iz kojih će sudionici sudjelovati na natjecanju biti suorganizatori ovog događaja. Natječaj je otvoren za mlade od 14 do 35 godina starosti koji su pozvani da pripreme svoje radove na temu: „Zajedno protiv korupcije!“ Rok za prijavu na natječaj je počeo teći od 1. svibnja i traje do 1. listopada 2020. godine, prijave se šalju na službenu web stranicu natječaja (http://anticorruption.life) u dvije kategorije: najbolji plakat i najbolji video. Pravila natječaja su dostupna na navedenoj web stranici na službenim jezicima UN-a: engleskom, arapskom, kineskom, ruskom i francuskom. Očekuje se da će radovi pristigli na natječaj odražavati moderne antikorupcijske mehanizme koje države koriste, na svim razinama i u svim aspektima društvenog života, kao i ulogu i značaj međunarodne suradnje u ovom području.
Svečanost dodjele nagrada za pobjednike natječaja bit će održana na Međunarodni dan borbe protiv korupcije, 9. prosinca.
Od 2017. godine Ured glavnog tužitelja Ruske Federacije organizira natjecanja u borbi protiv korupcije, pritom stalno šireći bazu potencijalnih sudionika. 2017. godine održan je natječaj na razini cijele Rusije za društveno oglašavanje: „Novi pogled na pravno sankcioniranje korupcije“ za mlade iz svih teritorijalnih jedinica Ruske Federacije koji su poslali više od tri tisuće plakata i video zapisa. Takvo iskustvo na razini Rusije prepoznato je kao pozitivno i na međunarodnoj razini. 2018. godine je održan Međunarodni natječaj za mlade na temu društvenog antikorupcijskog oglašavanja. „Zajedno protiv korupcije!“, natječaj je održan u sklopu 2 okvira Međudržavnog vijeća za borbu protiv korupcije u kojem sudjeluju uz Rusiju i Armenija, Bjelorusija, Kazahstan, Kirgistan i Tadžikistan, a na natječaj je pristiglo preko devet tisuća prijava. U 2019. godini natjecanje je organizirano za mlade iz Rusije i drugih država članica Međudržavnog vijeća za borbu protiv korupcije (Armenija, Bjelorusija, Kazahstan, Kirgistan i Tadžikistan) i zemalja BRICS-a (Brazil, Indija, Kina i Južnoafrička Republika). Na taj je natječaj pristiglo preko 22 tisuće plakata i video zapisa.
Nadamo se da će ovaj jedinstveni projekt povećati svijest o problemu korupcije ne samo kod mladih, već i kod starijih generacija te će služiti svrsi njegovanja nulte stope tolerancije prema korupciji u društvu.
Članovi radne skupine za izradu nove Strategije za sprječavanje korupcije za razdoblje od 2021. do 2030. godine.
Članovima Radne skupine imenuju se:
Zamjenicima članova Radne skupine imenuju se:
- Ivan Crnčec, pomoćnik ministra, Ministarstvo pravosuđa i uprave kao koordinator Radne skupine
- Tamara Mišerda, Ministarstvo pravosuđa i uprave, kao zamjenica koordinatora.
