Službenički sustav
Državni službenici
1. Primjenjuju li se odredbe Zakona o državnim službenicima na službenike i namještenike javnih službi odnosno službenike upravnih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave?
Odredbe Zakona o državnim službenicima primjenjuju se isključivo na državne službenike u državnim tijelima taksativno navedenima u članku 2. tog Zakona, te se iste ne primjenjuju na službenike zaposlene u javnoj službi.
2. Pod kojim uvjetima državni službenik može izvanredno napredovati na radno mjesto za koje je propisana viša razina obrazovanja?
Sukladno članku 90. stavku 1. Zakona o državnim službenicima, državni službenik može izvanredno napredovati na radno mjesto za koje je propisana viša razina obrazovanja:
a) ako ispunjava uvjete iz članka 89. toga Zakona (da je službenik za prethodnu kalendarsku godinu ocijenjen ocjenom „uspješan“ ili višom ocjenom, da postoji slobodno radno mjesto propisano pravilnikom o unutarnjem redu na koje se državni službenik u postupku napredovanja može rasporediti i da službenik ispunjava uvjete za raspored na radno mjesto), osim potrebnog radnog iskustva na odgovarajućim poslovima koje je uvjet za raspored na radno mjesto;
b) ako na poslovima niže razine obrazovanja u državnim tijelima ima dvostruko više radnog iskustva od radnog iskustva propisanog kao uvjet za raspored na radno mjesto na koje se u postupku napredovanja raspoređuje i
c) ako u istom državnom tijelu radi neprekidno najmanje dvije godine.
Državni službenik ne može izvanredno napredovati na rukovodeće radno mjesto.
Napredovanje u državnoj službi nije pravo, već mogućnost o kojoj odlučuje čelnik tijela u skladu s potrebama službe.
3. Može li se institut premještaja primijeniti na vježbenike?
Sukladno članku 84. Zakona o državnim službenicima, državni službenik može po potrebi službe biti premješten na drugo radno mjesto u istom državnom tijelu, u istom ili drugom mjestu rada, ali samo na radno mjesto za koje je propisana ista razina obrazovanja i potrebno radno iskustvo u jednakom trajanju.
Imajući u vidu da se kod prijma vježbenika radna mjesta obvezno popunjavaju putem javnog natječaja te da se vježbenik za vrijeme probnog rada osposobljava za samostalni rad za obavljanje poslova određenog radnog mjesta, mišljenja smo da se institut premještaja ne može primijeniti na vježbenike.
4. Čime se dokazuje radno iskustvo na odgovarajućim poslovima?
Radno iskustvo na odgovarajućim poslovima, u smislu Zakona o državnim službenicima, je radno iskustvo ostvareno u državnoj službi ili u radnom odnosu izvan državne službe u istoj razini obrazovanja i struci koja je uvjet za raspored na radno mjesto. U radno iskustvo na odgovarajućim poslovima uračunava se i vrijeme stručnog osposobljavanja za rad bez zasnivanja radnog odnosa i vrijeme obavljanja poslova na temelju ugovora o djelu za obavljanje povjerenih poslova za državno tijelo u svojstvu pružatelja stručnih usluga izvan državne službe.
Navedeno iskustvo dokazuje se odgovarajućim pravnim aktom poslodavca na temelju kojeg se osoba zapošljava odnosno raspoređuje na radno mjesto (primjerice, rješenje o rasporedu na radno mjesto, odluka o rasporedu na poslove i radne zadatke, ugovor o radu, rješenje o imenovanju na položaj i sl.).
5. Priznaje li se u radno iskustvo na odgovarajućim poslovima vrijeme provedeno na obavljanju poslova više složenosti temeljem naloga?
Prema članku 20. Zakona o državnim službenicima, od državnog službenika može se zatražiti da u iznimnim ili hitnim slučajevima, a najduže 30 dana neprekidno, sukladno svojim stručnim sposobnostima i vještinama, obavlja poslove koji nisu u opisu poslova radnog mjesta na koje je raspoređen.
Državnom službeniku ne može se dati nalog za obavljanje poslova radnog mjesta ako ne ispunjava uvjete za raspored na radno mjesto, osim iznimno ako se radi o obavljanju poslova koji ne trpe odgodu i u posebnom su interesu službe, pri čemu nalog mora biti obrazložen.
U radno iskustvo na odgovarajućim poslovima ne uzima u obzir faktični rad na poslovima iste stručne spreme i struke, nego isključivo rad na tim poslovima temeljem odgovarajućeg akta poslodavca o rasporedu na radno mjesto (rješenje o rasporedu na radno mjesto, odluka o rasporedu na poslove i radne zadatke, ugovor o radu, rješenje o imenovanju na položaj, ugovor o stručnom osposobljavanju bez zasnivanja radnog odnosa i sl.).
Slijedom toga, u radno iskustvo na odgovarajućim poslovima ne uračunava rad temeljem ugovora o djelu.
6. Ako je u javnom natječaju za prijam u državnu službu propisan uvjet radnog iskustva na odgovarajućim poslovima od najmanje četiri godine, znači li to da osoba mora imati četiri godine radnog iskustva ostvarenog na poslovima iste razine obrazovanja?
Ako je kao jedan od uvjeta potrebnih za raspored na radno mjesto propisano radno iskustvo na odgovarajućim poslovima u određenom trajanju, taj uvjet ispunjava osoba koja je temeljem odgovarajućeg pravnog akta poslodavca (rješenje o rasporedu na radno mjesto, odluka o rasporedu na poslove i radne zadatke, ugovor o radu, rješenje o imenovanju na položaj i sl.) stekla potrebne godine radnog iskustva na poslovima za koje je bila propisana ista razina obrazovanja i struka.
7. Kojim propisima su regulirana prava i obveze vježbenika u državnoj službi?
S obzirom da su osobe primljene u svojstvu vježbenika također državni službenici, njihova prava, obveze i odgovornosti uređeni su Zakonom o državnim službenicima te provedbenim propisima donesenim na temelju toga Zakona.
8. Može li državna služba na određeno vrijeme za obavljanje privremenih poslova ili poslova čiji se opseg privremeno povećao, trajati duže od godine dana?
Prema Zakonu o državnim službenicima, osoba se može primiti u državnu službu na određeno vrijeme za obavljanje privremenih poslova ili poslova čiji se opseg privremeno povećao u trajanju dužem od godinu dana, i to:
9. Postoji li mogućnost premještaja državnog službenika na neodređeno vrijeme u drugo državno tijelo?
U prijelaznom razdoblju (od 1. siječnja 2023. do 1. siječnja 2026.) ostavljena je mogućnost premještaja državnog službenika po potrebi službe na drugo radno mjesto u drugom državnom tijelu za koje ispunjava propisane uvjete, pri čemu se odgovarajuće primjenjuju odredbe Zakona o državnim službenicima o premještaju na drugo radno mjesto u istom državnom tijelu.
Stupanjem na snagu odredaba o zapošljavanju putem internog oglasa (1. siječnja 2026.) prestaje primjena odredaba o trajnom premještaju državnih službenika u drugo državno tijelo. Stoga od navedenog datuma državni službenici neće moći biti premješteni po potrebi službe na neodređeno vrijeme na radno mjesto u drugo državno tijelo za koje ispunjavaju propisane uvjete, ali će se moći prijaviti na interni oglas za zapošljavanje u državnoj službi.
10. Može li državni službenik biti premješten na neodređeno vrijeme u upravno tijelo jedinice lokalne ili područne (regionalne) samouprave odnosno javnu službu?
Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o državnim službenicima („Narodne novine“, broj 85/24) propisana je mogućnost premještaja državnog službenika u upravno tijelo jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave odnosno javnu službu za koje ispunjava propisane uvjete, do 1. siječnja 2026. godine, temeljem prethodnog pisanog sporazuma čelnika tijela odnosno javne službe.
11. Može li se državnog službenika raspoređenog na radno mjesto za koje je propisana razina 4.2 HKO-a (prema prijašnjim propisima srednja stručna sprema) po potrebi službe premjestiti na drugo radno mjesto u istom državnom tijelu, za koje je propisana viša razina obrazovanja?
Prema Zakonu o državnim službenicima, državni službenik može po potrebi službe biti premješten na drugo radno mjesto u istom državnom tijelu, u istom ili drugom mjestu rada, ali samo na radno mjesto za koje je propisana ista razina obrazovanja i potrebno radno iskustvo u jednakom trajanju.
Stoga se državni službenik koji obavlja poslove niže razine obrazovanja (srednja stručna sprema) ne može premjestiti na radno mjesto za koje je propisan viša razina obrazovanja (viša i visoka stručna sprema).
12. Može li se državni službenik premjestiti na radno mjesto za koje je propisano radno iskustvo u dužem trajanju (primjerice, s višeg savjetnika na voditelja službe), ukoliko ima radno iskustvo u propisanom trajanju?
Zakonom o državnim službenicima nije propisana mogućnost premještaja državnog službenika na radno mjesto za koje je (uz uvjet iste razine obrazovanja) propisano radno iskustvo u dužem trajanju, već u tom slučaju treba primijeniti institut napredovanja u skladu s tim Zakonom. Ukazujemo da je institut napredovanja po prirodi stvari moguće primijeniti rasporedom državnog službenika na više radno mjesto samo unutar istog državnog tijela.
13. Uračunavaju li se razdoblja godišnjeg odmora i privremene nesposobnosti za rad u ocjenjivačko razdoblje?
Člankom 92. Zakona o državnim službenicima propisano je da se državni službenici ocjenjuju svake godine najkasnije do 28. veljače za prethodnu kalendarsku godinu. Ne ocjenjuju se državni službenici koji su u prethodnoj kalendarskoj godini radili manje od šest mjeseci.
Sukladno citiranoj odredbi, ocjenjuju se službenici koji su efektivno radili najmanje šest mjeseci u kalendarskoj godini koja prethodi godini u kojoj se vrši ocjenjivanje, stoga razdoblja godišnjeg odmora i privremene nesposobnosti za rad ne ulaze u ocjenjivačko razdoblje.
14. Uračunava li se vrijeme provedeno na probnom radu u ocjenjivačko razdoblje?
Razdoblje probnog rada ne uračunava se u razdoblje ocjenjivanja.
Državni službenici na probnom radu ocjenjuju se po obavljenom probnom radu ocjenama „zadovoljava“ ili „ne zadovoljava“, pri čemu se državnom službeniku koji na probnom radu nije zadovoljio otkazuje državna služba.
15. Može li se kod izvanrednog napredovanja državnog službenika uzeti u obzir rad temeljem ugovora o djelu?
S obzirom na odredbu članka 90. stavka 1. Zakona o državnim službenicima, mišljenja smo da se u radno iskustvo na poslovima niže razine obrazovanja u državnim tijelima uračunava isključivo vrijeme provedeno na tim poslovima u državnoj službi (u svojstvu državnog službenika), odnosno da se u navedeno vrijeme ne može uračunati vrijeme provedeno u državnom tijelu radi obavljanja poslova temeljem ugovora o djelu.
16. Može li se osoba sa završenim fakultetom javiti na javni natječaj za prijam u državnu službu ako je isti raspisan za radno mjesto za koje je kao uvjet propisana završena viša škola?
Osoba koja ima višu razinu obrazovanja od one koja je utvrđena kao uvjet za raspored na radno mjesto, ispunjava propisani uvjet razine obrazovanja ukoliko je ista stečena u odgovarajućem području.
Stoga se osoba sa završenim fakultetom može smatrati kandidatom prijavljenim na javni natječaj za prijam u državnu službu i raspored na radno mjesto za koje je kao uvjet propisana završena viša škola, ukoliko je tu razinu obrazovanja stekla u odgovarajućoj struci, utvrđenoj kao uvjet za obavljanje poslova radnog mjesta koje je predmet javnog natječaja.
17. Da li se u radno iskustvo na poslovima niže razine obrazovanja uračunava i radno iskustvo koje je ostvareno na poslovima više razine obrazovanja?
U radno iskustvo na poslovima niže razine obrazovanja uračunava se i radno iskustvo ostvareno na poslovima više razine obrazovanja, ukoliko je viša razina obrazovanja stečena u odgovarajućoj struci koja je pravilnikom o unutarnjem redu utvrđena kao uvjet za obavljanje poslova radnog mjesta.
18. Koja je razlika između radnog iskustva na odgovarajućim poslovima i radnog staža?
Radno iskustvo na odgovarajućim poslovima u smislu Zakona o državnim službenicima je radno iskustvo ostvareno u državnoj službi ili u radnom odnosu izvan državne službe u istoj razini obrazovanja i struci koja je uvjet za raspored na radno mjesto, u koje se uračunava i vrijeme stručnog osposobljavanja za rad bez zasnivanja radnog odnosa te vrijeme obavljanja poslova na temelju ugovora o djelu (obavljanje povjerenih poslova za državno tijelo u svojstvu pružatelja stručnih usluga izvan državne službe).
