Sve

Ne. Svi pruženi oblici podrške za vas su besplatni.

Oštećenik je ona žrtva koja želi aktivno sudjelovati u kaznenom postupku u cilju promicanja vlastitih procesnih interesa. Kao oštećeniku, žrtvi pripadaju neka dodatna procesna prava – primjerice pravo da u istrazi državnom odvjetniku podnosi prijedloge da se istraga dopuni i druge prijedloge radi ostvarivanja prava propisanih zakonom, pravo sudjelovanja na sjednici optužnog vijeća, pripremnom ročištu i na raspravi, pravo aktivnog sudjelovanja u dokaznom postupku na raspravi (primjerice u odnosu na ispitivanje svjedoka na raspravi), (ograničeno) pravo na podnošenje žalbe. Sva ta prava može ostvarivati samo ona žrtva koja je preuzela ulogu oštećenika u kaznenom postupku.
Da bi žrtva mogla sudjelovati u ulozi oštećenika u kaznenom postupku, mora se prijaviti za takvo sudjelovanje – policiji, državnom odvjetništvu ili sudu.

Morate. Prema zakonu niste oslobođeni svjedočenja kada je dijete žrtva kaznenog djela. Vama je kao roditelju dužnost da zaštitite svoje dijete. Svojom izjavom pomoći ćete policiji, kasnije državnom odvjetništvu i sudu, da spriječe daljnje zlostavljanje, a svom djetetu ćete pružiti pomoć, podršku i zaštitu.

Ako počinitelj nakon puštanja na bilo koji način ugrožava Vašu sigurnost, potražite pomoć policije, koja Vas može zaštititi fizički, provođenjem mjera opreza/zaštitnih mjera ili obavještavanjem nadležnog suda koji je pustio počinitelja na slobodu, tražeći od suda izricanje adekvatnih mjera za Vašu zaštitu.

Mjere opreza/zaštitne mjere počinitelju kaznenog djela/prekršaja može izreći sud, a kod prekršaja mjere opreza može izreći i policija. Provodi ih policija tako da na temelju prosudbe ugroženosti žrtve, u suradnji sa žrtvom, donosi plan provedbe mjere.
Ako počinitelj prekrši mjeru koja mu je određena, o tome trebate odmah obavijestiti policiju. Policija vas je dužna odmah zaštititi tako da žurno pronađe počinitelja, utvrdi okolnosti kršenja mjere i o tome odmah obavijesti sud, koji donosi odluku o tome na koji će način kazniti počinitelja.  Zbog kršenja mjera sud može počinitelju izreći zadržavanje, istražni zatvor ili novčanu kaznu.

Odluku o tome hoće li počinitelj nasilja u obitelji biti prijavljen za prekršaj ili kazneno djelo, na temelju utvrđenih činjenica donosi policija, u slučaju da ste događaj prijavili policiji. Ako je policija nasilje u obitelji prijavila kao kazneno djelo, državni odvjetnik je taj koji odlučuje radi li se o kaznenom djelu ili prekršaju. Ako državni odvjetnik utvrdi da se radi o prekršaju, on će podnijeti optužni prijedlog prekršajnom sudu, o čemu Vas je dužan obavijestiti.

Obavijest o poduzetim radnjama možete tražiti od državnog odvjetnika po isteku dva mjeseca od podnošenja kaznene prijave. Ako vas državni odvjetnik nije obavijestio o poduzetim radnjama, a to je dužan u roku od trideset dana od zaprimljenog zahtjeva, ili ako niste zadovoljni danom obaviješću ili poduzetim radnjama, možete podnijeti pritužbu višem državnom odvjetniku.

Državni je odvjetnik o takvoj odluci dužan obavijestiti žrtvu. U tom slučaju žrtva može preuzeti kazneni progon. Preuzimanjem kaznenog progona žrtva ujedno preuzima i ulogu oštećenika, odnosno, preuzimanje progona ima značenje prijave za sudjelovanje u kaznenom postupku u svojstvu oštećenika. Preuzimanje kaznenog progona žrtvi nameće obveze u pogledu utroška vremena, jer oštećenik koji je preuzeo progon sam pred sudom mora predlagati dokaze i zastupati optužbu, kao i obveze u pogledu financijskih sredstava jer oštećenik koji je preuzeo kazneni progon mora sam snositi troškove postupka.

Uvijek se možete izjasniti da odustajete od prijave. Međutim, ako se za kazneno djelo koje ste prijavili kazneni progon počinitelja poduzima po službenoj dužnosti, policija i državno odvjetništvo će i bez vašeg sudjelovanja provesti postupak s ciljem da se pronađe počinitelj, da se osiguraju dokazi i utvrdi krivnja počinitelja te da se on adekvatno kazni.

Za vrijeme dok podnosite kaznenu prijavu uz vas može biti osoba u koju imate povjerenja. Primjerice, to može biti član obitelji, prijatelj, predstavnik organizacije civilnog društva, ili druga osoba koju odaberete. Ta osoba ne može sudjelovati u postupku, ali može biti prisutna i pružiti Vam potporu. Pri odabiru osobe od povjerenja važno je znati da to ne može biti osoba koja kasnije može biti svjedok ili imati neku drugu ulogu u postupku, jer joj neće biti omogućeno da bude s vama kako bi Vam pružila podršku.