- Ivan Odeljan, Ministarstvo pravosuđa i uprave
- Vihor Kušpilić, Vrhovni sud Republike Hrvatske
- Sanja Pintar-Gotal, Ured za zakonodavstvo Vlade Republike Hrvatske
- Mirko Kučina, Ministarstvo unutarnjih poslova
- Božidar Kutleša, Ministarstvo financija
- Danijel Čajkovac, Ministarstvo financija
- Slavka Malenica, Ministarstvo financija
- Bruno Varga, Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije
- Damir Božić, Ministarstvo vanjskih i europskih poslova
- Danijela Osrečak Perić, Ministarstvo turizma i sporta
- Klaudia Miloš Lončar, Ministarstvo turizma i sporta
- Ivana Bulešić, Ministarstvo znanosti i obrazovanja
- Andreja Šelendić, Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja
- Antonija Margeta, Ministarstvo zdravstva
- Vesna Sokol, Ministarstvo zdravstva
- Renata Lozo, Ministarstvo poljoprivrede
- Zlatko Draganović, Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture
- Kristina Vlašiček Novoselec, Ministarstvo kulture i medija
- Helga Svirčić, Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine
- Miran Vučina, Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine
- Renato Cobal, Središnji državni ured za razvoj digitalnog društva
- Željka Mostečak, Državno odvjetništvo Republike Hrvatske
- Nataša Đurović, Državno odvjetništvo Republike Hrvatske
- Darko Milković, Državno sudbeno vijeće
- Darko Klier, Državnoodvjetničko vijeće
- Ivana Hruška Premužak, Državnoodvjetničko vijeće
- Verica Akrap, Državni ured za reviziju
- Ivan Čulo, Državni ured za reviziju
- Maja Kuhar, Državna komisija za kontrolu postupaka javne nabave
- Anđelko Rukelj, Državna komisija za kontrolu postupaka javne nabave
- Nataša Novaković, Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa
- Aleksandra Jozić-Ileković, Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa
- Ivan Matić, Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa
- Zoran Pičuljan, Povjerenik za informiranje
- Ina Volmut, Ured Povjerenika za informiranje
- Vesna Lendić Kasalo, Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske
- Tena Šimonović Einwalter, Ured Pučke pravobraniteljice
- Ivana Belec, Državno izborno povjerenstvo
- Nella Popović, Pravosudna akademija
- Ilija Tadić, Državni inspektorat
- Nives Kopajtich Škrlec, Udruga gradova
- Maja Govorčinović, Udruga gradova
- Mladen Puškarić, Hrvatska zajednica općina
- Marina Horvat, Hrvatska zajednica županija
- Dario Ćorić, Hrvatska udruga poslodavaca
- Branimir Kos, Hrvatska gospodarska komora
- Gordana Marčetić, Institut za javnu upravu
- Romea Manojlović, Institut za javnu upravu
- Ivica Kruhoberec, Hrvatsko novinarsko društvo
- Oriana Ivković Novokmet, GONG
- Davorka Budimir, Transparency International Hrvatska
- Enes Ćerimagić, Zelena akcija
- Mario Bajkuša, Forum za slobodu odgoja
- Bernard Topić, Nezavisni hrvatski sindikati
- Sunčica Brnardić, Savez samostalnih sindikata Hrvatske
- Mirela Bojić, Matica hrvatskih sindikata
Zamjenicima članova Radne skupine imenuju se:
- Jelica Čeliković, Ministarstvo turizma i sporta
- Kristina Begonja, Ministarstvo znanosti i obrazovanja
- Ksenija Matošović, Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja
- Ivana Vojta Radić, Ministarstvo poljoprivrede
- Darija Marić, Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske
- Jasminka Hum Kezele, Ured Pučke pravobraniteljice za pravne poslove
- Dario Kazija, Državni inspektorat
- Božo Lasić, Hrvatska zajednica općina
- Vali Marszalek, Hrvatska udruga poslodavaca
- Bernard Ivčić, Zelena akcija
- Ivana Šipek-Robić, Matica hrvatskih sindikata
Prvi sastanak radne skupine za izradu nove Strategije sprječavanja korupcije
U Ministarstvu pravosuđa i uprave u ponedjeljak, 21. prosinca, održan je prvi sastanak Radne skupine za izradu Strategije sprječavanja korupcije za razdoblje od 2021. do 2030. godine.
Ministarstvo pravosuđa i uprave je članovima Radne skupine predstavilo do sad poduzete korake, metodu njezine izrade, zadatke Radne skupine te hodogram planiranih aktivnosti s ciljem izrade Strategije. Postupak izrade Strategije temelji se na odrednicama sustava strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske, a metoda izrade je participativna.
U okviru Radne skupine, analizirat će se postojeće stanje, identificirati korupcijski osjetljiva područja koja će ukazati na prioritete antikorupcijske intervencije u narednom strateškom okviru.
Pri izradi Strategije, u obzir će biti uzeti i rezultati istraživanja o percepciji korupcije koje je Ministarstvo pravosuđa i uprave provodilo na svojim mrežnim stranicama od kraja listopada do početka prosinca ove godine. Rezultati tog istraživanja bit će jedna od referentnih točaka u formiranju mehanizama sprječavanja korupcije te će biti važni za praćenje učinka provedbe Strategije.
Na sastanku su dogovoreni i budući koraci za izradu Strategije, a sljedeći sastanak Radne skupine zakazan je za početak iduće godine.
