Novčana naknada za žrtve

Slika /slike/IZ PRAVOSUDNOG SUSTAVA/Podrška žrtvama i svjedocima/Novčana naknada za žrtve.jpg

Pravo na novčanu naknadu iz državnog proračuna (za žrtve kaznenih djela nasilja počinjenih s namjerom).

Pravo na novčanu naknadu od Republike Hrvatske
 
Žrtva kaznenog djela nasilja počinjenog s namjerom ima u skladu sa Zakonom o novčanoj naknadi žrtvama kaznenih djela (NN 80/08, 27/11) pravo na novčanu naknadu iz sredstava državnog proračuna.

Pravo na naknadu može se ostvariti:
  • ako se radi o kaznenom djelu nasilja počinjenog s namjerom na teritoriju Republike Hrvatske čija je posljedica teška tjelesna ozljeda ili teško narušenje zdravlja ili smrt
  • ako je žrtva  državljanin Republike Hrvatske, odnosno državljanin države članice Europske unije ili na njenom teritoriju ima prebivalište
  • ako je kazneno djelo prijavljeno ili evidentirano policiji ili državnom odvjetništvu, neovisno da li je počinitelj poznat ili ne.
Žrtva može ostvariti pravo na naknadu:
  • troškova liječenja
  • izgubljene zarade do iznosa od 4.645,30 EUR (35.000,00 kn)
  • bliski krvni srodnik preminule žrtve ima pravo na naknadu zbog gubitka zakonskog uzdržavanja do iznosa od 9.290,60 EUR (70.000,00 kn) i pogrebnih troškova do iznosa od 663,61 EUR (5.000,00) kn.
 Policija, državno odvjetništvo i sudovi dužni su žrtvi dati informaciju:
  • o pravu na naknadu
  • dati potrebne obrasce za podnošenje zahtjeva
  • na traženje žrtve dužni su dati opće upute i informacije o tome kako ispuniti zahtjev te koja je popratna dokumentacija potrebna.
 
 
Podnošenje zahtjeva

Popratna dokumentacija koju treba priložiti zahtjevu:
  • Navedena je u samom službeno propisanom obrascu.
  • Uz zahtjev prilaže se: dokaz o državljanstvu, uvjerenje o prebivalištu, smrtni list žrtve, potvrda da je kazneno djelo prijavljeno, ovjerena izjava podnositelja zahtjeva da nije ostvario naknade priznate Zakonom o novčanoj naknadi žrtvama kaznenih djela po drugoj pravnoj osnovi, medicinska dokumentacija žrtve na temelju koje se traži naknada (bolnička prijava, liječnički nalazi i potvrde, otpusno pismo, izvješće o bolovanju, računi za pružene zdravstvene usluge), računi za uobičajene pogrebne troškove, ostale relevantne potvrde ili isprave koje bi mogle biti od značaja za odluku o naknadi.
  • Navedene isprave se podnose u izvorniku ili ovjerovljenoj preslici.
  • Potvrdu da je kazneno djelo prijavljeno policija će žrtvi izdati na njezin zahtjev.
Zahtjev za novčanu naknadu podnosi se Ministarstvu pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, u roku od 6 mjeseci od dana počinjenja kaznenog djela, i u drugim rokovima koje određuje ovaj Zakon pod određenim zakonskim uvjetima
 
Obradu predmeta novčanih naknada za žrtve kaznenih djela provodi Služba za podršku žrtvama i svjedocima Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije koja:
  • zaprima zahtjeve za naknadu žrtava kaznenih djela,
  • daje upute i informacije podnositeljima zahtjeva,
  • izrađuje nacrte odluka i
  • obavlja sve administrativno tehničke poslove za potrebe Odbora.
 
O zahtjevu odlučuje Odbor za novčane naknade žrtvama kaznenih djela.
  
Detaljnije informacije o načinu i postupku ostvarivanja prava na naknadu: ili
  • pozivom na besplatni broj Nacionalnog pozivnog centra za žrtve kaznenih djela i prekršaja: 116 006.