U slučaju da niste zadovoljni radom policije pa, na primjer, mislite da je trebalo poduzeti više u vezi s vašom prijavom, vjerujete da policijski službenici nisu ništa poduzeli, ili mislite da nepotrebno odugovlače svoje postupanje, vaše je pravo da ih pitate u kojoj su fazi postupka te zatražiti objašnjenje. U slučaju da Vas njihov odgovor ne zadovoljava, možete se pisanim putem obratiti načelniku policijske uprave, a ako Vas ne zadovoljava njegov odgovor, možete pisanim putem uložiti prigovor na njegov odgovor Službi za unutarnju kontrolu u Kabinetu ministra, s obrazloženjem. Ova služba dužna Vam je odgovoriti u roku 30 dana.

Da. Policija Vas je dužna obavijestiti o tijeku izvida, a ako je Vaša kaznena prijava dostavljena nadležnom državnom odvjetništvu, policija Vas može uputiti kome se možete obratiti za daljnje informacije o mjerama koje poduzima državni odvjetnik.

U slučaju da osoba ne govori ili ne razumijejezik tijela kojemu podnosi kaznenu prijavu, ima pravo na pomoć tumača ili druge osobe koja im u tome može pomoći. U takvom slučaju, osoba ima pravo da se potvrda o kaznenoj prijavi koju je podnijela besplatno prevede na jezik koji razumije.

Kaznenu prijavu možete podnijeti u bilo kojoj policijskoj postaji, osobno, telefonom (broj 192), pisanim putem, e-mailom.
Policijski službenici su Vašu prijavu dužni zaprimiti i proslijediti je na postupanje policijskoj postaji/upravi na čijem području je kazneno djelo počinjeno.
Također, kaznenu prijavu osim policiji, možete podnijeti i državnom odvjetništvu.

Da biste prijavili kazneno djelo niste dužni priložiti dokaze. Policija i državno odvjetništvo dužni su nakon Vaše prijave poduzeti sve kako bi pronašli počinitelja, utvrdili relevantne činjenice i osigurali dokaze važne za vođenje kaznenog postupka.  Vi im u tome možete pomoći tako da im date što više informacija o tome što Vam se dogodilo, što ste vidjeli i čuli i objasnite im svoju zabrinutost za svoju sigurnost ili sigurnost Vaše obitelji. Ako se još nečega naknadno sjetite ili je u međuvremenu došlo do nekih promjena, javite to policiji, čak i ako Vam se u tom trenutku ta dodatna informacija učini manje važnom.

Na vaš zahtjev, policija i državno odvjetništvo su vam dužni dati pisanu potvrdu da ste prijavili kazneno djelo.

Ovisno o dobi, djeca žrtve nasilja mogu imati različite posljedice. Zbog osjećaja narušene sigurnosti djeca mogu tražiti stalno prisustvo osoba koje im pružaju sigurnost. Ovladavajući iskustvom preživljenog nasilja, djeca mogu kroz uobičajenu dječju igru oponašati scene nasilja. Djeca se mogu  ponašati smeteno ili hiperaktivno te imati poteškoće u školskom učenju. Također mogu biti neposlušni ili agresivni. Iako promjene u ponašanju djeteta mogu biti slabije uočljive, pa se dijete ponaša sramežljivo ili povučeno, također se može raditi o posljedicama preživljenog nasilja.
Uspostava redovite životne strukture i održavanje uobičajenog rasporeda doprinose izgradnji sigurnosti kod djece žrtava nasilja. Dosljednost i postavljanje granica u ponašanju, pohvale pozitivnom ponašanju te prihvaćanje dječje osobnosti doprinose oporavku od posljedica nasilja, porastu samopouzdanja i samopoštovanja kao i zdravom razvoju djeteta.
Ako roditeljska i druga socijalna podrška nije dovoljna za prevladavanje posljedica preživljenog nasilja, potrebno je potražiti stručnu pomoć.

Ako ste kao žrtva kaznenog djela preživjeli fizičko, psihičko, seksualno ili ekonomsko nasilje možete imati neke psihičke posljedice. Možete biti uznemireni ili doživjeti intenzivan strah, osjećati da vam je narušena sigurnost i povjerenje u druge ljude. Možete se bojati da će se napad ponoviti, ili se osjećati bespomoćno, zbunjeno i neodlučno  u poduzimanju koraka neophodnih za zaštitu. Možete biti u stanju šoka i zaleđenosti, kao da nemate nikakvih osjećaja ili suprotno tome, reagirati pobuđeno i razdražljivo. Možete imati smetnje u navikama spavanja i prehrane ili održavanja dnevne i radne rutine. Mogu vam se izazvane nekim podsjetnikom, vraćati slike i sjećanja na preživljeno nasilje ili vas buditi snovi zastrašujućeg sadržaja. Može vam izgledati kao da nemate kontrolu nad svojim životom, a budućnost vam se činiti besperspektivnom.
Važno je razumjeti da su navedene i slične posljedice normalna reakcija na preživljeno nasilje, te da iako su neugodne, doprinose da vaša psiha, korak po korak, prihvati i integrira teško iskustvo. Osobne psihičke snage koje su vam pomogle da preživite iskustvo nasilja su ujedno i oslonci za vaš oporavak.
Pored samopomoći i prijateljske podrške, ponekad je potrebno potražiti i stručnu pomoć. Možete olakšati i ubrzati svoj oporavak koristeći usluge informiranja i dostupne psihosocijalne podrške kroz sustav podrške žrtvama.