Radni staž predstavlja osnovu za uvećanje plaće za 0,5% za svaku navršenu godinu radnog staža.
Člankom 18. Zakona o plaćama u državnoj službi i javnim službama, radni staž definiran je kao vrijeme rada koje se prema propisima mirovinskog osiguranja računa u staž osiguranja i za koje su plaćeni doprinosi u Republici Hrvatskoj, a koje je provedeno u radnom odnosu, samostalnom obavljanju profesionalne djelatnosti u skladu s posebnim propisima, profesionalnom obavljanju dužnosti u tijelima javne vlasti i jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave na koju je osoba izabrana ili imenovana, obavljanju poslova obrtnika upisanog u odgovarajući registar i obavljanju samostalne djelatnosti.
Iznimno, u radni staž se uračunava i radni staž ostvaren u inozemstvu, pod uvjetom da se on računa u Republici Hrvatskoj u staž osiguranja za mirovinu odnosno ako je tako regulirano međunarodnim ugovorima (sporazumima) Republike Hrvatske i pojedinih drugih država ili se radi o stažu ostvarenom u zemljama Europske unije nakon 1. srpnja 2013. ili se radi o stažu ostvarenom u institucijama Europske unije, Europskog gospodarskog prostora i u Švicarskoj Konfederaciji te međunarodnim organizacijama i institucijama.
Kod utvrđivanja radnog staža, za razliku od radnog iskustva na odgovarajućim poslovima, nije odlučno na kojim je poslovima ostvaren (na poslovima koje razine obrazovanja i struke).
19. Uračunava li se radno iskustvo ostvareno u inozemstvu u radno iskustvo na odgovarajućim poslovima?
Ako je kao jedan od uvjeta potrebnih za raspored na radno mjesto propisano radno iskustvo na odgovarajućim poslovima u određenom trajanju, taj uvjet ispunjava osoba koja je temeljem odgovarajućeg pravnog akta poslodavca (rješenje o rasporedu na radno mjesto, odluka o rasporedu na poslove i radne zadatke, ugovor o radu, rješenje o imenovanju na položaj i sl.) stekla potrebne godine radnog iskustva na poslovima za koje je bila propisana ista razina obrazovanja i struka, neovisno o tome u kojem je tijelu, odnosno kod kojeg je poslodavca to iskustvo ostvareno te je li isto stečeno u Republici Hrvatskoj ili u inozemstvu.
20. Uračunava li se u radno iskustvo na odgovarajućim poslovima i vrijeme provedeno na obavljanju poslova temeljem ugovora o djelu?
Prema članku 5. Zakona o državnim službenicima, pojedini poslovi koji se obavljaju u državnom tijelu, osim poslova koje obavljaju državni službenici (poslovi iz djelokruga državnog tijela), mogu se na temelju ugovora o djelu povjeriti pružateljima stručnih usluga izvan državne službe.
Vrijeme obavljanja poslova temeljem ugovora o djelu uračunava se u radno iskustvo na odgovarajućim poslovima samo ukoliko je osoba na temelju tog ugovora obavljala povjerene poslove za državno tijelo u svojstvu pružatelja stručnih usluga izvan državne službe.
21. Ako je u državnu službu u svojstvu vježbenika primljena osoba koja ima radno iskustvo na odgovarajućim poslovima u trajanju kraćem od 12 mjeseci, traje li u tom slučaju vježbenički staž 12 mjeseci ili kraće?
Probni rad (vježbenički staž) u državnoj službi propisan je u fiksnom trajanju od 12 mjeseci te se ne može skratiti za ostvareno radno iskustvo na odgovarajućim poslovima u drugim tijelima.
22. Postoji li mogućnosti rada u državnoj službi nakon ispunjenja uvjeta za starosnu mirovinu?
Državni službenik koji navrši 65 godina života i najmanje 15 godina mirovinskog staža može se zadržati u službi u punom ili nepunom radnom vremenu dok traje potreba službe, a najduže do navršenih 67 godina života.
Navedenom odredbom nije propisano pravo nego mogućnost zadržavanja u službi, o kojoj odlučuje čelnik tijela vodeći računa o potrebama službe, a u dogovoru s državnim službenikom, odnosno uz njegovu suglasnost.
Zadržavanje u službi može se primijeniti samo na državnog službenika kojem nije prestala služba, stoga se navedeno ne primjenjuje na službenika koji je ostvario pravo na starosnu mirovinu, odnosno kojem je rješenjem utvrđen prestanak službe.
Službenik se u pravilu zadržava u službi na svom radnom mjestu, ako za to postoje potrebe službe, ali može se premjestiti odnosno rasporediti na drugo radno mjesto u skladu s propisima o državnim službenicima. Također, nema zapreka da se naknadno, tijekom vremena na koje je zadržan, premjesti odnosno rasporedi na drugo radno mjesto u skladu s propisima o državnim službenicima.
Državni službenik koji je nakon ispunjenja uvjeta za starosnu mirovinu ili starosnu mirovinu za dugogodišnjeg osiguranika, zadržan u službi do polovice punog radnog vremena koje je radio prije ispunjenja uvjeta, može i bez prestanka službe steći pravo na tu mirovinu, u skladu s propisima o mirovinskom osiguranju.
Također, člankom 83. Zakona o državnim službenicima propisano je da se korisnik mirovine koji ima manje od 67 godina može primiti u državnu službu na određeno vrijeme, do polovice punog radnog vremena te da navedena državna služba može trajati do navršenih 67 godina života službenika. U tom slučaju u skladu s propisima o mirovinskom osiguranju, ne dolazi do obustave isplate mirovine.
23. Može li državni službenik dva puta izvanredno napredovati u državnoj službi temeljem stečenih viših razina obrazovanja?
Zakona o državnim službenicima propisana je mogućnost izvanrednog napredovanja na radno mjesto za koje je propisana viša razina obrazovanja od one koja je uvjet za raspored na radno mjesto na koje je službenik trenutno raspoređen.
Mišljenja smo da državni službenik koji je prvotno bio raspoređen na radno mjesto za koje je propisana razina 4.2 HKO-a (srednja stručna sprema prema prijašnjim propisima) te je izvanredno napredovao na radno mjesto za koje je propisana razina 6. sv ili 6. st HKO-a (viša stručna sprema prema prijašnjim propisima), može nakon stjecanja visoke stručne spreme izvanredno napredovati na radno mjesto za koje je propisana razina 7.1. sv ili 7.1. st HKO-a (visoka stručna sprema prema prijašnjim propisima), pod pretpostavkom ispunjenja ostalih uvjeta za napredovanje.
24. Može li se osoba primljena u svojstvu vježbenika u državnu službu, tijekom probnog rada (vježbeničkog staža) prijaviti na javni natječaj za prijam vježbenika u drugo državno tijelo?
Ako osoba koja je primljena u državnu službu u svojstvu vježbenika ima radno iskustvo na odgovarajućim poslovima u trajanju kraćem od vremena propisanog za vježbenički staž (12 mjeseci), mišljenja smo da se ista može prijaviti na javni natječaj za prijam vježbenika u drugo državno tijelo., pod pretpostavkom ispunjenja ostalih uvjeta propisanih tim natječajem.
S obzirom da je vježbenički staž propisan u fiksnom trajanju od 12 mjeseci mišljenja smo da se isti ne može skratiti za prethodno ostvareno radno iskustvo na odgovarajućim poslovima (počinje teći ispočetka).
25. Može li se vježbenika ocijeniti ocjenom „ne zadovoljava“ i otkazati državna služba prije isteka vježbeničkog staža?
Prema članku 80. Zakona o državnim službenicima, probni rad državnog službenika ocjenjuje se ocjenom „zadovoljava“, kada se na osnovi rada i pokazanog znanja i učinkovitosti državnog službenika može očekivati da će državni službenik i dalje uspješno izvršavati poslove radnoga mjesta ili „ne zadovoljava“, kada se na osnovi rada i pokazanog znanja i učinkovitosti državnog službenika ne može očekivati da će državni službenik uspješno izvršavati poslove radnoga mjesta.
Kako je vježbenički staž propisan u fiksnom trajanju od 12 mjeseci, vježbenika se ne može prije isteka probnog rada (vježbeničkog staža) ocijeniti ocjenom „ne zadovoljava“ niti mu se može otkazati državna služba.
26. Može li vježbenik otkazati državnu službu prije isteka vježbeničkog staža?
Državna služba može prestati i na temelju pisanoga otkaza kojeg tijelu podnese državni službenik.
S obzirom da su osobe primljene u državnu službu u svojstvu vježbenika također državni službenici, mišljenja smo da mogu podnijeti pisani otkaz i prije isteka probnog rada (vježbeničkog staža). U tom slučaju, vježbenik je dužan odraditi otkazni rok u trajanju od mjesec dana, ako s čelnikom tijela ili osobom koju on za to ovlasti ne postigne sporazum o drugačijem trajanju otkaznog roka.
27. Može li se državnom službeniku uskratiti odobrenje za povremeni rad na izdvojenom mjestu rada?
Sukladno članku 23. stavku 6. Zakona o državnim službenicima, povremeni rad na izdvojenom mjestu rada je rad kod kojeg državni službenik određeni dio tjedna odnosno mjeseca obavlja poslove radnog mjesta na izdvojenom mjestu rada, a preostali dio u prostoru državnog tijela.
Povremeni rad na izdvojenom mjestu rada nije pravo, već mogućnost o kojoj odlučuje rukovodeći državni službenik koji upravlja najvišom ustrojstvenom jedinicom u kojoj je državni službenik raspoređen, vodeći računa o ravnomjernoj prisutnosti državnih službenika u državnom tijelu odnosno ustrojstvenoj jedinici tijekom radnog tjedna te poslovima koji se ne mogu obavljati na izdvojenom mjestu rada, uz ispunjenje svih propisanih uvjeta.
U slučaju kada rukovodeći državni službenik koji upravlja najvišom ustrojstvenom jedinicom uskrati odobrenje za povremeni rad na izdvojenom mjestu rada, dužan je u roku od 15 dana od dana podnesene prijave dostaviti državnom službeniku obrazloženi pisani odgovor.
28. Koja je razlika između povremenog i privremenog rada na izdvojenom mjestu rada ili rada na daljinu?
Privremeni rad na izdvojenom mjestu rada ili rad na daljinu, prema Zakonu o državnim službenicima, je rad kod kojeg državni službenik u određenom razdoblju, a osobito u slučaju roditelja djeteta do navršene osme godine života ili pružatelja skrbi sukladno posebnom zakonu, obavlja poslove radnog mjesta na izdvojenom mjestu rada ili radom na daljinu.
Privremeni rad na izdvojenom mjestu rada ili rad na daljinu je vrsta rada u kojoj državni službenik određeni vremenski period (kontinuirano) ne radi u prostoru državnog tijela, već od kuće ili u drugom prostoru slične namjene u Republici Hrvatskoj, koji je određen na temelju dogovora državnog službenika i državnog tijela (u slučaju rada na izdvojenom mjestu rada) odnosno na mjestu u Republici Hrvatskoj kojeg državni službenik samostalno odredi, što može biti promjenjivo i ovisiti o njegovoj volji (u slučaju rada na daljinu).
Povremeni rad na izdvojenom mjestu rada ili rad na daljinu je rad kod kojeg državni službenik određeni dio tjedna odnosno mjeseca obavlja poslove radnog mjesta na izdvojenom mjestu rada ili radom na daljinu, a preostali dio u prostoru državnog tijela.
29. Može li jedinica za ljudske potencijale samostalno utvrditi broj dana tjedno ili dane u tjednu za koje će se državnom službeniku moći odobriti povremeni rad na izdvojenom mjestu rada?
Povremeni rad na izdvojenom mjestu rada odobrava rukovodeći državni službenik koji upravlja najvišom ustrojstvenom jedinicom u kojoj je državni službenik raspoređen, o čemu je dužan obavijestiti čelnika državnog tijela i ustrojstvenu jedinicu za ljudske potencijale, te određuje, između ostalog, broj dana tjedno ili dane u tjednu za koje se državnom službeniku odobrava rad na izdvojenom mjestu rada ili na daljinu te vremensko razdoblje na koje se odobrava povremeni rad na izdvojenom mjestu rada.
Također, čelnik državnog tijela može uputom o radu na izdvojenom mjestu rada i radu na daljinu utvrditi broj dana u kojima će državni službenici moći raditi povremeno na izdvojenom mjestu rada odnosno da se u određene dane ne može raditi na izdvojenom mjestu rada, kao i najduže vremensko razdoblje u kojem će državni službenici moći raditi povremeno na izdvojenom mjestu rada (primjerice, na mjesec dana).
