Ministar Malenica: Zakonodavnim i organizacijskim promjenama i razvojnim projektima možemo vratiti povjerenje građana u pravosuđe

Na početku je komentirao situaciju vezanu uz presudu Ivi Sanaderu i Zsoltu Hernadiju. Mađar je nedostupan hrvatskom pravosuđu, a pravomoćno je osuđen na dvije godine zatvora.
 

- Mi smo od 2013. godine pokušali nizom instrumenata osigurati njegovu prisutnost u RH. To je, međutim, bilo bezuspješno. Preostaje nam koristiti se instrumentima koje imamo, očekujemo reakciju nadležnih pravosudnih tijela u RH.

 

- To su instrumenti i alati koji su utvrđeni međunarodnim i hrvatskih propisima i očekujem da će biti izručen Hrvatskoj ako se uhiti temeljem Europskog uhidbenog naloga. 

 

MOL je jako razočaran presudom, najavljuju obraćanje Ustavnom sudu. Da nisu ispunjeni minimalni uvjeti za pravično suđenje.

 

- To su pravne mogućnosti koje stoje na raspolaganju gospodinu Hernadiju, oni ih imaju pravo koristiti. Ne bih u ovom trenutku prejudicirao odluku Ustavnog suda, na njima je da odluče u konkretnom predmetu. 

 

Malenica dodaje da je dugotrajnost postupaka, kao u slučaju bivšeg premijera Ive Sanadera, problem, dodajući da su oni toga svjesni.

 

- Svjesni smo da dugotrajni postupci ne ulijevaju povjerenje kod građana. Ne bih ulazio u detalje konkretnog predmeta, činjenica je da su predmeti koji su najeksponiraniji ujedno i predmeti s velikim brojem svjedoka, opsežnim dokaznim materijalima. Mi pripremamo izmjene Zakona o kaznenom postupku i Zakona o paričnom postupku, a što ide u smjeru ubrzavanja sudskih postupaka. 

 

Prilikom izmjena kaznenih zakona, može se razmisliti o pitanju je li okvir primjeren ili ne, to jest treba li postrožiti sankcije za takva kaznena djela. 

 

- Mislim da nizom promjena ćemo ići u smjeru vraćanja povjerenja građana u hrvatsko pravosuđe, što neće biti lak zadatak. Odlučili smo se nizom aktivnosti, vratiti povjerenje. Neovisno i kvalitetno pravosuđe je misija i vizija Ministarstva pravosuđa i uprave odnosno da do 2025. godine imamo efikasno i kvalitetno pravosuđe. 

 

O ulozi novog predsjednika Vrhovnog suda Radovana Dobronića, Malenica kaže.

 

- Prema izjavama gospodina Dobronića vidimo da je otvoren za suradnju i razgovor, vjerujem da ćemo ovaj tjedan imati sastanak, da ćemo mu prezentirati aktivnosti Ministarstva pravosuđa i uprave. Tu su najbitnije izmjene zakona o sudovima. Prezentirali bismo stvari koje su bitne za promjene u pravosuđu i promjene u percepciji pravosuđa. Vjerujem da ćemo imati iskren dijalog, zaključuje. 

Ministar Ivan Malenica predstavio je niz mjera koje bi već u idućih nekoliko godina trebale ubrzati procese i preokrenuti trend rasta nepovjerenja građana u pravosuđe. Na hrvatskim sudovima trenutačno je oko 460.000 neriješenih predmeta.

Najviše ih je, više od 50.000 na Općinskom sudu u Zagrebu. Slijede sud u Rijeci s oko 38.000 neriješenih predmeta, Splitu s oko 37 i Osijek s 20-ak tisuća slučajeva koji čekaju pravorijek.

On se najdulje, u prosjeku čak 761 dan, čeka na Sudu u Splitu. U Zagrebu se čeka oko 600, jednako toliko i u Rijeci, dok se u Osijeku sudski pravorijek čeka malo manje od 300 dana.

Josip Šurjak, predsjednik Hrvatske odvjetničke komore, kazao je da će komora inzistirati da se „unaprijed znaju i određuju rasprave, da budu intervalne, na daljinu putem elektronske komunikacije te da se odrede neki rokovi postupka.

To bi se do 2025. moglo i ostvariti, najavljuje resorni ministar. Planira se i učinkovitiji način dostavljanja sudskih odluka, edukacija te sigurnosna provjera sudaca.

- U okviru Nacionalnog plana otpornosti i oporavka predviđeno je 13 reformi, šest investicija vrijednih 740 milijuna kuna. Ulaganja su bila u proteklih pet godina, dakle 200 milijuna kuna za digitalizaciju, 500 milijuna kuna za infrastrukturu, kazao je ministar Malenica.

Važno je i ujednačiti sudsku praksu. Novi predsjednik Vrhovnog suda tako je poslao jasnu poruku da, primjerice, korištenje uzvika Za dom spremni ne može ostati bez sankcije.

- Moramo biti kao sustav i pravni poredak jasni, mora se točno znati gdje je granica i nema se tu dalje što razgovarati, kazao je Radovan Dobronić, predsjednik Vrhovnog suda. Ponovio je i da javni bilježnici više ne smiju sudjelovati u ovršnom postupku jer se time krši pravo Europske unije.

Predložit ću ministru da se odredbe Ovršnog zakona koje se odnose na izdavanje rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave ne primjenjuju na potrošačke ugovore, kazao je Dobronić.

- Mi imamo, smatram, kvalitetan zakonodavni okvir koji je utemeljen i na praksi europskih sudova, što je i potvrdio Ustavni sud RH, ali evo, u narednim danima sjest ćemo i porazgovarati, rekao je Malenica.

Cilj je reformi vratiti povjerenje građana u pravosuđe. Prema izvješću Europske komisije o vladavini prava, Hrvatska je danas pri dnu u Europskoj uniji.

Izvor: HRT