Prikaz tijeka kaznenog postupka s naznakom različitih oblika sudjelovanja žrtve (obvezna prisustnost, primanje informacije, itd.).
Grafički prikaz je preuzet iz: “Vodič za žrtve i svjedoke kroz kazneni i prekršajni postupak”, Ministarstvo pravosuđa Republike Hrvatske, Zagreb, 2018. godine.
 

Prekršajni postupak
Osim kaznenih djela, u hrvatskom pravnom poretku postoji i druga velika skupina kažnjivih
ponašanja – prekršaji. Prekršaji se smatraju lakšim povredama od kaznenih djela, pa su i kazne
koje su propisane za prekršaj blaže od onih kojima se prijeti mogućim počiniteljima kaznenih
djela. To se odražava i na prekršajni postupak koji je jednostavniji i brži od kaznenog postupka.
Kod određenih je protupravnih ponašanja katkad teško odrediti radi li se o prekršaju ili o
kaznenom djelu. Takva ocjena ovisi o nizu specifičnih okolnosti svakog pojedinog slučaja. U
hrvatskom je pravnom sustavu ovaj problem posebno izražen kod nasilja u obitelji, koje se u
nekim, blažim slučajevima, smatra prekršajem, dok se teži oblici nasilja u obitelji progone kao
kazneno djelo.
Prava žrtava u prekršajnom postupku
Neovisno o tome vodi li se prekršajni ili kazneni postupak, prava žrtava u osnovi su jednaka. U
praksi, realno je očekivati da će se žrtve prekršaja češće suočiti s poteškoćama u ostvarivanju
svojih prava. Te poteškoće posljedica su činjenice da Prekršajni zakon posebno ne uređuje prava
žrtava. Međutim, nedostatak izričitih zakonskih odredbi nije zapreka da žrtve ostvaruju svoja
prava ili kroz odgovarajuću primjenu odredaba Zakona o kaznenom postupku ili kroz izravnu
primjenu odredaba Direktive o pravima žrtava kaznenih djela. Kada se radi o žrtvama nasilja u
obitelji, takvih poteškoća u praksi ne bi trebalo biti, budući da Zakon o zaštiti od nasilja u obitelji
izričito jamči širok katalog prava žrtvama toga prekršaja.

Što je kazneni postupak?
Kazneni postupak skup je pravno uređenih radnji koje poduzimaju različita državna tijela i drugi sudionici kaznenog postupka kada postoji vjerojatnost da je počinjeno kazneno djelo. Kazneno djelo predstavlja povredu temeljnih društvenih vrijednosti, pa društvo na njega reagira kažnjavanjem počinitelja toga djela. Da bi se određena osoba mogla proglasiti krivom za kazneno djelo i kazniti, nužno je provesti kazneni postupak. Kazneni postupak složeni je mehanizam koji prolazi kroz različite stadije u kojima ključnu ulogu imaju različita državna tijela.

Tijek kaznenog postupka
Na početku toga postupka obično stoji policija koja poduzima inicijalne radnje u vezi sa sumnjom da je počinjeno kazneno djelo. O rezultatima svojeg rada policija obavještava državnog odvjetnika. Na temelju rezultata policijskog rada, državni odvjetnik odlučuje hoće li protiv određene osobe pokrenuti daljnje radnje koje imaju pravni oblik istrage ili istraživanja. Po okončanju istrage ili istraživanja, državni odvjetnik odlučuje o podizanju optužnice pred nadležnim sudom.
Nakon što je državni odvjetnik podigao optužnicu, sud će, na sjednici optužnog vijeća, odlučiti je li optužnica utemeljena na dovoljnom broju pravno valjanih dokaza koji opravdavaju provođenje središnjeg stadija kaznenog postupka – rasprave pred sudom. Rasprava završava donošenjem presude.
Presuda kojom se završava rasprava naziva se prvostupanjskom presudom. Time postupak u pravilu ne završava, jer ona stranka koja nije zadovoljna prvostupanjskom presudom ima mogućnost tu presudu osporavati u postupku pred žalbenim odnosno drugostupanjskim sudom. Žalbeni postupak može rezultirati ili potvrđivanjem ili preinačenjem prvostupanjske presude, čime kazneni postupak u pravilu završava (presuda postaje pravomoćna), ili ukidanjem te presude i vraćanjem postupka u stadij rasprave pred prvostupanjskim sudom.

Sudionici u kaznenom postupku
Pored državnih tijela (policije, državnog odvjetništva i suda) u kaznenom postupku sudjeluju i drugi sudionici. Osnovnu ulogu u njemu ima okrivljenik, odnosno osoba za koju je vjerojatno da je počinila kazneno djelo. Čak i kada se kazneno djelo dogodilo pred velikim brojem ljudi i od početka je izvjesno tko je počinitelj kaznenog djela, o toj se osobi u kaznenom postupku ne govori kao o počinitelju kaznenog djela, već se za tu osobu koristi izraz okrivljenik. To je zato što je jedno od osnovnih pravila kaznenog postupka pretpostavka nedužnosti, koja znači da se određena osoba ne može smatrati krivom za kazneno djelo prije nego se njezina krivnja utvrdi pravomoćnom sudskom presudom.
Iz pretpostavke nedužnosti također proizlazi da je državni odvjetnik dužan dokazati okrivljenikovu krivnju u kaznenom postupku, i to izvan svake razumne sumnje. To nadalje znači da okrivljenik nije dužan dokazivati svoju nevinost, pa se može u kaznenom postupku braniti i šutnjom. Okrivljenik u kaznenom postupku može angažirati branitelja. Branitelj je odvjetnik čija je zadaća da u kaznenom postupku djeluje isključivo u korist okrivljenika.
U kaznenom postupku redovito sudjeluje i žrtva kaznenog djela. Kada je određena osoba postala žrtvom kaznenog djela, država je tu osobu dužna zaštititi, između ostalog i tako da učinkovito provede kazneni postupak. To prije svega znači da su državna tijela, primarno policija i državno odvjetništvo, dužna temeljito istražiti okolnosti počinjenja kaznenog djela, poduzeti mjere da se identificira i pronađe počinitelj kaznenog djela, i da se počinitelj u zakonito provedenom postupku pred nadležnim sudom kazni.