30. Osoba koja se prijavila na javni natječaj za prijam u državnu službu dostavila je, kao dokaz ispunjenja uvjeta razine obrazovanja i struke, potvrdu o završetku određenog studija. Da li je ista uz navedenu potvrdu trebala dostaviti diplomu?
S obzirom da se po završetku prijediplomskog, diplomskog i poslijediplomskog te integriranog studija studentu izdaje diploma i dopunska isprava o studiju, kojima se potvrđuje da je student završio određeni studij, mišljenja smo da potvrda o završetku određenog studija nije odgovarajuća zamjena za diplomu ili dopunsku ispravu o studiju odnosno nije dokaz ispunjenje uvjeta razine obrazovanja i struke.
31. Da li se za državne službenike koji su udaljeni iz službe donose rješenja o rasporedu nakon donošenja novog pravilnika o unutarnjem redu ili se ista donose tek po završetku njihovog udaljenja iz službe?
Donošenjem pravilnika o unutarnjem redu na temelju novog akta o unutarnjem ustrojstvu, državni službenici raspoređuju se na radna mjesta iz tog pravilnika prema potrebama službe i stručnom znanju. Državni službenik mora ispunjavati uvjete za raspored na radno mjesto.
Državni službenik koji je udaljen iz službe ne dolazi na posao, već za vrijeme udaljenja ostvaruje pravo na naknadu plaće, sukladno članku 128. Zakona o državnim službenicima.
Stoga smo mišljenja da se udaljenog službenika u slučaju donošenja novog pravilnika o unutarnjem redu ne može rasporediti za vrijeme trajanja njegovog udaljenja iz službe, međutim, naša je preporuka da se u slučaju donošenja novog pravilnika o unutarnjem redu predvidi radno mjesto na koje će službenik, po prestanku udaljenja iz službe, biti raspoređen.
32. Da li otvaranje bolovanja utječe na ostvarivanje naknade plaće koju državni službenik ostvaruje za vrijeme udaljenja iz službe?
Za vrijeme udaljenja iz službe državnom službeniku pripada naknada plaće u iznosu od 60 %, a ako uzdržava obitelj 80 % plaće isplaćene u mjesecu koji je prethodio udaljenju iz službe.
Slijedom navedenoga, državnom službeniku za vrijeme trajanja udaljenja pripada naknada plaće u iznosu utvrđenom Zakonom o državnim službenicima, neovisno o tome što mu je nakon udaljenja iz službe utvrđena privremena nesposobnost za rad.
33. Može li državni službenik u slučaju premještaja u drugo državno tijelo iskoristi preostali godišnji odmor u tom tijelu?
U prijelaznom razdoblju (do 1. siječnja 2026.) ostavljena je mogućnost premještaja državnog službenika po potrebi službe na drugo radno mjesto u drugom državnom tijelu za koje ispunjava propisane uvjete, na temelju sporazuma čelnika tijela iz kojeg se službenik premješta i čelnika tijela u koje se premješta, te time državni službenik zadržava kontinuitet svog rada.
S obzirom da u navedenom slučaju ne dolazi do prestanka državne službe niti do promjene poslodavca, već do promjene državnog tijela kod istog poslodavaca (Republika Hrvatska), mišljenja smo da državni službenik ima pravo iskoristiti preostali dio godišnjeg odmora kojeg je stekao u tijelu iz kojeg je premješten u tijelu u koje je premješten.
Odredbe Zakona o državnim službenicima primjenjuju se isključivo na državne službenike u državnim tijelima taksativno navedenima u članku 2. tog Zakona, te se iste ne primjenjuju na službenike zaposlene u javnoj službi.
2. Pod kojim uvjetima državni službenik može izvanredno napredovati na radno mjesto za koje je propisana viša razina obrazovanja?
Sukladno članku 90. stavku 1. Zakona o državnim službenicima, državni službenik može izvanredno napredovati na radno mjesto za koje je propisana viša razina obrazovanja:
a) ako ispunjava uvjete iz članka 89. toga Zakona (da je službenik za prethodnu kalendarsku godinu ocijenjen ocjenom „uspješan“ ili višom ocjenom, da postoji slobodno radno mjesto propisano pravilnikom o unutarnjem redu na koje se državni službenik u postupku napredovanja može rasporediti i da službenik ispunjava uvjete za raspored na radno mjesto), osim potrebnog radnog iskustva na odgovarajućim poslovima koje je uvjet za raspored na radno mjesto;
b) ako na poslovima niže razine obrazovanja u državnim tijelima ima dvostruko više radnog iskustva od radnog iskustva propisanog kao uvjet za raspored na radno mjesto na koje se u postupku napredovanja raspoređuje i
c) ako u istom državnom tijelu radi neprekidno najmanje dvije godine.
Državni službenik ne može izvanredno napredovati na rukovodeće radno mjesto.
Napredovanje u državnoj službi nije pravo, već mogućnost o kojoj odlučuje čelnik tijela u skladu s potrebama službe.
3. Može li se institut premještaja primijeniti na vježbenike?
Sukladno članku 84. Zakona o državnim službenicima, državni službenik može po potrebi službe biti premješten na drugo radno mjesto u istom državnom tijelu, u istom ili drugom mjestu rada, ali samo na radno mjesto za koje je propisana ista razina obrazovanja i potrebno radno iskustvo u jednakom trajanju.
Imajući u vidu da se kod prijma vježbenika radna mjesta obvezno popunjavaju putem javnog natječaja te da se vježbenik za vrijeme probnog rada osposobljava za samostalni rad za obavljanje poslova određenog radnog mjesta, mišljenja smo da se institut premještaja ne može primijeniti na vježbenike.
4. Čime se dokazuje radno iskustvo na odgovarajućim poslovima?
Radno iskustvo na odgovarajućim poslovima, u smislu Zakona o državnim službenicima, je radno iskustvo ostvareno u državnoj službi ili u radnom odnosu izvan državne službe u istoj razini obrazovanja i struci koja je uvjet za raspored na radno mjesto. U radno iskustvo na odgovarajućim poslovima uračunava se i vrijeme stručnog osposobljavanja za rad bez zasnivanja radnog odnosa i vrijeme obavljanja poslova na temelju ugovora o djelu za obavljanje povjerenih poslova za državno tijelo u svojstvu pružatelja stručnih usluga izvan državne službe.
Navedeno iskustvo dokazuje se odgovarajućim pravnim aktom poslodavca na temelju kojeg se osoba zapošljava odnosno raspoređuje na radno mjesto (primjerice, rješenje o rasporedu na radno mjesto, odluka o rasporedu na poslove i radne zadatke, ugovor o radu, rješenje o imenovanju na položaj i sl.).
5. Priznaje li se u radno iskustvo na odgovarajućim poslovima vrijeme provedeno na obavljanju poslova više složenosti temeljem naloga?
Prema članku 20. Zakona o državnim službenicima, od državnog službenika može se zatražiti da u iznimnim ili hitnim slučajevima, a najduže 30 dana neprekidno, sukladno svojim stručnim sposobnostima i vještinama, obavlja poslove koji nisu u opisu poslova radnog mjesta na koje je raspoređen.
Državnom službeniku ne može se dati nalog za obavljanje poslova radnog mjesta ako ne ispunjava uvjete za raspored na radno mjesto, osim iznimno ako se radi o obavljanju poslova koji ne trpe odgodu i u posebnom su interesu službe, pri čemu nalog mora biti obrazložen.
U radno iskustvo na odgovarajućim poslovima ne uzima u obzir faktični rad na poslovima iste stručne spreme i struke, nego isključivo rad na tim poslovima temeljem odgovarajućeg akta poslodavca o rasporedu na radno mjesto (rješenje o rasporedu na radno mjesto, odluka o rasporedu na poslove i radne zadatke, ugovor o radu, rješenje o imenovanju na položaj, ugovor o stručnom osposobljavanju bez zasnivanja radnog odnosa i sl.).
Slijedom toga, u radno iskustvo na odgovarajućim poslovima ne uračunava rad temeljem ugovora o djelu.
6. Ako je u javnom natječaju za prijam u državnu službu propisan uvjet radnog iskustva na odgovarajućim poslovima od najmanje četiri godine, znači li to da osoba mora imati četiri godine radnog iskustva ostvarenog na poslovima iste razine obrazovanja?
Ako je kao jedan od uvjeta potrebnih za raspored na radno mjesto propisano radno iskustvo na odgovarajućim poslovima u određenom trajanju, taj uvjet ispunjava osoba koja je temeljem odgovarajućeg pravnog akta poslodavca (rješenje o rasporedu na radno mjesto, odluka o rasporedu na poslove i radne zadatke, ugovor o radu, rješenje o imenovanju na položaj i sl.) stekla potrebne godine radnog iskustva na poslovima za koje je bila propisana ista razina obrazovanja i struka.
7. Kojim propisima su regulirana prava i obveze vježbenika u državnoj službi?
S obzirom da su osobe primljene u svojstvu vježbenika također državni službenici, njihova prava, obveze i odgovornosti uređeni su Zakonom o državnim službenicima te provedbenim propisima donesenim na temelju toga Zakona.
8. Može li državna služba na određeno vrijeme za obavljanje privremenih poslova ili poslova čiji se opseg privremeno povećao, trajati duže od godine dana?
Prema Zakonu o državnim službenicima, osoba se može primiti u državnu službu na određeno vrijeme za obavljanje privremenih poslova ili poslova čiji se opseg privremeno povećao u trajanju dužem od godinu dana, i to:
- radi potrebe rada na projektu koji se financira iz fondova ili programa Europske unije, Financijskog mehanizma Europskog gospodarskog prostora, Norveškog financijskog mehanizma ili Švicarsko-hrvatskog programa suradnje, za vrijeme trajanja projekta ili programa,
- radi obavljanja poslova koji se odnose na izvršavanje preuzetih međunarodnih obveza Republike Hrvatske ili obavljanja poslova državnog službenika privremeno upućenog na izvršavanje preuzetih međunarodnih obveza, do izvršenja međunarodnih obveza te
- radi obavljanja poslova koji se odnose na izvršavanje obveza iz posebnih programa Vlade, do izvršenja tih obveza.
9. Postoji li mogućnost premještaja državnog službenika na neodređeno vrijeme u drugo državno tijelo?
U prijelaznom razdoblju (od 1. siječnja 2023. do 1. siječnja 2026.) ostavljena je mogućnost premještaja državnog službenika po potrebi službe na drugo radno mjesto u drugom državnom tijelu za koje ispunjava propisane uvjete, pri čemu se odgovarajuće primjenjuju odredbe Zakona o državnim službenicima o premještaju na drugo radno mjesto u istom državnom tijelu.
Stupanjem na snagu odredaba o zapošljavanju putem internog oglasa (1. siječnja 2026.) prestaje primjena odredaba o trajnom premještaju državnih službenika u drugo državno tijelo. Stoga od navedenog datuma državni službenici neće moći biti premješteni po potrebi službe na neodređeno vrijeme na radno mjesto u drugo državno tijelo za koje ispunjavaju propisane uvjete, ali će se moći prijaviti na interni oglas za zapošljavanje u državnoj službi.
10. Može li državni službenik biti premješten na neodređeno vrijeme u upravno tijelo jedinice lokalne ili područne (regionalne) samouprave odnosno javnu službu?
Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o državnim službenicima („Narodne novine“, broj 85/24) propisana je mogućnost premještaja državnog službenika u upravno tijelo jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave odnosno javnu službu za koje ispunjava propisane uvjete, do 1. siječnja 2026. godine, temeljem prethodnog pisanog sporazuma čelnika tijela odnosno javne službe.
11. Može li se državnog službenika raspoređenog na radno mjesto za koje je propisana razina 4.2 HKO-a (prema prijašnjim propisima srednja stručna sprema) po potrebi službe premjestiti na drugo radno mjesto u istom državnom tijelu, za koje je propisana viša razina obrazovanja?
Prema Zakonu o državnim službenicima, državni službenik može po potrebi službe biti premješten na drugo radno mjesto u istom državnom tijelu, u istom ili drugom mjestu rada, ali samo na radno mjesto za koje je propisana ista razina obrazovanja i potrebno radno iskustvo u jednakom trajanju.
Stoga se državni službenik koji obavlja poslove niže razine obrazovanja (srednja stručna sprema) ne može premjestiti na radno mjesto za koje je propisan viša razina obrazovanja (viša i visoka stručna sprema).