Vrste naknade koje se mogu ostvariti pod pretpostavkama i uvjetima iz ovog Zakona:
  • Neposredna žrtva ima pravo na naknadu za izgubljenu zaradu do najviše 4.645,30 EUR (35.000,00 kuna) ukoliko je počinjeno kazneno djelo nasilja kojeg je posljedica teška tjelesna ozljeda ili teško narušenje zdravlja, te se dokaže da je zbog toga izgubila kakvu zaradu.
  • Neposredna žrtva ima pravo na naknadu za troškove liječenja ukoliko je počinjeno kazneno djelo nasilja kojeg je posljedica teška tjelesna ozljeda ili teško narušenje zdravlja, te se dokaže da je zbog toga bila na liječenju  i da je imala liječničke troškove koje je morala platiti.
Troškovi liječenja priznaju se samo ako neposredna žrtva nema pravo na pokriće troškova na temelju zdravstvenog osiguranja.
Ovi troškovi liječenja mogu se priznati najviše u visini zdravstvenog standarda utvrđenog propisima obveznog zdravstvenog osiguranja u Republici Hrvatskoj. 
  • Posredna žrtva ima pravo na naknadu zbog gubitka zakonskog uzdržavanja ukoliko je neposredna žrtva preminula od posljedica kaznenog djela nasilja, te ako se dokaže gubitak tog zakonskog uzdržavanja.
Ako posredna žrtva ima pravo na davanje iz obveznog mirovinskog osiguranja onda nema pravo na naknadu zbog gubitka uzdržavanja.
Naknada zbog gubitka zakonskog uzdržavanja može se priznati najviše u iznosu od 70.000,00 kuna ukupno za sve posredne žrtve.
  • Pravo na naknadu za uobičajene pogrebne troškove ima osoba koja ih je platila za pogreb osobe koja je kao neposredna žrtva preminula od posljedica kaznenog djela nasilja počinjenog s namjerom, te ako dokaže da je platila te troškove pogreba.
Iznos pogrebnih troškova može se priznati najviše u iznosu od 663,61 EUR (5.000,00 kuna).

Treba li žrtva biti prisutna tijekom postupka i/ili pri odlučivanju o njenom zahtjevu?
Tijekom postupka, odnosno pri odlučivanju o zahtjevu za novčanu naknadu žrtvama kaznenih djela žrtva u pravilu NE treba biti prisutna, ali ovisno o konkretnom slučaju nadležno tijelo „Odbor za novčane naknade“ iznimno može, ako je to potrebno radi odlučivanja, odrediti da se provede i dokaz saslušanjem stranke, svjedoka ili vještačenje.


Prekogranični slučajevi

Zakonom o novčanoj naknadi žrtvama kaznenih djela određuju se tijela i postupak koji se primjenjuje u prekograničnim slučajevima.
Prekogranični slučajevi su domaći i strani prekogranični slučajevi.
  • Domaći prekogranični slučaj (osobe s prebivalištem ili državljanstvom EU koji su bili žrtve u Republici Hrvatskoj)
Domaći prekogranični slučaj je slučaj kada je kazneno djelo počinjeno na području Republike Hrvatske, a žrtva ima prebivalište u drugoj državi članici EU.
O pravu na naknadu u ovim slučajevima također odlučuje Odbor za novčane naknade žrtvama kaznenih djela.
Zahtjev za naknadu podnosi se nadležnom tijelu (asistirajuće/pomoćno tijelo) u drugoj državi članici EU-a u kojoj žrtva ima prebivalište, a nadležno tijelo te države zahtjev prosljeđuje Ministarstvu pravosuđa i uprave RH.
Popis asistirajućih tijela nalazi se na web stranici Europskog portala e-pravosuđa.
  • Strani prekogranični slučaj (državljani Republike Hrvatske koji su bili žrtve u državama EU)
Strani prekogranični slučaj je slučaj kada je kazneno djelo počinjeno u drugoj državi članici EU-a, a žrtva ima prebivalište u Republici Hrvatskoj.
Za odlučivanje o pravu na naknadu nadležno je tijelo države u kojoj se desilo kazneno djelo.
Žrtva može zahtjev za naknadu podnijeti Ministarstvu pravosuđa, uprave i digitalne transformacije RH koje je asistirajuće/pomoćno tijelo i nadležno je za zaprimanje i prosljeđivanje zahtjeva u prekograničnim slučajevima. Na zahtjev žrtve Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije žrtvi može dati opće upute i informacije o tome kako ispuniti zahtjev i koja je popratna dokumentacija potrebna u skladu s priručnikom koji je izradila Europska komisija.
  , 
Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije će u najkraćem mogućem roku dostaviti zahtjev s prilozima nadležnom tijelu države od koje podnositelj traži naknadu štete na službenom jeziku te države ili drugom jeziku koji je ta država odredila da će prihvatiti.
 
Zahtjev za naknadu u prekograničnom slučaju u državi u kojoj se desilo kazneno djelo žrtva može pronaći na web stranici Europskog portala e-pravosuđa.