Svjedočenje žrtve u kaznenom postupku
Žrtva kaznenog djela u kaznenom će postupku u pravilu sudjelovati kao svjedok, dajući u postupku iskaz o kaznenom djelu koje je počinjeno na njezinu štetu. Žrtva će o okolnostima počinjenja kaznenog djela u pravilu iskazivati nekoliko puta pred različitim državnim tijelima. U pravilu će prvi iskaz davati u policiji. Taj se iskaz, međutim, u kaznenom postupku ne može koristiti kao dokaz. Tijekom istrage ili istraživanja žrtva će iskazivati pred državnim odvjetnikom. Vjerojatno će biti potrebno i da žrtva dođe na raspravu i iskazuje pred sudom.
Kad se žrtva u kaznenom postupku nalazi u ulozi svjedoka, država je, osobito kad se radi o ranjivim skupinama žrtava ili žrtvama nasilnih kaznenih djela, dužna poduzeti mjere da bi se žrtvu, u najvećoj mogućoj mjeri, zaštitilo od dodatnih trauma koje iskazivanje o kaznenom djelu i sudjelovanje u kaznenom postupku može prouzročiti za žrtvu. Tako se, u slučaju određenih kategorija žrtava, nastoji osigurati da žrtva u što manjem broju navrata iskazuje o traumatičnom iskustvu kaznenoga djela i nastoji se izbjeći njezina direktna konfrontacija s okrivljenikom.
Sudjelovanje žrtve u kaznenom postupku u ulozi oštećenika
Osim što će žrtva u kaznenom postupku u pravilu morati sudjelovati u ulozi svjedoka, žrtva ima mogućnost, odnosno može izabrati u postupku sudjelovati i u ulozi oštećenika. Preuzimanje uloge oštećenika žrtvi kaznenog djela omogućuje:

1. da bude, od strane tijela koja vode kazneni postupak, redovito informirana o napredovanju kaznenog postupka,
2. aktivnije sudjelovanje u kaznenom postupku, kroz pravo na prisutnost postupovnim radnjama i predlaganje poduzimanja dodatnih radnji,
3. postavljanje imovinskopravnog zahtjeva u kaznenom postupku, koji omogućava da žrtva već u kaznenom postupku ostvari naknadu štete koja joj je kaznenim djelom prouzročena.

Kao žrtva kaznenog djela za koju su na temelju pojedinačne procjene utvrđene posebne potrebe zaštite, imate pravo na tajnost osobnih podataka. To znači da svi sudionici kaznenog postupka, policijski službenici, državni odvjetnici, suci, svjedoci vještaci i drugi koji su eventualno sudjelovali u kaznenom postupku, ne smiju nikome davati vaše osobne podatke koji bi mogli otkriti vaš identitet niti druge osobne podatke.

Kao žrtva kaznenog djela za koju su na temelju pojedinačne procjene utvrđene posebne potrebe zaštite imate pravo tražiti poseban način ispitivanja, prilikom kojeg nećete doći u kontakt s okrivljenikom. Naime, tijekom ispitivanja nalazit ćete se u prostoriji sa sucem, a u njoj mogu biti prisutni i vaš opunomoćenik (odvjetnik) te osoba od povjerenja koju ste sami odabrali. Okrivljenik će biti u drugoj prostoriji. Okrivljenika nećete vidjeti niti čuti, neće vam moći izravno postavljati pitanja, nego će vam pitanja postavljati sudac koji će voditi ispitivanje. Čitavo ispitivanje snimit će se uređajem za audio-video snimanje te će se snimka moći koristiti kao dokaz u kaznenom postupku. Snimka služi tome da vas se kao žrtvu u pravilu ne mora ponovno ispitivati na raspravi, jer će se na raspravi reproducirati snimka vašeg ispitivanja koja će se koristiti kao dokaz. Ako bi iznimno ipak bilo potrebno vaše ponovno ispitivanje, ono će se provesti na opisani način, bez izravnog kontakta s okrivljenikom.

Kao žrtva kaznenog djela za koju su na temelju pojedinačne procjene utvrđene posebne potrebe zaštite, imate pravo uskratiti odgovor na pitanje koje se odnosi na vaš strogo osobni život, ako to pitanje nije izravno povezano s kaznenim djelom tako da bi odgovor na njega bio relevantan za dokazivanje okrivljenikove krivnje i kaznenog djela. Primjerice, ne morate odgovoriti na pitanje koliko ste do sada imali partnera ili na pitanje koje se tiče vaših seksualnih sklonosti i navika.

