Cilj novih izmjena zakona je rano prepoznati nasilnike, brže ih procesuirati i strogo sankcionirati

Stalna edukacija najboljih stručnjaka za rano prepoznavanje, brzo završavanje postupka i davanje stroge sankcije kao jedini način prave borbe protiv nasilja i nasilnika

Gostujući u HRT-ovoj emisiji Studio 4, državna tajnica Vedrana Šimundža-Nikolić uvodno je istaknula kako je cilj Vlade, a zatim i Ministarstva pravosuđa i uprave, koje je imalo zadatak propisati normativni okvir, postići rano prepoznavanje nasilnika, brže procesuiranje tih nasilnika i njihovo strogo sankcioniranje. „Sve ove mjere i instrumenti potrebni su da bi borba protiv nasilja bila učinkovita“, kazala je.

Državna tajnica je navela kako se u normativnim aktivnostima koje su u tijeku u više pravaca ide u snažnu borbu protiv nasilja.

U odnosu na uvođenje nove kategorije kaznenog djela, teškog ubojstva ženske osobe, državna tajnica je istaknula kako radna skupina radi na tome da to novo kazneno djelo napravi onoliko precizno i stručno kako zaslužuje te da se to kazneno djelo uvrsti u Kazneni zakon.

Kazna za navedeno djelo se neće razlikovati od onog za teško ubojstvo, dakle najmanje 10 godina pa do kazne dugotrajnog zatvora.

„Mi šaljemo jednu poruku da je pravo koje zaštićujemo toliko snažno da zaslužuje upravo samostalno kazneno djelo. Hoćemo li eventualno raditi definiciju femicida, to ćemo vidjeti, međutim, pravac je jasan, idemo u posebnu dodatnu zaštitu“, naglasila je državna tajnica Šimundža-Nikolić.

Kao smjerove u kojima će s kretati borba protiv nasilja istaknula je normativni, edukacijski i organizacijski. U edukaciju koja se provodi u suradnji s Pravosudnom akademijom će se, osim sudaca, uključiti druge stručne osobe, poput psihologa te organizacija koje se bave s tom problematikom.

Organizacijska dimenzija obuhvaća specijalizaciju sudaca, državnih odvjetnika i onih osoba koje imaju određenu sklonost za shvatiti i riješiti ovu problematiku i ove osobe će imati dodatne i snažne edukacije.

„Svi mi u društvu, a naročito pravosuđe, moramo moći rano prepoznati rizik hoće li netko počiniti ili ponoviti nasilje. Te čimbenike rizika moramo moći prepoznati. Mi kao struka smo ih prepoznali i stavili u jedan obrazac odnosno upitnik. Dužnost je tijela kaznenog progona to primjenjivati kao metodu, dakle svako tijelo, i policija i državno odvjetništvo i sud i centri, u svakoj fazi postupka moraju moći prepoznati je li počinitelj nasilja osoba od koje možemo očekivati nešto još i gore“, kazala je državna tajnica.

Na pitanje vezano za određivanje mjere zabrane prilaska pojasnila je kako u zakonu nije postojala minimalna udaljenost, te da je za sada na radnoj skupini dogovoreno da to bude najmanje 50 metara, iz razloga što počinitelj mora moći vidjeti na dovoljnoj udaljenosti i prepoznati žrtvu i maknuti se od nje.


Foto: HRT

Stranica