Pravo žrtve da podnese prijedlog za progon i privatnu tužbu, da sudjeluje u postupku kao oštećenik, da bude obaviještena o odbacivanju kaznene prijave ili odustajanju državnog odvjetnika od kaznenog progona te pravo da preuzme kazneni progon
Prijedlog za progon
Kao žrtva imate pravo podnijeti prijedlog za progon počinitelja, u situacijama kada je počinjeno kazneno djelo za koje državni odvjetnik ne može poduzeti kazneni progon po službenoj dužnosti bez da je žrtva prethodno to predložila. Prijedlog za progon žrtva može podnijeti, primjerice, za kazneno djelo zlostavljanja na radu, te u nekim slučajevima prijetnji ili nametljivog ponašanja prema odrasloj osobi. Prijedlog za progon po svom sadržaju jednak je kao i kaznena prijava, odnosno zakonom nije propisano u kojem se obliku prijedlog za progon mora podnijeti pa se može podnijeti u pisanom obliku, ali i usmeno telefonom ili na zapisnik. Jednom kada žrtva podnese prijedlog za progon, državni odvjetnik postupa po službenoj dužnosti, ali je vezan prijedlogom, pa tako ako žrtva odustane od prijedloga, odnosno povuče ga, državni odvjetnik je dužan odustati od kaznenog progona. U tome je razlika u postupanju držanog odvjetnika u slučaju kada je podnesen prijedlog za progon ili je podnesena kaznena prijava za kazneno djelo koje se progoni po službenoj dužnosti. Ako je podnesena kaznena prijava za djelo koje državni odvjetnik progoni po službenoj dužnosti, žrtva koja je kaznenu prijavu podnijela naknadno od nje ne može odustati, u smislu da državni odvjetnik nije vezan njezinim postupanjem.
Privatna tužba
Žrtva ima pravo podnijeti i privatnu tužbu za kaznena djela koja se progone po privatnoj tužbi, a za koja državni odvjetnik nije ovlašten poduzimati kazneni progon, kao što je kazneno djelo tjelesne ozljede (ako tjelesna ozljeda nije teška, jer za tešku tjelesnu ozljedu progoni državni odvjetnik po službenoj dužnosti), prisile (osim ako je prisila počinjena iz mržnje, prema djetetu, osobi s težim invaliditetom ili prema bliskoj osobi), za neke oblike prijetnje, za neka kaznena djela protiv imovine te za kaznena djela protiv časti i ugleda. U tom slučaju žrtva kao privatni tužitelj progoni počinitelja pred sudom, predlaže dokaze, a državni odvjetnik ne sudjeluje u kaznenom postupku.
Oštećenik
Kao žrtva imate pravo sudjelovati u kaznenom postupku kao oštećenik. Oštećenik nije svaka žrtva, nego samo ona žrtva koja želi aktivno sudjelovati u kaznenom postupku u cilju promicanja vlastitih procesnih interesa. Kao oštećeniku, žrtvi pripadaju neka dodatna procesna prava – primjerice pravo da u istrazi državnom odvjetniku podnosi prijedloge da se istraga dopuni i druge prijedloge radi ostvarivanja prava propisanih zakonom, pravo sudjelovanja na sjednici optužnog vijeća, pripremnom ročištu i na raspravi, pravo aktivnog sudjelovanja u dokaznom postupku na raspravi (primjerice u odnosu na ispitivanje svjedoka na raspravi), (ograničeno) pravo na podnošenje žalbe. Sva ta prava može ostvarivati samo ona žrtva koja je preuzela ulogu oštećenika u kaznenom postupku. No, da bi žrtva mogla sudjelovati u ulozi oštećenika u kaznenom postupku, mora se prijaviti za takvo sudjelovanje – policiji, državnom odvjetništvu ili sudu.
Obavještavanje o odbacivanju kaznenog progona/odustajanju državnog odvjetnika od kaznenog progona i preuzimanje kaznenog progona
Državni odvjetnik dužan je obavijestiti žrtvu o tome da je odbacio kaznenu prijavu ili odustao od kaznenog progona, a u tome slučaju žrtva može preuzeti kazneni progon. Preuzimanjem kaznenog progona žrtva zapravo stupa na mjesto državnog odvjetnika, što znači da daljnje vođenje kaznenoga postupka i njegov ishod u značajnoj mjeri ovisi o angažmanu žrtve. Preuzimanjem kaznenog progona žrtva ujedno preuzima i ulogu oštećenika, odnosno, preuzimanje progona ima značenje prijave za sudjelovanje u kaznenom postupku u svojstvu oštećenika. Preuzimanje kaznenog progona žrtvi nameće obveze u pogledu utroška vremena, jer oštećenik koji je preuzeo progon sam pred sudom mora predlagati dokaze i zastupati optužbu, kao i obveze u pogledu financijskih sredstava jer oštećenik koji je preuzeo kazneni progon mora sam snositi troškove postupka.