Kao žrtva kaznenog djela za koju su na temelju pojedinačne procjene utvrđene posebne potrebe zaštite, imate pravo da vas pri ispitivanju u policiji ispituje osoba istog spola kao što ste i vi. U pravilu, žrtvu najprije ispituje policija. Nakon policije, ispitat će vas državni odvjetnik ili, po njegovom nalogu, istražitelj, a zapisnik o tom ispitivanju se može koristiti kao dokaz u kaznenom postupku. Kao žrtva imate pravo da vas policija i državni odvjetnik ispitaju samo jednom (svaki od njih), a dva ili više puta samo ako je to nužno za potrebe kaznenog postupka. No, ponavljanje ispitivanja je ponekad nužno. U tom slučaju imate pravo da vas ispituje onaj isti policijski službenik ili isti državni odvjetnik koji vas je već ispitao.

Kao žrtva kaznenog djela protiv spolne slobode ili žrtva kaznenog djela trgovanje ljudima, imate pravo da prije ispitivanja razgovarate sa savjetnikom, s time da je taj razgovor za vas besplatan. U najvećem broju slučajeva, najprije policija sa žrtvom obavlja neformalni, obavijesni razgovor, koji se ne može koristiti kao dokaz u kaznenom postupku i ne predstavlja ispitivanje, pa se ovo pravo ne odnosi na ovaj neformalni obavijesni razgovor. Formalno ispitivanje provest će državni odvjetnik, ili će se formalno ispitivanje provesti pred sucem. Kada dobijete poziv na ispitivanje, od tijela koje će provesti ispitivanje (državnog odvjetnika ili suda) možete pismenim putem zatražiti da vam se dodijeli savjetnik.
Dodatne informacije ili pojašnjenja mogu vam pružiti odjeli za podršku žrtvama i svjedocima pri županijskim sudovima ili organizacije iz „Mreže podrške i suradnje“.

Dijete koje je žrtva kaznenog djela ima pravo na besplatnu pomoć opunomoćenika. Opunomoćenika postavlja sud, a troškovi njegovih usluga naplaćuju se iz sredstava državnog proračuna. Opunomoćenik je odvjetnik, dakle pravnik koji dobro poznaje pravila kaznenog postupka i prava djece u kaznenom postupku. Opunomoćenik će djetetu žrtvi pomoći da razumije kazneni postupak, da razumije svoja prava koja ima u postupku te da na najbolji način koristi ta prava u svojem interesu. Opunomoćenik će zastupati dijete na sudu u kaznenom postupku te će djetetu pomoći da ostvari pravo na naknadu štete.

Kao žrtva kaznenog djela imate pravo zatražiti pomoć službi za potporu žrtvama. Njihova uloga je pomoći vam da se lakše nosite s posljedicama kaznenog djela te da se lakše snađete u kaznenom i prekršajnom postupku.
Pri pojedinim županijskim sudovima djeluju odjeli za podršku žrtvama i svjedocima. Oni će vam pružiti osnovne informacije o pravima koja imate kao žrtva, te o kaznenom i prekršajnom postupku koji će se voditi nakon što je kazneno djelo prijavljeno policiji. Tim odjelima se možete javiti i prije no što je kazneno djelo ili prekršaj prijavljen policiji. Odjeli pružaju i emocionalnu podršku. Nakon što dobijete osnovne informacije o kaznenom ili prekršajnom postupku, kako bi vam sudjelovanje u kaznenom postupku bilo što manje tegobno, službenici odjela će vas dočekati pri ulasku u sud te će cijelo vrijeme boraviti s vama u čekaonici i, prema potrebi,  u sudnici. Također, uputit će vas na državne i nevladine organizacije u kojima, s obzirom na vaše potrebe, možete dobiti odgovarajuću stručnu pomoć. Ovu podršku pri županijskim sudovima možete dobiti u sedam županijskih sudova.
U svrhu osiguranja podrške građanima na području cijele Republike Hrvatske,  Ministarstvo pravosuđa i uprave ujedno financira i aktivnosti partnerske mreže organizacija civilnog društva koje pružaju podršku i pomoć žrtvama i svjedocima u županijama u kojima nisu osnovani odjeli za podršku žrtvama i svjedocima. Radi se o  „Mreži podrške i suradnje za žrtve i svjedoke kaznenih djela“.

Kaznenim djelima protiv spolne slobode štiti se spolni integritet i spolno samoodređenje, odnosno sloboda osobe da bira mjesto, vrijeme, način i osobu s kojom će stupiti u spolne odnose.

1. Zakonski opisi kaznenih djela

Spolni odnošaj bez pristanka

• Tko s drugom osobom bez njezinog pristanka izvrši spolni odnošaj ili s njim izjednačenu spolnu radnju ili navede drugu osobu da bez svog pristanka s trećom osobom izvrši spolni odnošaj ili s njim izjednačenu spolnu radnju ili da bez svog pristanka nad samom sobom izvrši sa spolnim odnošajem izjednačenu spolnu radnju,
• kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.
• Počinitelj koji je bio u otklonjivoj zabludi glede postojanja pristanka iz stavka 1. ovoga članka,
• kaznit će se kaznom zatvora do tri godine.
• Pristanak iz stavka 1. ovoga članka postoji ako je osoba svojom voljom odlučila stupiti u spolni odnošaj ili s njime izjednačenu spolnu radnju i bila je sposobna donijeti i izraziti takvu odluku. Smatra se da takvog pristanka nema osobito ako je spolni odnošaj ili s njime izjednačena spolna radnja izvršena uz uporabu prijetnje, prijevare, zlouporabom položaja prema osobi koja se prema počinitelju nalazi u odnosu zavisnosti, iskorištavanjem stanja osobe zbog kojeg ona nije bila sposobna izraziti svoje odbijanje, ili nad osobom kojoj je protupravno oduzeta sloboda.