12. Može li se državni službenik premjestiti na radno mjesto za koje je propisano radno iskustvo u dužem trajanju (primjerice, s višeg savjetnika na voditelja službe), ukoliko ima radno iskustvo u propisanom trajanju?
Zakonom o državnim službenicima nije propisana mogućnost premještaja državnog službenika na radno mjesto za koje je (uz uvjet iste razine obrazovanja) propisano radno iskustvo u dužem trajanju, već u tom slučaju treba primijeniti institut napredovanja u skladu s tim Zakonom. Ukazujemo da je institut napredovanja po prirodi stvari moguće primijeniti rasporedom državnog službenika na više radno mjesto samo unutar istog državnog tijela.
13. Uračunavaju li se razdoblja godišnjeg odmora i privremene nesposobnosti za rad u ocjenjivačko razdoblje?
Člankom 92. Zakona o državnim službenicima propisano je da se državni službenici ocjenjuju svake godine najkasnije do 28. veljače za prethodnu kalendarsku godinu. Ne ocjenjuju se državni službenici koji su u prethodnoj kalendarskoj godini radili manje od šest mjeseci.
Sukladno citiranoj odredbi, ocjenjuju se službenici koji su efektivno radili najmanje šest mjeseci u kalendarskoj godini koja prethodi godini u kojoj se vrši ocjenjivanje, stoga razdoblja godišnjeg odmora i privremene nesposobnosti za rad ne ulaze u ocjenjivačko razdoblje.
14. Uračunava li se vrijeme provedeno na probnom radu u ocjenjivačko razdoblje?
Razdoblje probnog rada ne uračunava se u razdoblje ocjenjivanja.
Državni službenici na probnom radu ocjenjuju se po obavljenom probnom radu ocjenama „zadovoljava“ ili „ne zadovoljava“, pri čemu se državnom službeniku koji na probnom radu nije zadovoljio otkazuje državna služba.
15. Može li se kod izvanrednog napredovanja državnog službenika uzeti u obzir rad temeljem ugovora o djelu?
S obzirom na odredbu članka 90. stavka 1. Zakona o državnim službenicima, mišljenja smo da se u radno iskustvo na poslovima niže razine obrazovanja u državnim tijelima uračunava isključivo vrijeme provedeno na tim poslovima u državnoj službi (u svojstvu državnog službenika), odnosno da se u navedeno vrijeme ne može uračunati vrijeme provedeno u državnom tijelu radi obavljanja poslova temeljem ugovora o djelu.
16. Može li se osoba sa završenim fakultetom javiti na javni natječaj za prijam u državnu službu ako je isti raspisan za radno mjesto za koje je kao uvjet propisana završena viša škola?
Osoba koja ima višu razinu obrazovanja od one koja je utvrđena kao uvjet za raspored na radno mjesto, ispunjava propisani uvjet razine obrazovanja ukoliko je ista stečena u odgovarajućem području.
Stoga se osoba sa završenim fakultetom može smatrati kandidatom prijavljenim na javni natječaj za prijam u državnu službu i raspored na radno mjesto za koje je kao uvjet propisana završena viša škola, ukoliko je tu razinu obrazovanja stekla u odgovarajućoj struci, utvrđenoj kao uvjet za obavljanje poslova radnog mjesta koje je predmet javnog natječaja.
17. Da li se u radno iskustvo na poslovima niže razine obrazovanja uračunava i radno iskustvo koje je ostvareno na poslovima više razine obrazovanja?
U radno iskustvo na poslovima niže razine obrazovanja uračunava se i radno iskustvo ostvareno na poslovima više razine obrazovanja, ukoliko je viša razina obrazovanja stečena u odgovarajućoj struci koja je pravilnikom o unutarnjem redu utvrđena kao uvjet za obavljanje poslova radnog mjesta.
18. Koja je razlika između radnog iskustva na odgovarajućim poslovima i radnog staža?
Radno iskustvo na odgovarajućim poslovima u smislu Zakona o državnim službenicima je radno iskustvo ostvareno u državnoj službi ili u radnom odnosu izvan državne službe u istoj razini obrazovanja i struci koja je uvjet za raspored na radno mjesto, u koje se uračunava i vrijeme stručnog osposobljavanja za rad bez zasnivanja radnog odnosa te vrijeme obavljanja poslova na temelju ugovora o djelu (obavljanje povjerenih poslova za državno tijelo u svojstvu pružatelja stručnih usluga izvan državne službe).
Radni staž predstavlja osnovu za uvećanje plaće za 0,5% za svaku navršenu godinu radnog staža.
Člankom 18. Zakona o plaćama u državnoj službi i javnim službama, radni staž definiran je kao vrijeme rada koje se prema propisima mirovinskog osiguranja računa u staž osiguranja i za koje su plaćeni doprinosi u Republici Hrvatskoj, a koje je provedeno u radnom odnosu, samostalnom obavljanju profesionalne djelatnosti u skladu s posebnim propisima, profesionalnom obavljanju dužnosti u tijelima javne vlasti i jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave na koju je osoba izabrana ili imenovana, obavljanju poslova obrtnika upisanog u odgovarajući registar i obavljanju samostalne djelatnosti.
Iznimno, u radni staž se uračunava i radni staž ostvaren u inozemstvu, pod uvjetom da se on računa u Republici Hrvatskoj u staž osiguranja za mirovinu odnosno ako je tako regulirano međunarodnim ugovorima (sporazumima) Republike Hrvatske i pojedinih drugih država ili se radi o stažu ostvarenom u zemljama Europske unije nakon 1. srpnja 2013. ili se radi o stažu ostvarenom u institucijama Europske unije, Europskog gospodarskog prostora i u Švicarskoj Konfederaciji te međunarodnim organizacijama i institucijama.
Kod utvrđivanja radnog staža, za razliku od radnog iskustva na odgovarajućim poslovima, nije odlučno na kojim je poslovima ostvaren (na poslovima koje razine obrazovanja i struke).
19. Uračunava li se radno iskustvo ostvareno u inozemstvu u radno iskustvo na odgovarajućim poslovima?
Ako je kao jedan od uvjeta potrebnih za raspored na radno mjesto propisano radno iskustvo na odgovarajućim poslovima u određenom trajanju, taj uvjet ispunjava osoba koja je temeljem odgovarajućeg pravnog akta poslodavca (rješenje o rasporedu na radno mjesto, odluka o rasporedu na poslove i radne zadatke, ugovor o radu, rješenje o imenovanju na položaj i sl.) stekla potrebne godine radnog iskustva na poslovima za koje je bila propisana ista razina obrazovanja i struka, neovisno o tome u kojem je tijelu, odnosno kod kojeg je poslodavca to iskustvo ostvareno te je li isto stečeno u Republici Hrvatskoj ili u inozemstvu.
20. Uračunava li se u radno iskustvo na odgovarajućim poslovima i vrijeme provedeno na obavljanju poslova temeljem ugovora o djelu?
Prema članku 5. Zakona o državnim službenicima, pojedini poslovi koji se obavljaju u državnom tijelu, osim poslova koje obavljaju državni službenici (poslovi iz djelokruga državnog tijela), mogu se na temelju ugovora o djelu povjeriti pružateljima stručnih usluga izvan državne službe.
Vrijeme obavljanja poslova temeljem ugovora o djelu uračunava se u radno iskustvo na odgovarajućim poslovima samo ukoliko je osoba na temelju tog ugovora obavljala povjerene poslove za državno tijelo u svojstvu pružatelja stručnih usluga izvan državne službe.
21. Ako je u državnu službu u svojstvu vježbenika primljena osoba koja ima radno iskustvo na odgovarajućim poslovima u trajanju kraćem od 12 mjeseci, traje li u tom slučaju vježbenički staž 12 mjeseci ili kraće?
Probni rad (vježbenički staž) u državnoj službi propisan je u fiksnom trajanju od 12 mjeseci te se ne može skratiti za ostvareno radno iskustvo na odgovarajućim poslovima u drugim tijelima.
22. Postoji li mogućnosti rada u državnoj službi nakon ispunjenja uvjeta za starosnu mirovinu?
Državni službenik koji navrši 65 godina života i najmanje 15 godina mirovinskog staža može se zadržati u službi u punom ili nepunom radnom vremenu dok traje potreba službe, a najduže do navršenih 67 godina života.
Navedenom odredbom nije propisano pravo nego mogućnost zadržavanja u službi, o kojoj odlučuje čelnik tijela vodeći računa o potrebama službe, a u dogovoru s državnim službenikom, odnosno uz njegovu suglasnost.
Zadržavanje u službi može se primijeniti samo na državnog službenika kojem nije prestala služba, stoga se navedeno ne primjenjuje na službenika koji je ostvario pravo na starosnu mirovinu, odnosno kojem je rješenjem utvrđen prestanak službe.
Službenik se u pravilu zadržava u službi na svom radnom mjestu, ako za to postoje potrebe službe, ali može se premjestiti odnosno rasporediti na drugo radno mjesto u skladu s propisima o državnim službenicima. Također, nema zapreka da se naknadno, tijekom vremena na koje je zadržan, premjesti odnosno rasporedi na drugo radno mjesto u skladu s propisima o državnim službenicima.
Državni službenik koji je nakon ispunjenja uvjeta za starosnu mirovinu ili starosnu mirovinu za dugogodišnjeg osiguranika, zadržan u službi do polovice punog radnog vremena koje je radio prije ispunjenja uvjeta, može i bez prestanka službe steći pravo na tu mirovinu, u skladu s propisima o mirovinskom osiguranju.
Također, člankom 83. Zakona o državnim službenicima propisano je da se korisnik mirovine koji ima manje od 67 godina može primiti u državnu službu na određeno vrijeme, do polovice punog radnog vremena te da navedena državna služba može trajati do navršenih 67 godina života službenika. U tom slučaju u skladu s propisima o mirovinskom osiguranju, ne dolazi do obustave isplate mirovine.
23. Može li državni službenik dva puta izvanredno napredovati u državnoj službi temeljem stečenih viših razina obrazovanja?
Zakona o državnim službenicima propisana je mogućnost izvanrednog napredovanja na radno mjesto za koje je propisana viša razina obrazovanja od one koja je uvjet za raspored na radno mjesto na koje je službenik trenutno raspoređen.
Mišljenja smo da državni službenik koji je prvotno bio raspoređen na radno mjesto za koje je propisana razina 4.2 HKO-a (srednja stručna sprema prema prijašnjim propisima) te je izvanredno napredovao na radno mjesto za koje je propisana razina 6. sv ili 6. st HKO-a (viša stručna sprema prema prijašnjim propisima), može nakon stjecanja visoke stručne spreme izvanredno napredovati na radno mjesto za koje je propisana razina 7.1. sv ili 7.1. st HKO-a (visoka stručna sprema prema prijašnjim propisima), pod pretpostavkom ispunjenja ostalih uvjeta za napredovanje.
24. Može li se osoba primljena u svojstvu vježbenika u državnu službu, tijekom probnog rada (vježbeničkog staža) prijaviti na javni natječaj za prijam vježbenika u drugo državno tijelo?
Ako osoba koja je primljena u državnu službu u svojstvu vježbenika ima radno iskustvo na odgovarajućim poslovima u trajanju kraćem od vremena propisanog za vježbenički staž (12 mjeseci), mišljenja smo da se ista može prijaviti na javni natječaj za prijam vježbenika u drugo državno tijelo., pod pretpostavkom ispunjenja ostalih uvjeta propisanih tim natječajem.
S obzirom da je vježbenički staž propisan u fiksnom trajanju od 12 mjeseci mišljenja smo da se isti ne može skratiti za prethodno ostvareno radno iskustvo na odgovarajućim poslovima (počinje teći ispočetka).
25. Može li se vježbenika ocijeniti ocjenom „ne zadovoljava“ i otkazati državna služba prije isteka vježbeničkog staža?
Prema članku 80. Zakona o državnim službenicima, probni rad državnog službenika ocjenjuje se ocjenom „zadovoljava“, kada se na osnovi rada i pokazanog znanja i učinkovitosti državnog službenika može očekivati da će državni službenik i dalje uspješno izvršavati poslove radnoga mjesta ili „ne zadovoljava“, kada se na osnovi rada i pokazanog znanja i učinkovitosti državnog službenika ne može očekivati da će državni službenik uspješno izvršavati poslove radnoga mjesta.
Kako je vježbenički staž propisan u fiksnom trajanju od 12 mjeseci, vježbenika se ne može prije isteka probnog rada (vježbeničkog staža) ocijeniti ocjenom „ne zadovoljava“ niti mu se može otkazati državna služba.
26. Može li vježbenik otkazati državnu službu prije isteka vježbeničkog staža?
Državna služba može prestati i na temelju pisanoga otkaza kojeg tijelu podnese državni službenik.