Podsjećamo, Vlada Republike Hrvatske je 19. studenoga 2020. godine donijela je Odluku o pokretanju izrade Strategije sprječavanja korupcije za razdoblje od 2021. do 2030., a nastavno na Odluku, 3. prosinca osnovana je i Radna skupina koja se sastoji od širokog kruga sudionika poput tijela javne vlasti, predstavnika udruga civilnog društva, privatnog sektora, akademske zajednice i medija.
Osim Radne skupine, s članovima na ekspertnoj razini, koordinativnu ulogu u izradi Strategije imat će i Savjet za sprječavanje korupcije.
Ministarstvo pravosuđa i uprave je članovima Radne skupine predstavilo do sad poduzete korake, metodu njezine izrade, zadatke Radne skupine te hodogram planiranih aktivnosti s ciljem izrade Strategije. Postupak izrade Strategije temelji se na odrednicama sustava strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske, a metoda izrade je participativna.
U okviru Radne skupine, analizirat će se postojeće stanje, identificirati korupcijski osjetljiva područja koja će ukazati na prioritete antikorupcijske intervencije u narednom strateškom okviru.
Pri izradi Strategije, u obzir će biti uzeti i rezultati istraživanja o percepciji korupcije koje je Ministarstvo pravosuđa i uprave provodilo na svojim mrežnim stranicama od kraja listopada do početka prosinca ove godine. Rezultati tog istraživanja bit će jedna od referentnih točaka u formiranju mehanizama sprječavanja korupcije te će biti važni za praćenje učinka provedbe Strategije.
Na sastanku su dogovoreni i budući koraci za izradu Strategije, a sljedeći sastanak Radne skupine zakazan je za početak iduće godine.
Podsjećamo, Vlada Republike Hrvatske je 19. studenoga 2020. godine donijela je Odluku o pokretanju izrade Strategije sprječavanja korupcije za razdoblje od 2021. do 2030., a nastavno na Odluku, 3. prosinca osnovana je i Radna skupina koja se sastoji od širokog kruga sudionika poput tijela javne vlasti, predstavnika udruga civilnog društva, privatnog sektora, akademske zajednice i medija.
Osim Radne skupine, s članovima na ekspertnoj razini, koordinativnu ulogu u izradi Strategije imat će i Savjet za sprječavanje korupcije.
Objavljen Javni poziv za predlaganje kandidata za vanjske članove Vijeća za provedbu Kodeksa ponašanja državnih dužnosnika u tijelima izvršne vlasti
VLADA REPUBLIKE HRVATSKE
objavljuje
J A V N I P OZ I V
za predlaganje kandidata za vanjske članove Vijeća za provedbu Kodeksa ponašanja državnih dužnosnika u tijelima izvršne vlasti
1. Na temelju članka 24. Zakona o Vladi Republike Hrvatske („Narodne novine“, br. 150/11, 119/14, 93/16 i 116/18) i članka 24. Kodeksa ponašanja državnih dužnosnika u tijelima izvršne vlasti („Narodne novine“, br. 54/22) Vlada Republike Hrvatske objavljuje javni poziv radi prikupljanja prijava kandidata za imenovanje dva člana iz reda u javnosti priznatih stručnjaka u području sprječavanja korupcije i etike u javnom sektoru (u daljnjem tekstu: vanjski članovi) Vijeća za provedbu Kodeksa ponašanja državnih dužnosnika u tijelima izvršne vlasti (u daljnjem tekstu: Vijeće).
2. Vanjski članovi moraju biti državljani Republike Hrvatske. Vanjski članovi imenuju se na osnovi svojih sposobnosti, iskustva, profesionalnih kvaliteta i besprijekornog profesionalnog ponašanja.
3. Vanjske članove imenuje Vlada Republike Hrvatske na razdoblje od četiri godine. Vanjski članovi imaju pravo na odgovarajuću naknadu za svoj rad. Na temelju zaprimljenih prijava na ovaj javni poziv, Vlada Republike Hrvatske imenovat će dva vanjska člana Vijeća.
4. Prijave, uz koje se obvezno prilažu životopis i dokazi o ispunjavanju uvjeta iz ovoga javnog poziva, podnose se u roku 30 dana od objave javnog poziva na adresu: Ministarstvo pravosuđa i uprave, Ulica grada Vukovara 49, 10000 Zagreb, s naznakom: „Prijava kandidata za vanjskog člana Vijeća za provedbu Kodeksa ponašanja državnih dužnosnika u tijelima izvršne vlasti“.