 

• Tko djelo iz članka 152. stavka 1. ovoga Zakona počini uporabom sile ili prijetnje da će izravno napasti na život ili tijelo silovane ili druge osobe,
• kaznit će se kaznom zatvora od jedne do deset godina.
• Počinitelj koji je bio u otklonjivoj zabludi glede postojanja pristanka iz stavka 1. ovoga članka
• kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.

1. Zakonski opis kaznenog djela

Tko teško krši propise o zaštiti od nasilja u obitelji i time kod člana obitelji ili bliske osobe izazove strah za njezinu sigurnost ili sigurnost njoj bliskih osoba ili je dovede u ponižavajući položaj, a time nije počinjeno teže kazneno djelo,
kaznit će se kaznom zatvora do tri godine.

Zločin iz mržnje je kazneno djelo počinjeno zbog rasne pripadnosti, boje kože, vjeroispovijesti, nacionalnog ili etničkog podrijetla, jezika, invaliditeta, spola, spolnog opredjeljenja ili rodnog identiteta druge osobe. Takvo postupanje uzet će se kao otegotna okolnost ako ovim Zakonom  nije izričito propisano teže kažnjavanje.

Propisivanjem kaznenih djela protiv imovine i kažnjavanjem njihovih počinitelja štite se imovina. Pod imovinom se podrazumijeva skup dobara koji pripadaju određenom subjektu.

 1. Zakonski opisi kaznenih djela

Krađa
Teška krađa

(1) Kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina kaznit će se tko počini krađu iz članka 228. stavka. 1. ovoga Zakona:

1. obijanjem, provaljivanjem ili svladavanjem većih prepreka da dođe do stvari iz zatvorenih zgrada, soba, blagajna, ormara ili drugih zatvorenih prostorija ili prostora,
2. na osobito opasan ili osobito drzak način,
3. iskorištavanjem stanja prouzročenog požarom, poplavom, potresom ili drugom nesrećom,
4. iskorištavanjem bespomoćnosti ili drugog osobito teškog stanja druge osobe,
5. ako je ukradeno oružje, streljivo, rakete, minskoeksplozivna sredstva, borbeno ili dio borbenog sredstva koje služi potrebama obrane,
6. ako ukradena stvar služi u vjerske svrhe ili je ukradena iz crkve ili druge zgrade ili prostorije koja služi za vjerske obrede,
7. ako je ukradeno kulturno dobro ili stvar od znanstvenog, umjetničkog, povijesnog ili tehničkog značenja ili se nalazi u javnoj zbirci, zaštićenoj privatnoj zbirci ili je izložena za javnost,
8. ako je počinitelj pri sebi imao kakvo oružje ili opasno oruđe radi napada ili obrane,
9. kao službena osoba u obavljanju službe ili odgovorna osoba u obavljanju javne ovlasti.

(2) Ako su ostvarena obilježja teške krađe iz stavka 1., a vrijednost ukradene stvari je velika, počinitelj će se kazniti kaznom zatvora od jedne do osam godina.

(3) Ako su ostvarena obilježja teške krađe iz stavka 1. točke 1. do 6., ovoga članka, ali je vrijednost ukradene stvari mala, a počinitelj je postupao s ciljem prisvajanja stvari takve vrijednosti,
kaznit će se za krađu iz članka 228. stavka 1. ovoga Zakona.

Razbojništvo

(1) Tko uporabom sile protiv neke osobe ili prijetnjom da će izravno napasti na njezin život ili tijelo oduzme tuđu pokretnu stvar s ciljem da je protupravno prisvoji,
kaznit će se kaznom zatvora od jedne do deset godina.

(2) Ako je kaznenim djelom iz stavka 1. ovoga članka pribavljena znatna imovinska korist ili je uporabljeno kakvo oružje ili opasno oruđe,
počinitelj će se kazniti kaznom zatvora od tri do dvanaest godina.

(3) Ako je kaznenim djelom iz stavka 1. i 2. ovoga članka prouzročena smrt osobe,
počinitelj će se kazniti kaznom zatvora od najmanje pet godina.

Propisivanjem kaznenih djela protiv života i tijela i kažnjavanjem njihovih počinitelja štite se najvažnija pravna dobra ustavnog poretka – život i tijelo čovjeka. U ovu skupinu kaznenih djela pripada čitav raspon zabranjenih ponašanja, od ubojstva, preko teškog ubojstva do tjelesnih ozljeda različite težine.
 1. Zakonski opisi kaznenih djela

Ubojstvo

Tko ubije drugog,
kaznit će se kaznom zatvora od najmanje pet godina.

Teško ubojstvo

Kaznom zatvora od najmanje deset godina ili kaznenom dugotrajnog zatvora kaznit će se:

1. tko drugoga ubije na okrutan ili podmukao način,
2. tko ubije osobu posebno ranjivu zbog njezine dobi, teže tjelesne ili duševne smetnje ili trudnoće,
3. tko ubije blisku osobu koju je već ranije zlostavljao,
4. tko drugoga ubije iz koristoljublja, bezobzirne osvete, mržnje ili iz drugih niskih pobuda,
5. tko drugoga ubije radi počinjenja ili prikrivanja drugog kaznenog djela,
6. tko ubije službenu osobu u vezi s njezinim obavljanjem službene dužnosti.

