57. Što je Vijeće Europske unije?
Vijeće Europske unije je institucija koja zajedno s Europskim parlamentom donosi zakonodavstvo Unije u obliku uredbi i direktiva te priprema odluke i neobvezujuće preporuke. Na područjima za koja je nadležno odluke donosi običnom većinom, kvalificiranom većinom ili jednoglasno, ovisno o pravnoj osnovi akta koji treba odobriti.
- Na temelju prijedloga Komisije, Vijeće usvaja zakonodavstvo Unije u obliku uredbi i direktiva zajedno s Europskim parlamentom (redovni zakonodavni postupak) ili samostalno, nakon savjetovanja s Parlamentom. Vijeće također donosi neke odluke, kao i neobvezujuće preporuke te usvaja rezolucije.
- Vijeće uz Europski parlament usvaja proračun Unije.
- Vijeće sklapa međunarodne sporazume Unije o kojima pregovara Komisija i za koje je u većini slučajeva potreban pristanak Parlamenta.
- Vijeće kvalificiranom većinom (u skladu s Ugovorom iz Nice) imenuje članove Revizorskog suda, Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora i Odbora regija.
- Vijeće osigurava usklađivanje ekonomske politike država članica.
- U području Zajedničke vanjske i sigurnosne politike, pod stalnim predsjedanjem Visokog predstavnika Unije za vanjsku i sigurnosnu politiku, Vijeće za vanjske poslove usko surađuje s Komisijom.
Vijeće se sastoji od po jednog predstavnika svake države članice na ministarskoj razini „koji ima ovlast za preuzimanje obveza u ime Vlade države članice koju predstavlja”. Osim Vijeća za vanjske poslove, Vijećem predsjeda predstavnik države članice koja predsjeda Unijom: predsjedanje se mijenja svakih šest mjeseci, redoslijedom o kojem Vijeće odlučuje jednoglasno. Vijećem u svim sastavima, osim za vanjske poslove, za razdoblje od 18 mjeseci predsjeda unaprijed određena skupina triju država članica, od kojih svaka Vijećem predsjeda šest mjeseci.
Tijekom sljedećih godina, predsjedanja će se odvijati prema sljedećem redoslijedu: Latvija i Luksemburg 2015., Nizozemska i Slovačka 2016., Malta i Ujedinjena Kraljevina 2017., Estonija i Bugarska 2018., Austrija i Rumunjska 2019. te Finska u prvoj polovici 2020. Europsko vijeće može promijeniti taj redoslijed.
S obzirom na predmet, Vijeće donosi odluke običnom većinom, kvalificiranom većinom ili jednoglasno. - Obična većina: Odluka se smatra donesenom ako je više glasova za nego protiv. Svaki član Vijeća ima jedan glas. To je standardni postupak odlučivanja.
- Kvalificirana većina: U mnogim slučajevima odluku donesi kvalificirana većina, za što je potreban veći broj glasova nego kod donošenja odluke običnom većinom. U tom slučaju ne postoji jednakost glasačkog prava. Svaka država ima određen broj glasova u skladu s brojem stanovnika.
- Jednoglasnost: Zahtijeva se za odluke u svega nekoliko područja, no ona su među najvažnijima (oporezivanje, socijalna politika itd.).