S obzirom da su osobe primljene u državnu službu u svojstvu vježbenika također državni službenici, mišljenja smo da mogu podnijeti pisani otkaz i prije isteka probnog rada (vježbeničkog staža). U tom slučaju, vježbenik je dužan odraditi otkazni rok u trajanju od mjesec dana, ako s čelnikom tijela ili osobom koju on za to ovlasti ne postigne sporazum o drugačijem trajanju otkaznog roka.
27. Može li se državnom službeniku uskratiti odobrenje za povremeni rad na izdvojenom mjestu rada?
Sukladno članku 23. stavku 6. Zakona o državnim službenicima, povremeni rad na izdvojenom mjestu rada je rad kod kojeg državni službenik određeni dio tjedna odnosno mjeseca obavlja poslove radnog mjesta na izdvojenom mjestu rada, a preostali dio u prostoru državnog tijela.
Povremeni rad na izdvojenom mjestu rada nije pravo, već mogućnost o kojoj odlučuje rukovodeći državni službenik koji upravlja najvišom ustrojstvenom jedinicom u kojoj je državni službenik raspoređen, vodeći računa o ravnomjernoj prisutnosti državnih službenika u državnom tijelu odnosno ustrojstvenoj jedinici tijekom radnog tjedna te poslovima koji se ne mogu obavljati na izdvojenom mjestu rada, uz ispunjenje svih propisanih uvjeta.
U slučaju kada rukovodeći državni službenik koji upravlja najvišom ustrojstvenom jedinicom uskrati odobrenje za povremeni rad na izdvojenom mjestu rada, dužan je u roku od 15 dana od dana podnesene prijave dostaviti državnom službeniku obrazloženi pisani odgovor.
28. Koja je razlika između povremenog i privremenog rada na izdvojenom mjestu rada ili rada na daljinu?
Privremeni rad na izdvojenom mjestu rada ili rad na daljinu, prema Zakonu o državnim službenicima, je rad kod kojeg državni službenik u određenom razdoblju, a osobito u slučaju roditelja djeteta do navršene osme godine života ili pružatelja skrbi sukladno posebnom zakonu, obavlja poslove radnog mjesta na izdvojenom mjestu rada ili radom na daljinu.
Privremeni rad na izdvojenom mjestu rada ili rad na daljinu je vrsta rada u kojoj državni službenik određeni vremenski period (kontinuirano) ne radi u prostoru državnog tijela, već od kuće ili u drugom prostoru slične namjene u Republici Hrvatskoj, koji je određen na temelju dogovora državnog službenika i državnog tijela (u slučaju rada na izdvojenom mjestu rada) odnosno na mjestu u Republici Hrvatskoj kojeg državni službenik samostalno odredi, što može biti promjenjivo i ovisiti o njegovoj volji (u slučaju rada na daljinu).
Povremeni rad na izdvojenom mjestu rada ili rad na daljinu je rad kod kojeg državni službenik određeni dio tjedna odnosno mjeseca obavlja poslove radnog mjesta na izdvojenom mjestu rada ili radom na daljinu, a preostali dio u prostoru državnog tijela.
29. Može li jedinica za ljudske potencijale samostalno utvrditi broj dana tjedno ili dane u tjednu za koje će se državnom službeniku moći odobriti povremeni rad na izdvojenom mjestu rada?
Povremeni rad na izdvojenom mjestu rada odobrava rukovodeći državni službenik koji upravlja najvišom ustrojstvenom jedinicom u kojoj je državni službenik raspoređen, o čemu je dužan obavijestiti čelnika državnog tijela i ustrojstvenu jedinicu za ljudske potencijale, te određuje, između ostalog, broj dana tjedno ili dane u tjednu za koje se državnom službeniku odobrava rad na izdvojenom mjestu rada ili na daljinu te vremensko razdoblje na koje se odobrava povremeni rad na izdvojenom mjestu rada.
Također, čelnik državnog tijela može uputom o radu na izdvojenom mjestu rada i radu na daljinu utvrditi broj dana u kojima će državni službenici moći raditi povremeno na izdvojenom mjestu rada odnosno da se u određene dane ne može raditi na izdvojenom mjestu rada, kao i najduže vremensko razdoblje u kojem će državni službenici moći raditi povremeno na izdvojenom mjestu rada (primjerice, na mjesec dana).
30. Osoba koja se prijavila na javni natječaj za prijam u državnu službu dostavila je, kao dokaz ispunjenja uvjeta razine obrazovanja i struke, potvrdu o završetku određenog studija. Da li je ista uz navedenu potvrdu trebala dostaviti diplomu?
S obzirom da se po završetku prijediplomskog, diplomskog i poslijediplomskog te integriranog studija studentu izdaje diploma i dopunska isprava o studiju, kojima se potvrđuje da je student završio određeni studij, mišljenja smo da potvrda o završetku određenog studija nije odgovarajuća zamjena za diplomu ili dopunsku ispravu o studiju odnosno nije dokaz ispunjenje uvjeta razine obrazovanja i struke.
31. Da li se za državne službenike koji su udaljeni iz službe donose rješenja o rasporedu nakon donošenja novog pravilnika o unutarnjem redu ili se ista donose tek po završetku njihovog udaljenja iz službe?
Donošenjem pravilnika o unutarnjem redu na temelju novog akta o unutarnjem ustrojstvu, državni službenici raspoređuju se na radna mjesta iz tog pravilnika prema potrebama službe i stručnom znanju. Državni službenik mora ispunjavati uvjete za raspored na radno mjesto.
Državni službenik koji je udaljen iz službe ne dolazi na posao, već za vrijeme udaljenja ostvaruje pravo na naknadu plaće, sukladno članku 128. Zakona o državnim službenicima.
Stoga smo mišljenja da se udaljenog službenika u slučaju donošenja novog pravilnika o unutarnjem redu ne može rasporediti za vrijeme trajanja njegovog udaljenja iz službe, međutim, naša je preporuka da se u slučaju donošenja novog pravilnika o unutarnjem redu predvidi radno mjesto na koje će službenik, po prestanku udaljenja iz službe, biti raspoređen.
32. Da li otvaranje bolovanja utječe na ostvarivanje naknade plaće koju državni službenik ostvaruje za vrijeme udaljenja iz službe?
Za vrijeme udaljenja iz službe državnom službeniku pripada naknada plaće u iznosu od 60 %, a ako uzdržava obitelj 80 % plaće isplaćene u mjesecu koji je prethodio udaljenju iz službe.
Slijedom navedenoga, državnom službeniku za vrijeme trajanja udaljenja pripada naknada plaće u iznosu utvrđenom Zakonom o državnim službenicima, neovisno o tome što mu je nakon udaljenja iz službe utvrđena privremena nesposobnost za rad.
33. Može li državni službenik u slučaju premještaja u drugo državno tijelo iskoristi preostali godišnji odmor u tom tijelu?
U prijelaznom razdoblju (do 1. siječnja 2026.) ostavljena je mogućnost premještaja državnog službenika po potrebi službe na drugo radno mjesto u drugom državnom tijelu za koje ispunjava propisane uvjete, na temelju sporazuma čelnika tijela iz kojeg se službenik premješta i čelnika tijela u koje se premješta, te time državni službenik zadržava kontinuitet svog rada.
S obzirom da u navedenom slučaju ne dolazi do prestanka državne službe niti do promjene poslodavca, već do promjene državnog tijela kod istog poslodavaca (Republika Hrvatska), mišljenja smo da državni službenik ima pravo iskoristiti preostali dio godišnjeg odmora kojeg je stekao u tijelu iz kojeg je premješten u tijelu u koje je premješten.
Službenici u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi
1. Može li se u službu u upravno tijelo jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave primiti bez provedbe javnog natječaja osoba zaposlena u pravnoj osobi?
Prema članku 18. stavcima 2. i 3. Zakona o službenicima i namještenicima u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi u službu se može primiti, bez provedbe javnog natječaja, osoba zaposlena neodređeno vrijeme u državnom tijelu, pravnoj osobi s javnim ovlastima ili upravnom tijelu iste ili druge lokalne jedinice.
Stoga osoba zaposlena u pravnoj osobi na neodređeno vrijeme može biti primljena u službu u upravno tijelo jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave bez provedbe javnog natječaja, sukladno članku 18. stavcima 2. i 3. Zakona o službenicima i namještenicima u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, ako pravna osoba u kojoj je zaposlena ima javne ovlasti.
Javne ovlasti u smislu članaka 3., 7. i 33. Zakona o sustavu državne uprave odnose se na obavljanje povjerenih poslova državne uprave. Povjeravanje u svakom slučaju mora biti utemeljeno na zakonu, a može biti neposredno, tako da se određeni poslovi države uprave zakonom povjere točno određenoj pravnoj osobi, ili posredno, tako da se poslovi državne uprave zakonom povjere unaprijed neodređenoj skupini pravnih osoba koje obavljanju određenu djelatnost. U prvom slučaju nositelj javnih ovlasti je pravna osoba koja je izričito određena zakonom (npr. Hrvatske vode), a u drugom slučaju to je svaka pravna osoba koja je osnovana i registrirana za obavljanje neke zakonom određene djelatnosti (npr. ustanove koje obavljaju obrazovnu djelatnost ili djelatnost predškolskog odgoja). Iznimno se zakonom mogu odrediti posebni kriteriji za povjeravanje, a ono se obavlja pojedinačnim aktom tijela državne uprave u čijem su djelokrugu poslovi koji se povjeravaju, u pravilu u upravnom postupku u kojem nadležno tijelo utvrđuje ispunjava li pravna osoba te kriterije (npr. trgovačko društvo koja obavlja djelatnost stanice za tehnički pregled uz odobrenje MUP-a).
Javne ovlasti u smislu članka 76. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi odnose se na pojedinačne akte koje, prema stavku 7. toga članka, donose pravne osobe kojima je odlukom predstavničkog tijela, u skladu sa zakonom, povjereno obavljanje javnih ovlasti u poslovima iz samoupravnog djelokruga jedinice (npr. pravna osobe koja obavlja djelatnost upravljanja grobljem).
2. Može li zaposlenik javne ustanove čiji je osnivač jedinica lokalne samouprave bez provedbe javnog natječaja biti premješten na radno mjesto u upravnom tijelu jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, ako ispunjava uvjete za raspored na to radno mjesto?
Osoba zaposlena u javnoj ustanovi kojoj je osnivač jedinica lokalne samouprave može se primiti u službu u upravno tijelo jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave) bez provedbe javnog natječaja, ako navedena javna ustanova ima javne ovlasti.
Javne ovlasti u smislu članaka 3., 7. i 33. Zakona o sustavu državne uprave odnose se na obavljanje povjerenih poslova državne uprave. Povjeravanje u svakom slučaju mora biti utemeljeno na zakonu, a može biti neposredno, tako da se određeni poslovi države uprave zakonom povjere točno određenoj pravnoj osobi, ili posredno, tako da se poslovi državne uprave zakonom povjere unaprijed neodređenoj skupini pravnih osoba koje obavljanju određenu djelatnost. U prvom slučaju nositelj javnih ovlasti je pravna osoba koja je izričito određena zakonom (npr. Hrvatske vode), a u drugom slučaju to je svaka pravna osoba koja je osnovana i registrirana za obavljanje neke zakonom određene djelatnosti (npr. ustanove koje obavljaju obrazovnu djelatnost ili djelatnost predškolskog odgoja). Iznimno se zakonom mogu odrediti posebni kriteriji za povjeravanje, a ono se obavlja pojedinačnim aktom tijela državne uprave u čijem su djelokrugu poslovi koji se povjeravaju, u pravilu u upravnom postupku u kojem nadležno tijelo utvrđuje ispunjava li pravna osoba te kriterije (npr. trgovačko društvo koja obavlja djelatnost stanice za tehnički pregled uz odobrenje MUP-a).
Javne ovlasti u smislu članka 76. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi odnose se na pojedinačne akte koje, prema stavku 7. toga članka, donose pravne osobe kojima je odlukom predstavničkog tijela, u skladu sa zakonom, povjereno obavljanje javnih ovlasti u poslovima iz samoupravnog djelokruga jedinice (npr. pravna osobe koja obavlja djelatnost upravljanja grobljem).
3. Može li služba na određeno vrijeme za obavljanje privremenih poslova ili poslova čiji se opseg privremeno povećao trajati duže od godine dana?
Služba na određeno vrijeme za obavljanje privremenih poslova ili poslova čiji se opseg privremeno povećao može trajati najduže šest mjeseci i može se produžiti za još šest mjeseci.
Stoga služba na određeno vrijeme za obavljanje navedenih poslova ne može trajati duže od godine dana.