Tjelesna ozljeda

(1) Tko drugoga tjelesno ozlijedi ili mu naruši zdravlje,
kaznit će se kaznom zatvora do jedne godine.
(2) Tko djelo iz stavka 1. počini iz mržnje, prema bliskoj osobi ili prema osobi posebno ranjivoj zbog njezine dobi, teže tjelesne ili duševne smetnje ili trudnoće, ili kao službena osoba u obavljanju službe ili odgovorna osoba u obavljanju javne ovlasti,
kaznit će se kaznom zatvora do tri godine.
(3) Kazneno djelo iz stavka 1. progoni se po privatnoj tužbi.

Teška tjelesna ozljeda

(1) Tko drugoga teško tjelesno ozlijedi ili mu teško naruši zdravlje,
kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.
(2) Tko djelo iz stavka 1. ovoga članka počini iz mržnje, prema bliskoj osobi ili prema osobi posebno ranjivoj zbog njezine dobi, teže tjelesne ili duševne smetnje ili trudnoće, ili kao službena osoba u obavljanju službe ili odgovorna osoba u obavljanju javne ovlasti,
kaznit će se kaznom zatvora od jedne do osam godina.

Emocionalnu pomoć žrtvama pružaju odjeli za podršku žrtvama i svjedocima pri županijskim sudovima. Pružit će vam i osnovne informacije o tome što možete očekivati u kaznenom ili prekršajnom postupku te vas pripremiti za sudjelovanje u tom postupku. Uz to, pratit će vas cijelo vrijeme vašeg boravka na sudu, pružajući vam emocionalnu potporu.
U županijama u kojima nisu osnovani odjeli za podršku žrtvama i svjedocima, emocionalnu i psihosocijalnu pomoć pružaju organizacije civilnog društva koje djeluju u sklopu „Mreže podrške i suradnje za žrtve i svjedoke kaznenih djela“.  Uz to, pomoć možete zatražiti i u centrima za socijalnu skrb te ustanovama za psihološku pomoć, kao što su Služba za školsku medicinu, mentalno zdravlje i prevenciju ovisnosti Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (LINK). Hrvatski branitelji, članovi njihovih obitelji ili stradalnici Domovinskog rata kojima je potrebna psihološka pomoć mogu se obratiti Centru za psihosocijalnu pomoć (PSP) u svojoj županiji.
Neke su udruge (organizacije civilnog društva) i pravne klinike ovlaštene pružati besplatnu primarnu pravnu pomoć, koja obuhvaća općih pravnih informacija, pravne savjete i još neke oblike pomoći. koje se bave pružanjem pomoći i podrške žrtvama kaznenih djela pružaju i besplatnu primarnu pravnu pomoć savjetujući vas o pravima i mogućnostima koje imate u kaznenom i prekršajnom postupku, a u nekima je moguće primiti i jednokratnu novčanu pomoć.

Ako vas počinitelj na bilo koji način zastrašuje ili prijeti da će vam se osvetiti, važno je to prijaviti policiji, državnom odvjetniku ili sudu. Ako ste zastrašeni, tijela koja sudjeluju u kaznenom postupku dužna su poduzeti mjere zaštite, poput sprječavanja susreta s počiniteljem u policiji, državnom odvjetništvu ili sudu. Ako vam počinitelj prijeti da će počiniti novo kazneno djelo, ili dovršiti započeto, ili vas na drugi način uznemiruje ili uhodi, važno je to odmah prijaviti policiji. U tom slučaju počinitelju može biti određen istražni zatvor kao mjera koja uključuje oduzimanje slobode i smještaj u zatvor. Može mu se odrediti i mjera zabrane približavanja, odnosno zabrane uhođenja ili uznemiravanja vas kao žrtve. Ako je počinitelju već izrečena mjera zabrane približavanja, uznemiravanja ili uhođenja, a ipak vam se približi ili vas uznemiri, važno je i to odmah prijaviti policiji. Ona će vas zaštiti i poduzeti korake potrebne da se počinitelju koji krši zabranu približavanja, uznemiravanja ili uhođenja odredi istražni zatvor. Naime, o kršenju zabrane policija će obavijestiti državno odvjetništvo, koje onda sudu može predložiti određivanje istražnog zatvora protiv počinitelja. Odluku o istražnom zatvoru uvijek donosi sud.

Kao žrtva kaznenog djela, imate pravo biti saslušani, kako bi tijela kaznenog postupka – policija, državno odvjetništvo i sud, čuli ono što želite reći. Pri tome moraju prema vama postupati obzirno. Tijela kaznenog postupka dužna su vas zaštititi tijekom svjedočenja tako da ne dopuste nevažna ili zakonom nedopuštena pitanja. Sud je dužan voditi računa o zaštiti vaše privatnosti i tijekom svjedočenja može isključiti javnost ako je to potrebno radi zaštite vaše privatnosti ili obiteljskog života.

