Preseljenje poduzeća u drugu državu članicu
U nacionalnim propisima država članica EU se pri reguliranju prijenosa sjedišta trgovačkog društva i određivanju mjerodavnog prava za trgovačka društva primjenjuju, ili teorija osnivanja (inkorporacije), ili teorija stvarnog sjedišta stoga postoje znatne razlike u mogućnosti prekograničnog prijenosa sjedišta društava. Zbog toga se Europski sud u svojim presudama bavio problemom prekograničnog prijenosa stvarnog sjedišta društva. Pritom Europski sud pravi razliku između slučajeva useljavanja i slučajeva iseljavanja društava. Pri useljavanju društava Europski se sud priklonio teoriji osnivanja te priznavanju pravne osobnosti društva. U slučaju iseljavanja Europski sud ne priječi državi osnivanja postavljanje određenih ograničenja za prijenos sjedišta u inozemstvo te se priklanja teoriji stvarnog sjedišta.
Kada je riječ o prijenosu sjedišta domaćeg trgovačkog društva u inozemstvo, valja razlikovati situaciju prijenosa stvarnog sjedišta od prijenosa registriranog sjedišta. Budući da RH pripada krugu država članica koje primjenjuju teoriju osnivanja, prijenosom stvarnog sjedišta u drugu državu članicu koja takođerprimjenjuje tu teoriju, društvo i dalje zadržava svoju pravnu osobnost te ne dolazi do promjene njegova osobnog statuta (mjerodavnog prava za pravnu i poslovnu sposobnost). Ako se u državi članici u koju se namjerava prenijeti stvarno sjedište društva primjenjuje teorija stvarnog sjedišta, prema pravu te države mora se osnovati novo trgovačko društvo.
Ako domaće društvo namjerava prenijeti svoje registrirano sjedište u neku drugu državu članicu, dolazi do promjene statuta društva te to nije moguće bez prestanka društva u RH i osnivanja novog društva u državi članici u koju se prenosi registrirano sjedište.
Prijenos registriranog sjedišta domaćeg trgovačkog društva u neku drugu državu članicu bez njegove likvidacije moguće je ostvariti i provedbom postupka prekograničnog pripajanja ili spajanja društava kapitala. Svrha odredbi Zakona o trgovačkim društvima jest olakšati te statusne promjene posebnim uređenjem postupka donošenja odluke o tome te njezina upisa u registre država članica čiju državnu pripadnost imaju društva koja sudjeluju u prekograničnom pripajanju ili spajanju. Pritom svako društvo koje sudjeluje u statusnoj promjeni i dalje podliježe pravnim pravilima i postupcima svojega mjerodavnog nacionalnog prava koje se primjenjuje u slučajevima domaćih pripajanja i spajanja. Prednost ovog načina posrednog prijenosa registriranog sjedišta jest da ga mogu primjenjivati sva domaća društva kapitala tako da provedu postupak pripajanja s ranije osnovanim društvom kćeri u nekoj drugoj državi članici ili osnuju novo društvo u toj državi radi provedbe prekograničnog pripajanja.
Nadležno tijelo i propisi
Ministarstvo pravosuđa i uprave
Ulica grada Vukovara 49
10 000 Zagreb
+385 1 3714-580
gradjansko.pravo@pravosudje.hr
Zakon o trgovačkim društvima (NN 111/93, 34/99, 121/99 - vjerodostojno tumačenje, 52/00 – Odluka USRH, 118/03, 107/07, 146/08, 137/09, 152/11 - pročišćeni tekst, 111/12, 68/13, 110/15 i 40/19)
Zakon o sudskom registru (NN 1/95, 57/96, 1/98, 30/99, 45/99, 54/05, 40/07, 91/10, 90/11,148/13, 93/14, 110/15 i 40/19)
Pravilnik o načinu upisa u sudski registar (NN 121/19)