Iznimno od toga, za potrebe rada na aktivnostima vezanim uz upravljanje projektom koji se financira iz fondova ili programa Europske unije osoba se može primiti u službu na određeno vrijeme za vrijeme trajanja projekta (nije ograničeno trajanje službe na najduže šest mjeseci, uz mogućnost produženja za još šest mjeseci).
4. Može li službenik upravnog tijela jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave po potrebi službe biti premješten u javnu ustanovu čiji je osnivač ista jedinica?
Nema zakonske osnove za premještaj službenika iz upravnih tijela jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave u javnu ustanovu, neovisno o osnivaču te ustanove.
Iznimno od toga, prema članku 108. Zakona o službenicima i namještenicima u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, službenika stavljenog na raspolaganje može se za vrijeme trajanja raspolaganja trajno premjestiti na radno mjesto (u okviru njegove razine obrazovanja) u ustanovi ili drugoj pravnoj osobi čiji je vlasnik ili osnivač lokalna jedinica, pod uvjetom da mjesto rada nije udaljeno više od 50 kilometara od mjesta stanovanja službenika, a uz njegov pristanak, može se trajno premjestiti u drugo mjesto rada neovisno o udaljenosti od mjesta stanovanja.
5. Može li službenik upravnog tijela jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave biti premješten na radno mjesto u upravno tijelo druge jedinice?
Službenika se ne može premjestiti na radno mjesto u upravno tijelo druge jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, osim u slučaju iz članka 108. Zakona o službenicima i namještenicima u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (premještaj službenika za vrijeme trajanja raspolaganja).
6. Kada postaje izvršno rješenje o prijmu u službu u slučaju kada se na javni natječaj javio samo jedan kandidat? Ima li pravo na žalbu protiv rješenja o prijmu u službu kandidat koji se prima u službu?
Člankom 25. stavkom 1. Zakona o službenicima i namještenicima u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi propisano je da se rješenje o prijmu u službu izabranog kandidata, odnosno rješenje o imenovanju pročelnika upravnog tijela, dostavlja kandidatima prijavljenim na javni natječaj javnom objavom u skladu s tim Zakonom.
Sukladno stavku 2. istog članka Zakona, protiv rješenja iz stavka 1. kandidat koji nije primljen u službu može podnijeti žalbu općinskom načelniku, gradonačelniku, odnosno županu. Žalba odgađa izvršenje rješenja o prijmu u službu na neodređeno vrijeme.
Člankom 5. stavkom 1. Zakona o službenicima i namještenicima u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi propisano je da se o prijmu u službu odlučuje rješenjem, dok je člankom 6. istog Zakona propisano da se protiv rješenja iz članka 5. stavka 1. može izjaviti žalba općinskom načelniku, gradonačelniku, odnosno županu u roku od 15 dana od dana dostave rješenja, ako tim Zakonom nije drukčije određeno.
Stoga članak 25. stavak 2. istog Zakona, prema kojem kandidat koji nije primljen u službu može podnijeti žalbu protiv rješenja o prijmu u službu izabranog kandidata, ne isključuje pravo izabranog kandidata na žalbu. S obzirom da žalba protiv rješenja o prijmu u službu na neodređeno vrijeme odgađa izvršenje rješenja (jer Zakonom nije propisano da u tom slučaju žalba nema odgodni učinak), sukladno članku 133. stavku 2. Zakona o općem upravnom postupku, rješenje postaje izvršno istekom roka za žalbu ako žalba nije izjavljena ili danom odricanja stranke od prava na žalbu.
7. U kojem trenutku rješenje o rasporedu službenika na radno mjesto, doneseno nakon stupanja na snagu novog pravilnika o unutarnjem redu, proizvodi pravne učinke?
Rješenje o rasporedu na radno mjesto je upravni akt, a žalba protiv tog rješenja ne odgađa njegovo izvršenje.
Stoga rješenje o rasporedu na radno mjesto postaje izvršno i proizvodi pravne učinke dostavom rješenja službeniku u skladu s člankom 133. stavkom 2. Zakona o općem upravnom postupku.
8. Može li se u službu na određeno vrijeme i na nepuno radno vrijeme primiti osoba koja je ostvarila pravo na starosnu mirovinu te joj je prestala služba u jedinici lokalne samouprave?
Prema članku 28.a Zakona o službenicima i namještenicima u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, u postupku zapošljavanja u službu na određeno vrijeme do polovice punog radnog vremena može se primiti korisnik mirovine koji ima manje od 67 godina života, a navedena služba može trajati najduže do navršenih 67 godina života službenika.
9. Može li korisnik mirovine biti primljen u službu na neodređeno ili određeno vrijeme u punom radnom vremenu?
Prema članku 115. stavku 1. točki c) Zakona o službenicima i namještenicima u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, službeniku prestaje služba po sili zakona kad navrši 65 godina života i najmanje 15 godina mirovinskog staža, osim ako se pročelnik upravnog tijela i službenik drukčije ne dogovore vodeći računa o potrebama službe.
Imajući u vidu navedenu dobnu granicu za prestanak službe po sili zakona, nema zapreke da se korisnik mirovine koji ima manje od 65 godina života i ispunjava uvjete za prijam u službu i raspored na radno mjesto primi u službu u punom radnom vremenu.
10. Može li se zadržati na radu službenik kojem služba prestaje po sili zakona jer isti ispunjava uvjete za starosnu mirovinu?
Službeniku koji navrši 65 godina života i najmanje 15 godina mirovinskog staža prestaje služba po sili zakona (članak 115. stavak 1. točke c) Zakona o službenicima i namještenicima u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi), osim ako se pročelnik upravnog tijela i službenik drugačije ne dogovore, vodeći računa o potrebama službe.
U tom slučaju, službenika se može uz njegovu prethodnu suglasnost, zadržati u službi s punim ili nepunim radnim vremenom dok traje potreba službe, a najduže do navršenih 67 godina života.
11. Može li se zadržati na radu službenik koji odlazi u starosnu mirovinu, a ima manje od 65 godina života?
Prema članku 115.a Zakona o službenicima i namještenicima u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, službenika koji ispunjava uvjete za starosnu mirovinu ili starosnu mirovinu za dugogodišnjeg osiguranika može se zadržati u službi do polovice punog radnog vremena, neovisno o tome što je pravilnikom o unutarnjem redu utvrđeno da se na istom radnom mjestu obavljaju poslovi s punim radnim vremenom. Zadržavanje u službi može trajati najduže do navršenih 67 godina života službenika.
Iznimno, pročelnika se može zadržati u službi do polovice punog radnog vremena ako je pravilnikom o unutarnjem redu utvrđeno da se poslovi pročelnika obavljaju s nepunim radnim vremenom.
12. Moraju li u sistematizaciji radnih mjesta biti navedeni nazivi radnih mjesta administratora projekta i voditelja projekta, koji bi obavljali poslove vezane uz upravljanje projektom koji se financira iz fondova ili programa Europske unije?
Člankom 4. stavkom 7. Zakona o službenicima i namještenicima u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi propisano je da se odredbama pravilnika o unutarnjem redu mogu utvrditi radna mjesta na kojima će se obavljati poslovi vezani uz upravljanje projektom koji se financira iz fondova ili programa Europske unije i drugi privremeni poslovi te odrediti dokad se te odredbe primjenjuju.
Naziv radnog mjesta u pravilniku o unutarnjem redu mora sadržavati naziv radnog mjesta s Popisa radnih mjesta koji je sastavni dio Uredbe o klasifikaciji radnih mjesta u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, pri čemu može (ali ne mora) sadržavati naznaku da se radi o poslovima upravljanja projektom koji se financira iz fondova ili programa Europske unije (primjerice, viši savjetnik - voditelj projekta).
13. Može li se u jedinici lokalne i područne (regionalne) samouprave imenovati vršitelj dužnosti pročelnika upravnog tijela, na koji način i pod kojim uvjetima?
Prema odredbi članka 53.a stavka 1. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, upravnim tijelima upravljaju pročelnici koje na temelju javnog natječaja imenuje općinski načelnik, gradonačelnik odnosno župan.
Sukladno članku 19.a i 19.b Zakona o službenicima i namještenicima u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, općinski načelnik, gradonačelnik odnosno župan dužan je raspisati javni natječaj za imenovanje pročelnika novoustrojenog upravnog tijela lokalne jedinice ili upravnog tijela kojem je bitno promijenjen djelokrug u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu pravilnika o unutarnjem redu donesenog u skladu s novom odlukom o ustrojavanju upravnih tijela kojom je ustrojeno to upravno tijelo odnosno bitno promijenjen djelokrug upravnog tijela.
Do imenovanja pročelnika upravnog tijela općinski načelnik, gradonačelnik odnosno župan može za obavljanje poslova pročelnika ovlastiti, najduže do šest mjeseci, službenika zaposlenog u istom ili drugom upravnom tijelu iste lokalne jedinice koji ispunjava propisane uvjete za radno mjesto pročelnika.
Također, u slučaju duže odsutnosti pročelnika upravnog tijela općinski načelnik, gradonačelnik odnosno župan može, između ostaloga, ovlastiti službenika istog ili drugog upravnog tijela iste lokalne jedinice za privremeno obavljanje poslova pročelnika, do povratka na rad odsutnog pročelnika.
Službenik koji je privremeno ovlašten obavljati poslove pročelnika mora ispunjavati propisane uvjete za radno mjesto pročelnika te ima sva prava, obveze i odgovornosti pročelnika upravnog tijela imenovanog na temelju javnog natječaja.
14. Može li službenik voditi upravni postupak odnosno donositi rješenja u upravnim stvarima po nalogu pročelnika upravnog tijela ili nadređenog službenika, iako vođenje tog postupka nije u opisu poslova radnog mjesta na koje je raspoređen?
Člankom 23. Zakona o općem upravnom postupku propisano je da u upravnom postupku postupa službena osoba u opisu poslova koje je vođenje tog postupka ili rješavanje o upravnim stvarima, sukladno propisima o ustrojstvu javnopravnih tijela. Ako u javnopravnom tijelu nema osobe ovlaštene za rješavanje o upravnoj stvari, rješenje donosi čelnik tijela.
Stoga, službenik ne može voditi upravni postupak ili rješavati o upravnoj stvari, ako vođenje tog postupka ili rješavanje o upravnoj stvari nije u opisu poslova radnog mjesta na koje je raspoređen.
Ako u ustrojstvenoj jedinici nema službenika u čijem opisu poslova je postupanje u određenim upravnim stvarima, rješenja može donositi samo pročelnik upravnog tijela.
15. Može li vježbeniku za vrijeme vježbeničkog staža mentor biti pročelnik upravnog tijela?
Sukladno članku 87. Zakona o službenicima i namještenicima u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, mentora imenuje pročelnik upravnog tijela iz reda službenika istog upravnog odjela, koji ima najmanje istu razinu obrazovanja kao vježbenik. Ako u upravnom tijelu nema službenika koji ispunjava navedene uvjete za mentora, mentor može biti i službenik s nižom razinom obrazovanja od vježbenika.
Nema zapreka da mentor vježbeniku bude pročelnik. Međutim, zbog obveza pročelnika preporuka je da pročelnik bude mentor vježbeniku samo u slučaju ako u istom upravnom tijelu nema drugog odgovarajućeg službenika koji se može imenovati mentorom.
16. Može li se radno iskustvo s višom stručnom spremom priznati kao radno iskustvo s visokom stručnom spremom?
Sukladno članku 13. Zakona o službenicima i namještenicima u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi radno iskustvo na odgovarajućim poslovima je radno iskustvo ostvareno u službi u upravnim tijelima lokalnih jedinica, državnoj ili javnoj službi, radnom odnosu kod privatnog poslodavca, vrijeme samostalnog obavljanja profesionalne djelatnosti u skladu s posebnim propisima te radno iskustvo ostvareno obavljanjem poslova u međunarodnim organizacijama, a koje je ostvareno na poslovima odgovarajuće razine obrazovanja i struke. Osobe bez radnog iskustva u odgovarajućoj razini obrazovanja i struci, kao i osobe s radnim iskustvom kraćim od vremena propisanog za vježbenički staž, mogu se primiti u službu i rasporediti isključivo kao vježbenici.
Elektronički zapis Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje služi kao dokaz radnog iskustva, no radno iskustvo na odgovarajućim poslovima dokazuje se aktom poslodavca (primjerice, rješenjem o rasporedu na radno mjesto, ugovorom o radu, uvjerenjem ili potvrdom poslodavca o radnom mjestu i poslovima koje je osoba obavljala) iz kojeg je vidljivo da je osoba radno iskustvo stekla na poslovima za koje je bila propisana ista razina obrazovanja i struka.
