Međunarodni dan borbe protiv korupcije

Međunarodni dan borbe protiv korupcije obilježava se od 2003. godine kada je Opća skupština UN posebnom rezolucijom ukazala na problem korupcije i potrebu svakodnevne borbe protiv nje.

U području borbe protiv korupcije Ministarstvo pravosuđa i uprave ima glavnu koordinativnu ulogu i djeluje kao dio mehanizma strateškog usmjeravanja nacionalne antikorupcijske politike koju čine Hrvatski sabor i Vlada Republike Hrvatske. Ministarstvo pravosuđa i uprave, kroz rad svoje unutarnje ustrojstvene jedinice zadužene za obavljanje poslova u ovom području - Sektora za sprječavanje korupcije, predstavlja središnje tijelo za koordinaciju izrade, provedbe i nadzor provedbe nacionalnih strateških i provedbenih dokumenata te formiranja dijela zakonodavnog okvira  vezanih uz sprječavanje korupcije u Republici Hrvatskoj. Osim toga, važnu ulogu u prevenciji korupcije ima i Služba za etiku i integritet Ministarstva pravosuđa i uprave kao dio institucionalnog okvira etičke infrastrukture u javnoj upravi, uz povjerenike za etiku u svim državnim i pravosudnim tijelima i Etičko povjerenstvo za državne službenike.

U toj svojoj ulozi Ministarstvo pravosuđa i uprave surađuje s brojnim tijelima javne vlasti na državnoj, područnoj i lokalnoj razini, udrugama civilnog društva, privatnim sektorom, akademskom zajednicom, medijima i građanima. S ciljem osiguravanja kvalitetnog mehanizma nadzora nad provedbom antikorupcijskih politika, Hrvatska je osnovala Savjet za sprječavanje korupcije na razini izvršne vlasti te Nacionalno vijeće za praćenje provedbe Strategije za suzbijanje korupcije, koje djeluje na parlamentarnoj razini.

Borba protiv korupcije vodi se na dva načina. S jedne strane suzbijanjem kaznenih djela korupcije, odnosno represivnim djelovanjem. S druge strane, borba protiv korupcije mora sadržavati i preventivni dio - sprječavanje korupcije. Represivni dio mehanizma za borbu protiv korupcije se sastoji od Ureda za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta (USKOK), posebnih sudskih odjela pri Županijskim sudovima u Zagrebu, Splitu, Rijeci i Osijeku i Policijskog nacionalnog ureda za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta (PNUSKOK).

Na području prevencije korupcije u Republici Hrvatskoj djeluje niz specijaliziranih institucija koje djeluju u pojedinim područjima preventivne antikorupcijske politike: Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa, Povjerenik za informiranje, Pučka pravobraniteljica, ali i niz drugih institucija čije djelovanje ima bitan antikorupcijski učinak, kao što su Državno izborno povjerenstvo, Državna komisija za javnu nabavu, Državni ured za reviziju i druga tijela.

U proteklom razdoblju proveden je niz aktivnosti vezanih za prevenciju i zakonodavni okvir suzbijanja korupcije. Nakon što je Hrvatski Sabor donio Strategiju sprječavanja korupcije za razdoblje od 2021. do 2030. godine, Vlada Republike Hrvatske je na 136. sjednici usvojila prvi akcijski plan za razdoblje od 2022. do 2024. godine. Akcijski plan sadržava 206 konkretnih aktivnosti u području lokalne i područne (regionalne) samouprave, poslovnog sektora, javnih financija, pravosuđa, zdravstva, sporta, policije, poljoprivrede, civilnog sektora.
Područje suzbijanja i sprječavanja korupcije važna je komponenta Nacionalnog plana oporavka i otpornosti za Republiku Hrvatsku. U ovom okviru planirano je implementirati reforme i investicije s ciljem dodatnog jačanja u nekoliko posebnih područja prevencije, ali i represivnog aparata u borbi protiv korupcije.

U okviru zakonodavnih aktivnosti, donesen je novi Zakon o sprječavanju sukoba interesa u kojem je pojam „privatnog interesa“ definiran u skladu s preporukama OECD-a, propisano je da će predsjednik i svi članovi Povjerenstva biti pravne struke, čime se jača status Povjerenstva za sprječavanje sukoba interesa, proširen je krug obveznika ovoga zakona, a uvedena je i nova kategorija obveznika koja obuhvaća ravnatelje i zamjenike ravnatelja agencija kojima je osnivač Republika Hrvatska.