Kao žrtva imate pravo podnijeti prijedlog za progon počinitelja, u situacijama kada je počinjeno kazneno djelo za koje državni odvjetnik ne može poduzeti kazneni progon po službenoj dužnosti bez da je žrtva prethodno to predložila. Prijedlog za progon žrtva može podnijeti, primjerice, za kazneno djelo zlostavljanja na radu, te u nekim slučajevima prijetnji ili nametljivog ponašanja prema odrasloj osobi. Prijedlog za progon po svom sadržaju jednak je kao i kaznena prijava, odnosno zakonom nije propisano u kojem se obliku prijedlog za progon mora podnijeti pa se može podnijeti u pisanom obliku, ali i usmeno telefonom ili na zapisnik. Jednom kada žrtva podnese prijedlog za progon, državni odvjetnik postupa po službenoj dužnosti, ali je vezan prijedlogom, pa tako ako žrtva odustane od prijedloga, odnosno povuče ga, državni odvjetnik je dužan odustati od kaznenog progona. U tome je razlika u postupanju držanog odvjetnika u slučaju kada je podnesen prijedlog za progon ili je podnesena kaznena prijava za kazneno djelo koje se progoni po službenoj dužnosti. Ako je podnesena kaznena prijava za djelo koje državni odvjetnik progoni po službenoj dužnosti, žrtva koja je kaznenu prijavu podnijela naknadno od nje ne može odustati, u smislu da državni odvjetnik nije vezan njezinim postupanjem.
Privatna tužba
Žrtva ima pravo podnijeti i privatnu tužbu za kaznena djela koja se progone po privatnoj tužbi, a za koja državni odvjetnik nije ovlašten poduzimati kazneni progon, kao što je kazneno djelo tjelesne ozljede (ako tjelesna ozljeda nije teška, jer za tešku tjelesnu ozljedu progoni državni odvjetnik po službenoj dužnosti), prisile (osim ako je prisila počinjena iz mržnje, prema djetetu, osobi s težim invaliditetom ili prema bliskoj osobi), za neke oblike prijetnje, za neka kaznena djela protiv imovine te za kaznena djela protiv časti i ugleda. U tom slučaju žrtva kao privatni tužitelj progoni počinitelja pred sudom, predlaže dokaze, a državni odvjetnik ne sudjeluje u kaznenom postupku.
Oštećenik
Kao žrtva imate pravo sudjelovati u kaznenom postupku kao oštećenik. Oštećenik nije svaka žrtva, nego samo ona žrtva koja želi aktivno sudjelovati u kaznenom postupku u cilju promicanja vlastitih procesnih interesa. Kao oštećeniku, žrtvi pripadaju neka dodatna procesna prava – primjerice pravo da u istrazi državnom odvjetniku podnosi prijedloge da se istraga dopuni i druge prijedloge radi ostvarivanja prava propisanih zakonom, pravo sudjelovanja na sjednici optužnog vijeća, pripremnom ročištu i na raspravi, pravo aktivnog sudjelovanja u dokaznom postupku na raspravi (primjerice u odnosu na ispitivanje svjedoka na raspravi), (ograničeno) pravo na podnošenje žalbe. Sva ta prava može ostvarivati samo ona žrtva koja je preuzela ulogu oštećenika u kaznenom postupku. No, da bi žrtva mogla sudjelovati u ulozi oštećenika u kaznenom postupku, mora se prijaviti za takvo sudjelovanje – policiji, državnom odvjetništvu ili sudu.
Obavještavanje o odbacivanju kaznenog progona/odustajanju državnog odvjetnika od kaznenog progona i preuzimanje kaznenog progona
Državni odvjetnik dužan je obavijestiti žrtvu o tome da je odbacio kaznenu prijavu ili odustao od kaznenog progona, a u tome slučaju žrtva može preuzeti kazneni progon. Preuzimanjem kaznenog progona žrtva zapravo stupa na mjesto državnog odvjetnika, što znači da daljnje vođenje kaznenoga postupka i njegov ishod u značajnoj mjeri ovisi o angažmanu žrtve. Preuzimanjem kaznenog progona žrtva ujedno preuzima i ulogu oštećenika, odnosno, preuzimanje progona ima značenje prijave za sudjelovanje u kaznenom postupku u svojstvu oštećenika. Preuzimanje kaznenog progona žrtvi nameće obveze u pogledu utroška vremena, jer oštećenik koji je preuzeo progon sam pred sudom mora predlagati dokaze i zastupati optužbu, kao i obveze u pogledu financijskih sredstava jer oštećenik koji je preuzeo kazneni progon mora sam snositi troškove postupka.