Radno iskustvo ostvareno obavljanjem poslova niže razine obrazovanja (srednja ili viša stručna sprema) ne može se uračunati u radno iskustvo na odgovarajućim poslovima više razine obrazovanja (visoka stručna sprema).
17. Objavljuje li se na mrežnim stranicama lokalne jedinice samo izreka rješenja o prijmu u službu s podacima izabranog kandidata ili cjelokupno rješenje s obrazloženjem, uz zaštitu osobnih podataka?
Odredbom članka 24.a Zakona o službenicima i namještenicima u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi uređeno je pitanje javne objave rješenja o prijmu u službu, a ne samo izreke rješenja, stoga je na mrežnim stranicama lokalne jedinice odnosno mrežnim stranicama županije potrebno objaviti rješenje sa svim sastavnim dijelovima.
Javno dostupnima se smiju učiniti samo podaci o izabranom kandidatu navedeni u članku 24.a stavku 4. Zakona (naziv radnog mjesta, stručne kvalifikacije, ime, prezime i OIB izabranog kandidata), dok je ostale osobne podatke potrebno na odgovarajući način zaštititi.
U odnosu na ostale kandidate koji su sudjelovali u postupku zapošljavanja ne postoji potreba da rješenje o prijmu u službu sadrži osobne podatke neizabranih kandidata.
18. Može li službenik upravnog tijela lokalne jedinice raspoređen na radno mjesto srednje stručne spreme, napredovati na radno mjesto visoke stručne spreme?
Sukladno članku 102. stavku 1. Zakona o službenicima i namještenicima u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, službenik može napredovati rasporedom na radno mjesto s višim koeficijentom za izračun plaće od onog na koje je do tada bio raspoređen, u istom ili drugom upravnom tijelu iste lokalne jedinice, u istom ili drugom mjestu rada, ako postoji slobodno radno mjesto propisano pravilnikom o unutarnjem redu, na koje se službenik napredovanjem raspoređuje, ako ispunjava uvjete za raspored na radno mjesto i ako je za prethodnu kalendarsku godinu ocijenjen ocjenom „dobar“ ili višom ocjenom.
Sukladno stavku 2. istoga članka, službenik koji ne ispunjava uvjet potrebnog radnog iskustva na odgovarajućim poslovima propisan za raspored na radno mjesto, a ispunjava ostale uvjete za napredovanje, može napredovati na nerukovodeće radno mjesto za koje je propisana viša razina obrazovanja ako na poslovima niže razine obrazovanja u upravnim tijelima lokalnih jedinica ima dvostruko više radnog iskustva od radnog iskustva propisanog kao uvjet za raspored na radno mjesto na koje se u postupku napredovanja raspoređuje i ako u upravnom tijelu lokalne jedinice u kojoj je zaposlen radi neprekidno najmanje dvije godine.
Napredovanje službenika nije ograničeno isključivo na radno mjesto za koje je propisana za jedan stupanj viša razina obrazovanja, te stoga službenik koji je raspoređen na radno mjesto srednje stručne spreme može izvanredno napredovati na radno mjesto visoke stručne spreme, ako su ispunjeni uvjeti za napredovanje.
19. Može li se izjaviti pravni lijek protiv obavijesti kojom se osoba koja je podnijela prijavu na javni natječaj obavještava da se ne smatra kandidatom u postupku?
Osoba koja nije podnijela pravodobnu i urednu prijavu ili ne ispunjava formalne uvjete iz javnog natječaja, ne smatra se kandidatom prijavljenim na javni natječaj.
Toj osobi dostavlja se pisana obavijest u kojoj se navode razlozi zbog kojih se ne smatra kandidatom prijavljenim na javni natječaj.
Navedena osoba nema pravo podnošenja pravnog lijeka protiv te obavijesti, međutim, ako smatra da joj je postupanjem javnopravnog tijela povrijeđeno pravo, obveza ili pravni interes, može izjaviti prigovor u skladu s člankom 156. Zakona o općem upravnom postupku.
Prema članku 18. stavcima 2. i 3. Zakona o službenicima i namještenicima u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi u službu se može primiti, bez provedbe javnog natječaja, osoba zaposlena neodređeno vrijeme u državnom tijelu, pravnoj osobi s javnim ovlastima ili upravnom tijelu iste ili druge lokalne jedinice.
Stoga osoba zaposlena u pravnoj osobi na neodređeno vrijeme može biti primljena u službu u upravno tijelo jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave bez provedbe javnog natječaja, sukladno članku 18. stavcima 2. i 3. Zakona o službenicima i namještenicima u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, ako pravna osoba u kojoj je zaposlena ima javne ovlasti.
Javne ovlasti u smislu članaka 3., 7. i 33. Zakona o sustavu državne uprave odnose se na obavljanje povjerenih poslova državne uprave. Povjeravanje u svakom slučaju mora biti utemeljeno na zakonu, a može biti neposredno, tako da se određeni poslovi države uprave zakonom povjere točno određenoj pravnoj osobi, ili posredno, tako da se poslovi državne uprave zakonom povjere unaprijed neodređenoj skupini pravnih osoba koje obavljanju određenu djelatnost. U prvom slučaju nositelj javnih ovlasti je pravna osoba koja je izričito određena zakonom (npr. Hrvatske vode), a u drugom slučaju to je svaka pravna osoba koja je osnovana i registrirana za obavljanje neke zakonom određene djelatnosti (npr. ustanove koje obavljaju obrazovnu djelatnost ili djelatnost predškolskog odgoja). Iznimno se zakonom mogu odrediti posebni kriteriji za povjeravanje, a ono se obavlja pojedinačnim aktom tijela državne uprave u čijem su djelokrugu poslovi koji se povjeravaju, u pravilu u upravnom postupku u kojem nadležno tijelo utvrđuje ispunjava li pravna osoba te kriterije (npr. trgovačko društvo koja obavlja djelatnost stanice za tehnički pregled uz odobrenje MUP-a).
Javne ovlasti u smislu članka 76. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi odnose se na pojedinačne akte koje, prema stavku 7. toga članka, donose pravne osobe kojima je odlukom predstavničkog tijela, u skladu sa zakonom, povjereno obavljanje javnih ovlasti u poslovima iz samoupravnog djelokruga jedinice (npr. pravna osobe koja obavlja djelatnost upravljanja grobljem).
2. Može li zaposlenik javne ustanove čiji je osnivač jedinica lokalne samouprave bez provedbe javnog natječaja biti premješten na radno mjesto u upravnom tijelu jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, ako ispunjava uvjete za raspored na to radno mjesto?
Osoba zaposlena u javnoj ustanovi kojoj je osnivač jedinica lokalne samouprave može se primiti u službu u upravno tijelo jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave) bez provedbe javnog natječaja, ako navedena javna ustanova ima javne ovlasti.
Javne ovlasti u smislu članaka 3., 7. i 33. Zakona o sustavu državne uprave odnose se na obavljanje povjerenih poslova državne uprave. Povjeravanje u svakom slučaju mora biti utemeljeno na zakonu, a može biti neposredno, tako da se određeni poslovi države uprave zakonom povjere točno određenoj pravnoj osobi, ili posredno, tako da se poslovi državne uprave zakonom povjere unaprijed neodređenoj skupini pravnih osoba koje obavljanju određenu djelatnost. U prvom slučaju nositelj javnih ovlasti je pravna osoba koja je izričito određena zakonom (npr. Hrvatske vode), a u drugom slučaju to je svaka pravna osoba koja je osnovana i registrirana za obavljanje neke zakonom određene djelatnosti (npr. ustanove koje obavljaju obrazovnu djelatnost ili djelatnost predškolskog odgoja). Iznimno se zakonom mogu odrediti posebni kriteriji za povjeravanje, a ono se obavlja pojedinačnim aktom tijela državne uprave u čijem su djelokrugu poslovi koji se povjeravaju, u pravilu u upravnom postupku u kojem nadležno tijelo utvrđuje ispunjava li pravna osoba te kriterije (npr. trgovačko društvo koja obavlja djelatnost stanice za tehnički pregled uz odobrenje MUP-a).
Javne ovlasti u smislu članka 76. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi odnose se na pojedinačne akte koje, prema stavku 7. toga članka, donose pravne osobe kojima je odlukom predstavničkog tijela, u skladu sa zakonom, povjereno obavljanje javnih ovlasti u poslovima iz samoupravnog djelokruga jedinice (npr. pravna osobe koja obavlja djelatnost upravljanja grobljem).
3. Može li služba na određeno vrijeme za obavljanje privremenih poslova ili poslova čiji se opseg privremeno povećao trajati duže od godine dana?
Služba na određeno vrijeme za obavljanje privremenih poslova ili poslova čiji se opseg privremeno povećao može trajati najduže šest mjeseci i može se produžiti za još šest mjeseci.
Stoga služba na određeno vrijeme za obavljanje navedenih poslova ne može trajati duže od godine dana.
Iznimno od toga, za potrebe rada na aktivnostima vezanim uz upravljanje projektom koji se financira iz fondova ili programa Europske unije osoba se može primiti u službu na određeno vrijeme za vrijeme trajanja projekta (nije ograničeno trajanje službe na najduže šest mjeseci, uz mogućnost produženja za još šest mjeseci).
4. Može li službenik upravnog tijela jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave po potrebi službe biti premješten u javnu ustanovu čiji je osnivač ista jedinica?
Nema zakonske osnove za premještaj službenika iz upravnih tijela jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave u javnu ustanovu, neovisno o osnivaču te ustanove.
Iznimno od toga, prema članku 108. Zakona o službenicima i namještenicima u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, službenika stavljenog na raspolaganje može se za vrijeme trajanja raspolaganja trajno premjestiti na radno mjesto (u okviru njegove razine obrazovanja) u ustanovi ili drugoj pravnoj osobi čiji je vlasnik ili osnivač lokalna jedinica, pod uvjetom da mjesto rada nije udaljeno više od 50 kilometara od mjesta stanovanja službenika, a uz njegov pristanak, može se trajno premjestiti u drugo mjesto rada neovisno o udaljenosti od mjesta stanovanja.
5. Može li službenik upravnog tijela jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave biti premješten na radno mjesto u upravno tijelo druge jedinice?
Službenika se ne može premjestiti na radno mjesto u upravno tijelo druge jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, osim u slučaju iz članka 108. Zakona o službenicima i namještenicima u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (premještaj službenika za vrijeme trajanja raspolaganja).
6. Kada postaje izvršno rješenje o prijmu u službu u slučaju kada se na javni natječaj javio samo jedan kandidat? Ima li pravo na žalbu protiv rješenja o prijmu u službu kandidat koji se prima u službu?
Člankom 25. stavkom 1. Zakona o službenicima i namještenicima u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi propisano je da se rješenje o prijmu u službu izabranog kandidata, odnosno rješenje o imenovanju pročelnika upravnog tijela, dostavlja kandidatima prijavljenim na javni natječaj javnom objavom u skladu s tim Zakonom.
Sukladno stavku 2. istog članka Zakona, protiv rješenja iz stavka 1. kandidat koji nije primljen u službu može podnijeti žalbu općinskom načelniku, gradonačelniku, odnosno županu. Žalba odgađa izvršenje rješenja o prijmu u službu na neodređeno vrijeme.
Člankom 5. stavkom 1. Zakona o službenicima i namještenicima u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi propisano je da se o prijmu u službu odlučuje rješenjem, dok je člankom 6. istog Zakona propisano da se protiv rješenja iz članka 5. stavka 1. može izjaviti žalba općinskom načelniku, gradonačelniku, odnosno županu u roku od 15 dana od dana dostave rješenja, ako tim Zakonom nije drukčije određeno.
Stoga članak 25. stavak 2. istog Zakona, prema kojem kandidat koji nije primljen u službu može podnijeti žalbu protiv rješenja o prijmu u službu izabranog kandidata, ne isključuje pravo izabranog kandidata na žalbu. S obzirom da žalba protiv rješenja o prijmu u službu na neodređeno vrijeme odgađa izvršenje rješenja (jer Zakonom nije propisano da u tom slučaju žalba nema odgodni učinak), sukladno članku 133. stavku 2. Zakona o općem upravnom postupku, rješenje postaje izvršno istekom roka za žalbu ako žalba nije izjavljena ili danom odricanja stranke od prava na žalbu.
7. U kojem trenutku rješenje o rasporedu službenika na radno mjesto, doneseno nakon stupanja na snagu novog pravilnika o unutarnjem redu, proizvodi pravne učinke?
Rješenje o rasporedu na radno mjesto je upravni akt, a žalba protiv tog rješenja ne odgađa njegovo izvršenje.
Stoga rješenje o rasporedu na radno mjesto postaje izvršno i proizvodi pravne učinke dostavom rješenja službeniku u skladu s člankom 133. stavkom 2. Zakona o općem upravnom postupku.