Uvažavajući preporuku GRECO-a te cijeneći okolnost da se sankcije izriču u okviru upravnog postupka, u Zakonu je izrijekom navedeno da se sankcija izriče uzimajući u obzir i Ustavom predviđeno načelo razmjernosti. Kako bi se omogućilo adekvatno skaliranje sankcije, omogućeno je da se i opomena i novčana sankcija mogu izreći za sve povrede Zakona te je u istu svrhu povišen obvezni minimum novčane sankcije s 2.000,00 kuna na 4.000,00 kuna, što predstavlja 100%-tno povećanje minimalno izrečene novčane sankcije, dok je maksimum ostao isti i iznosi 40.000,00 kuna.

U svrhu jačanja preventivnog djelovanja u pogledu sprječavanja nedopuštenog ponašanja, zaštite javnog interesa, ali i jačanja odgovornosti dužnosnika u obnašanju povjerene dužnosti, Vlada Republike Hrvatske je na svojoj 117. sjednici donijela Kodeks ponašanja državnih dužnosnika u tijelima izvršne vlasti koji je stupio na snagu 19. svibnja 2022. godine.Ovaj kodeks dodana je vrijednost već postojećem pravnom okviru u području sprječavanja sukoba interesa, pravu na pristup informacijama, fiskalne odgovornosti i području suzbijanja korupcije, jer se njime jača integritet kod visokih dužnosnika.Kodeksom su uspostavljena jasna pravila ponašanja dužnosnika u pogledu deklariranja interesa i imovine, zabrane primanja darova, kontakata s trećim osobama, nagrada i priznanja i sl. Kako bi se osigurala kvalitetna provedba Kodeksa osnovano je preventivno i savjetodavno tijelo - Vijeće za primjenu Kodeksa ponašanja dužnosnika u tijelima izvršne vlasti.

Jedna od važnijih zakonodavnih aktivnosti u proteklom razdoblju donošenje je novog Zakona o zaštiti prijavitelja nepravilnosti. U novom Zakonu preciznije je uređeno i prošireno područje primjene, zadržana je struktura kanala za prijavljivanje koja obuhvaća unutarnje prijavljivanje, vanjsko prijavljivanje, a sam postupak prijave nepravilnosti značajno je olakšan.

Pojam osvete sada obuhvaća svaku izravnu ili neizravnu radnju ili propust u radnom okruženju poput prijetnje osvetom ili pokušaj osvete. To omogućuje kvalitetniju zaštitu prijavitelja nepravilnosti. Prijavitelj nepravilnosti ima pravo na zaštitu koja uključuje sudsku zaštitu, naknadu štete, zaštitu identiteta i povjerljivosti, te primarnu pravnu pomoć. Izričito je propisano da osobe koje su prijavu podnijele anonimno, ali im je naknadno utvrđen identitet ostvaruju jednako pravo na zaštitu kao i osobe koje su otkrile identitet.

Uz to, pravo na zaštitu ostvaruju i osobe koje nepravilnosti izravno prijavljuju institucijama, tijelima ili agencijama Europske unije. Pravo na zaštitu uz prijavitelja nepravilnosti uživa i povjerljiva osoba i njezin zamjenik, kao i povezane osobe. Zakonom se dodatno omogućava zaštita ne samo osobama koje su u stalnom radnom odnosu već primjerice i volonterima, studentima, osobama angažiranim prema ugovoru o djelu, osobama koje sudjeluju u postupcima javne nabave odnosno osobama koje sudjeluju u aktivnostima kod poslodavaca.

U narednom periodu nastavit će se odlučna borba protiv korupcije i osnaživat će se sva tijela koja u tim procesima sudjeluju. Poticat će se edukacija svih segmenata vlasti i društva kako bi se jačala vladavina prava i borba protiv korupcije. Uz kontinuiranu provedbu i nadogradnju postojećih antikorupcijskih mjera naš je cilj i stvaranje novih sustavnih rješenja za suzbijanje korupcije na svim razinama što treba podići svijest o štetnosti korupcije te je učiniti društveno neprihvatljivom.

Detaljnije o aktivnostima Ministarstva pravosuđa i uprave u borbi protiv korupcije pročitajte na poveznici.

Stranica