Reorganizacija mreže pravosudnih tijela 1. siječnja 2019. godine
Broj pravosudnih tijela:
- Vrhovni sud Republike Hrvatske
- 15 županijskih sudova
- 34 općinskih sudova
- Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske
- Visoki trgovački sud Republike Hrvatske
- 9 trgovačkih sudova
- Visoki upravni sud Republike Hrvatske
- 4 upravna suda
- Državno odvjetništvo Republike Hrvatske (DORH)
- 15 županijskih državnih odvjetništava
- 25 općinskih državnih odvjetništava
- Ured za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta (USKOK)
UKUPNO: 108 pravosudnih tijela
Veličina pojedinih sudova odnosno pravosudnih područja i njihove geografske specifičnosti pokazale su poteškoće u upravljanju velikim sudovima i njihovim dislociranim stalnim službama, pri čemu su najizraženiji problemi takve vrste, uz konstantno najveći priliv predmeta, posebno izraženi na području sudova u Zagrebu i Splitu. Pored toga, premali sudovi s manje od 10 sudaca su neadekvatni za učinkovito upravljanje i za ostvarivanje svoje primarne funkcije.
Reorganizacijom mreže pravosudnih tijela postiže se:
- smanjenje ukupnog broja sudova, ali povećanje broja gradova u kojima su sjedišta sudova
- ujednačavanje radne opterećenosti sudaca, skraćivanje trajanja sudskih postupaka i smanjenje broja neriješenih predmeta u općinskim sudovima
- mogućnost jedinstvenog i punog iskorištavanja svih ljudskih potencijala pravosudnih tijela koja se spajaju (naročito mogućnosti da se dosadašnji suci prekršajnih sudova odrede za rad na drugim vrstama predmeta)
- olakšan pristup građana sudovima (novi sudovi u mreži, stalne službe i sudbeni dani)
- smanjenje područja nadležnosti pojedinih općinskih sudova i općinskih državnih odvjetništava
- olakšano upravljanje pravosudnim tijelima zbog manjeg broja lokacija na kojima djeluju
- smanjenje ukupnog broja upravljačkih funkcija u sudovima (predsjednika sudova i odjela) i veći broj rješavatelja
- smanjenje troškova za građane i njihove zastupnike koji su nakon reorganizacije 2015. bili primorani putovati na ročišta u druga mjesta.