8. Može li se u službu na određeno vrijeme i na nepuno radno vrijeme primiti osoba koja je ostvarila pravo na starosnu mirovinu te joj je prestala služba u jedinici lokalne samouprave?
Prema članku 28.a Zakona o službenicima i namještenicima u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, u postupku zapošljavanja u službu na određeno vrijeme do polovice punog radnog vremena može se primiti korisnik mirovine koji ima manje od 67 godina života, a navedena služba može trajati najduže do navršenih 67 godina života službenika.
9. Može li korisnik mirovine biti primljen u službu na neodređeno ili određeno vrijeme u punom radnom vremenu?
Prema članku 115. stavku 1. točki c) Zakona o službenicima i namještenicima u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, službeniku prestaje služba po sili zakona kad navrši 65 godina života i najmanje 15 godina mirovinskog staža, osim ako se pročelnik upravnog tijela i službenik drukčije ne dogovore vodeći računa o potrebama službe.
Imajući u vidu navedenu dobnu granicu za prestanak službe po sili zakona, nema zapreke da se korisnik mirovine koji ima manje od 65 godina života i ispunjava uvjete za prijam u službu i raspored na radno mjesto primi u službu u punom radnom vremenu.
10. Može li se zadržati na radu službenik kojem služba prestaje po sili zakona jer isti ispunjava uvjete za starosnu mirovinu?
Službeniku koji navrši 65 godina života i najmanje 15 godina mirovinskog staža prestaje služba po sili zakona (članak 115. stavak 1. točke c) Zakona o službenicima i namještenicima u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi), osim ako se pročelnik upravnog tijela i službenik drugačije ne dogovore, vodeći računa o potrebama službe.
U tom slučaju, službenika se može uz njegovu prethodnu suglasnost, zadržati u službi s punim ili nepunim radnim vremenom dok traje potreba službe, a najduže do navršenih 67 godina života.
11. Može li se zadržati na radu službenik koji odlazi u starosnu mirovinu, a ima manje od 65 godina života?
Prema članku 115.a Zakona o službenicima i namještenicima u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, službenika koji ispunjava uvjete za starosnu mirovinu ili starosnu mirovinu za dugogodišnjeg osiguranika može se zadržati u službi do polovice punog radnog vremena, neovisno o tome što je pravilnikom o unutarnjem redu utvrđeno da se na istom radnom mjestu obavljaju poslovi s punim radnim vremenom. Zadržavanje u službi može trajati najduže do navršenih 67 godina života službenika.
Iznimno, pročelnika se može zadržati u službi do polovice punog radnog vremena ako je pravilnikom o unutarnjem redu utvrđeno da se poslovi pročelnika obavljaju s nepunim radnim vremenom.
12. Moraju li u sistematizaciji radnih mjesta biti navedeni nazivi radnih mjesta administratora projekta i voditelja projekta, koji bi obavljali poslove vezane uz upravljanje projektom koji se financira iz fondova ili programa Europske unije?
Člankom 4. stavkom 7. Zakona o službenicima i namještenicima u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi propisano je da se odredbama pravilnika o unutarnjem redu mogu utvrditi radna mjesta na kojima će se obavljati poslovi vezani uz upravljanje projektom koji se financira iz fondova ili programa Europske unije i drugi privremeni poslovi te odrediti dokad se te odredbe primjenjuju.
Naziv radnog mjesta u pravilniku o unutarnjem redu mora sadržavati naziv radnog mjesta s Popisa radnih mjesta koji je sastavni dio Uredbe o klasifikaciji radnih mjesta u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, pri čemu može (ali ne mora) sadržavati naznaku da se radi o poslovima upravljanja projektom koji se financira iz fondova ili programa Europske unije (primjerice, viši savjetnik - voditelj projekta).
13. Može li se u jedinici lokalne i područne (regionalne) samouprave imenovati vršitelj dužnosti pročelnika upravnog tijela, na koji način i pod kojim uvjetima?
Prema odredbi članka 53.a stavka 1. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, upravnim tijelima upravljaju pročelnici koje na temelju javnog natječaja imenuje općinski načelnik, gradonačelnik odnosno župan.
Sukladno članku 19.a i 19.b Zakona o službenicima i namještenicima u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, općinski načelnik, gradonačelnik odnosno župan dužan je raspisati javni natječaj za imenovanje pročelnika novoustrojenog upravnog tijela lokalne jedinice ili upravnog tijela kojem je bitno promijenjen djelokrug u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu pravilnika o unutarnjem redu donesenog u skladu s novom odlukom o ustrojavanju upravnih tijela kojom je ustrojeno to upravno tijelo odnosno bitno promijenjen djelokrug upravnog tijela.
Do imenovanja pročelnika upravnog tijela općinski načelnik, gradonačelnik odnosno župan može za obavljanje poslova pročelnika ovlastiti, najduže do šest mjeseci, službenika zaposlenog u istom ili drugom upravnom tijelu iste lokalne jedinice koji ispunjava propisane uvjete za radno mjesto pročelnika.
Također, u slučaju duže odsutnosti pročelnika upravnog tijela općinski načelnik, gradonačelnik odnosno župan može, između ostaloga, ovlastiti službenika istog ili drugog upravnog tijela iste lokalne jedinice za privremeno obavljanje poslova pročelnika, do povratka na rad odsutnog pročelnika.
Službenik koji je privremeno ovlašten obavljati poslove pročelnika mora ispunjavati propisane uvjete za radno mjesto pročelnika te ima sva prava, obveze i odgovornosti pročelnika upravnog tijela imenovanog na temelju javnog natječaja.
14. Može li službenik voditi upravni postupak odnosno donositi rješenja u upravnim stvarima po nalogu pročelnika upravnog tijela ili nadređenog službenika, iako vođenje tog postupka nije u opisu poslova radnog mjesta na koje je raspoređen?
Člankom 23. Zakona o općem upravnom postupku propisano je da u upravnom postupku postupa službena osoba u opisu poslova koje je vođenje tog postupka ili rješavanje o upravnim stvarima, sukladno propisima o ustrojstvu javnopravnih tijela. Ako u javnopravnom tijelu nema osobe ovlaštene za rješavanje o upravnoj stvari, rješenje donosi čelnik tijela.
Stoga, službenik ne može voditi upravni postupak ili rješavati o upravnoj stvari, ako vođenje tog postupka ili rješavanje o upravnoj stvari nije u opisu poslova radnog mjesta na koje je raspoređen.
Ako u ustrojstvenoj jedinici nema službenika u čijem opisu poslova je postupanje u određenim upravnim stvarima, rješenja može donositi samo pročelnik upravnog tijela.
15. Može li vježbeniku za vrijeme vježbeničkog staža mentor biti pročelnik upravnog tijela?
Sukladno članku 87. Zakona o službenicima i namještenicima u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, mentora imenuje pročelnik upravnog tijela iz reda službenika istog upravnog odjela, koji ima najmanje istu razinu obrazovanja kao vježbenik. Ako u upravnom tijelu nema službenika koji ispunjava navedene uvjete za mentora, mentor može biti i službenik s nižom razinom obrazovanja od vježbenika.
Nema zapreka da mentor vježbeniku bude pročelnik. Međutim, zbog obveza pročelnika preporuka je da pročelnik bude mentor vježbeniku samo u slučaju ako u istom upravnom tijelu nema drugog odgovarajućeg službenika koji se može imenovati mentorom.
16. Može li se radno iskustvo s višom stručnom spremom priznati kao radno iskustvo s visokom stručnom spremom?
Sukladno članku 13. Zakona o službenicima i namještenicima u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi radno iskustvo na odgovarajućim poslovima je radno iskustvo ostvareno u službi u upravnim tijelima lokalnih jedinica, državnoj ili javnoj službi, radnom odnosu kod privatnog poslodavca, vrijeme samostalnog obavljanja profesionalne djelatnosti u skladu s posebnim propisima te radno iskustvo ostvareno obavljanjem poslova u međunarodnim organizacijama, a koje je ostvareno na poslovima odgovarajuće razine obrazovanja i struke. Osobe bez radnog iskustva u odgovarajućoj razini obrazovanja i struci, kao i osobe s radnim iskustvom kraćim od vremena propisanog za vježbenički staž, mogu se primiti u službu i rasporediti isključivo kao vježbenici.
Elektronički zapis Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje služi kao dokaz radnog iskustva, no radno iskustvo na odgovarajućim poslovima dokazuje se aktom poslodavca (primjerice, rješenjem o rasporedu na radno mjesto, ugovorom o radu, uvjerenjem ili potvrdom poslodavca o radnom mjestu i poslovima koje je osoba obavljala) iz kojeg je vidljivo da je osoba radno iskustvo stekla na poslovima za koje je bila propisana ista razina obrazovanja i struka.
Radno iskustvo ostvareno obavljanjem poslova niže razine obrazovanja (srednja ili viša stručna sprema) ne može se uračunati u radno iskustvo na odgovarajućim poslovima više razine obrazovanja (visoka stručna sprema).
17. Objavljuje li se na mrežnim stranicama lokalne jedinice samo izreka rješenja o prijmu u službu s podacima izabranog kandidata ili cjelokupno rješenje s obrazloženjem, uz zaštitu osobnih podataka?
Odredbom članka 24.a Zakona o službenicima i namještenicima u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi uređeno je pitanje javne objave rješenja o prijmu u službu, a ne samo izreke rješenja, stoga je na mrežnim stranicama lokalne jedinice odnosno mrežnim stranicama županije potrebno objaviti rješenje sa svim sastavnim dijelovima.
Javno dostupnima se smiju učiniti samo podaci o izabranom kandidatu navedeni u članku 24.a stavku 4. Zakona (naziv radnog mjesta, stručne kvalifikacije, ime, prezime i OIB izabranog kandidata), dok je ostale osobne podatke potrebno na odgovarajući način zaštititi.
U odnosu na ostale kandidate koji su sudjelovali u postupku zapošljavanja ne postoji potreba da rješenje o prijmu u službu sadrži osobne podatke neizabranih kandidata.
18. Može li službenik upravnog tijela lokalne jedinice raspoređen na radno mjesto srednje stručne spreme, napredovati na radno mjesto visoke stručne spreme?
Sukladno članku 102. stavku 1. Zakona o službenicima i namještenicima u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, službenik može napredovati rasporedom na radno mjesto s višim koeficijentom za izračun plaće od onog na koje je do tada bio raspoređen, u istom ili drugom upravnom tijelu iste lokalne jedinice, u istom ili drugom mjestu rada, ako postoji slobodno radno mjesto propisano pravilnikom o unutarnjem redu, na koje se službenik napredovanjem raspoređuje, ako ispunjava uvjete za raspored na radno mjesto i ako je za prethodnu kalendarsku godinu ocijenjen ocjenom „dobar“ ili višom ocjenom.
Sukladno stavku 2. istoga članka, službenik koji ne ispunjava uvjet potrebnog radnog iskustva na odgovarajućim poslovima propisan za raspored na radno mjesto, a ispunjava ostale uvjete za napredovanje, može napredovati na nerukovodeće radno mjesto za koje je propisana viša razina obrazovanja ako na poslovima niže razine obrazovanja u upravnim tijelima lokalnih jedinica ima dvostruko više radnog iskustva od radnog iskustva propisanog kao uvjet za raspored na radno mjesto na koje se u postupku napredovanja raspoređuje i ako u upravnom tijelu lokalne jedinice u kojoj je zaposlen radi neprekidno najmanje dvije godine.
Napredovanje službenika nije ograničeno isključivo na radno mjesto za koje je propisana za jedan stupanj viša razina obrazovanja, te stoga službenik koji je raspoređen na radno mjesto srednje stručne spreme može izvanredno napredovati na radno mjesto visoke stručne spreme, ako su ispunjeni uvjeti za napredovanje.
19. Može li se izjaviti pravni lijek protiv obavijesti kojom se osoba koja je podnijela prijavu na javni natječaj obavještava da se ne smatra kandidatom u postupku?
Osoba koja nije podnijela pravodobnu i urednu prijavu ili ne ispunjava formalne uvjete iz javnog natječaja, ne smatra se kandidatom prijavljenim na javni natječaj.
Toj osobi dostavlja se pisana obavijest u kojoj se navode razlozi zbog kojih se ne smatra kandidatom prijavljenim na javni natječaj.
Navedena osoba nema pravo podnošenja pravnog lijeka protiv te obavijesti, međutim, ako smatra da joj je postupanjem javnopravnog tijela povrijeđeno pravo, obveza ili pravni interes, može izjaviti prigovor u skladu s člankom 156. Zakona o općem upravnom postupku.