Kao žrtva imate pravo biti saslušani i pravo da vas tijela kaznenog postupka ispitaju bez nepotrebnog odgađanja. U pravilu, žrtvu najprije ispituje policija. Policijsko ispitivanje žrtve ne provodi se prema strogim zakonom pripisanim pravilima i ne može se koristiti kao dokaz u kaznenom postupku. Ono služi tome da policija dobije osnovne informacije o kaznenom djelu potrebne da bi se počinitelja moglo procesuirati, a i da bi se žrtvi osigurala odgovarajuća zaštita. Zato žrtvu, u pravilu, nakon policije još jednom ispituje državni odvjetnik ili po njegovom nalogu istražitelj, a naposljetku žrtva svjedoči pred sudom. No, ako treba ispitati dijete ili žrtvu koja je ranjiva zbog svoje starije dobi, zdravstvenog stanja ili invaliditeta, ili žrtvu za koju je tijelo koje provodi ispitivanje utvrdilo da ju je potrebno posebno zaštititi tijekom ispitivanja, ispitivanje će se umjesto pred državnim odvjetnikom provesti pred sucem istrage. Da bi tijelo koje provodi ispitivanje moglo ocijeniti je li vam kao žrtvi potrebna posebna zaštita, postavljat će određena pitanja te je važno da kažete osjećate li se ugroženo i što vas plaši. Ako je određena posebna zaštita, ispitivanje pred sucem istrage može se provesti bez izravnog kontakta između vas i okrivljenika, što znači da tijekom ispitivanja počinitelj neće biti u istoj prostoriji kao i vi. Vi ćete biti smješteni u posebnu prostoriju, pitanja ćete primiti putem slušalica, a ispitivanje će se snimiti audio-video uređajem. U tom slučaju, u pravilu vas neće ponovo ispitivati na raspravi pred sudom, nego će se reproducirati snimka vašeg ispitivanja koja se u postupku može koristiti kao dokaz. Time se izbjegava stres i teret koji žrtvama može donijeti opetovano svjedočenje o kaznenom djelu pa vam se tako pruža zaštita od mogućih dodatnih traumi.

Dijete žrtva kaznenog djela ima pravo na tajnost osobnih podataka, što znači da svi sudionici kaznenog postupka, policijski službenici, državni odvjetnici, suci, svjedoci vještaci i drugi koji su eventualno sudjelovali u kaznenom postupku, ne smiju nikome davati osobne podatke djeteta koji bi mogli otkriti djetetov identitet niti druge osobne podatke.

Pravo na pratnju osobe od povjerenja odnosi se na pravo da kao žrtva ne budete sami u postupku pa vas tijekom kaznenog postupka može pratiti osoba kojoj vjerujete, koja vam pruža emocionalni i psihološki oslonac. Osoba od povjerenja može biti član obitelji, prijatelj ili druga osoba uz koju se osjećate sigurno. Osoba od povjerenja može biti i službenik odjela za podršku žrtvama i svjedocima ili, primjerice, socijalni radnik, ako se u njegovoj pratnji osjećate sigurnije i ugodnije. Osoba od povjerenja ne bi trebala biti osoba koja i sama može biti saslušana kao svjedok u kaznenom postupku u kojem sudjelujete jer tada ne može biti prisutna pri ispitivanju vas kao žrtve pa vam stoga ne može pružati potporu. Imate pravo da osoba od povjerenja bude s vama tijekom cijelog postupka – u policiji, državnom odvjetništvu i na sudu.

Kao žrtva imate pravo da se medicinski zahvati, kao što su liječnički tjelesni pregledi i druge vrste vještačenja koja uključuju i tjelesni pregled, ograniče na najmanju moguću mjeru, odnosno da se takve medicinske intervencije i vještačenja poduzimaju samo kada je to u interesu kaznenog postupka, ako se dokazi potrebni za kazneni postupak ne bi mogli pribaviti na drugi način i samo ako se mogu poduzeti bez štete za vaše zdravlje. O navedenome računa moraju voditi sva tijela postupka – policija, državno odvjetništvo i sud. U pravilu je za tjelesni pregled koji uključuje ulazak u tjelesne šupljine potreban vaš pristanak. Ako niste pristali na takav pregled, on se može poduzeti samo na temelju obrazloženog naloga suda. Pri tome imate pravo biti upoznati sa sadržajem naloga, uključujući obrazloženje tog naloga. Bilo kakvo vještačenje koje bi podrazumijevalo ulazak u tjelesne šupljine može se poduzeti isključivo na temelju obrazloženog naloga suda.

Dijete koje je žrtva kaznenog djela ima pravo na isključenje javnosti pa je tako sud na raspravi dužan isključiti javnost s cijele rasprave ili njezinog dijela, radi zaštite djeteta, dakle svake osobe mlađe od osamnaest godina.

Prijedlog za progon

Kao žrtva imate pravo podnijeti prijedlog za progon počinitelja, u situacijama kada je počinjeno kazneno djelo za koje državni odvjetnik ne može poduzeti kazneni progon po službenoj dužnosti bez da je žrtva prethodno to predložila. Prijedlog za progon žrtva može podnijeti, primjerice, za kazneno djelo zlostavljanja na radu, te u nekim slučajevima prijetnji ili nametljivog ponašanja prema odrasloj osobi. Prijedlog za progon po svom sadržaju jednak je kao i kaznena prijava, odnosno zakonom nije propisano u kojem se obliku prijedlog za progon mora podnijeti pa se može podnijeti u pisanom obliku, ali i usmeno telefonom ili na zapisnik. Jednom kada žrtva podnese prijedlog za progon, državni odvjetnik postupa po službenoj dužnosti, ali je vezan prijedlogom, pa tako ako žrtva odustane od prijedloga, odnosno povuče ga, državni odvjetnik je dužan odustati od kaznenog progona. U tome je razlika u postupanju držanog odvjetnika u slučaju kada je podnesen prijedlog za progon ili je podnesena kaznena prijava za kazneno djelo koje se progoni po službenoj dužnosti. Ako je podnesena kaznena prijava za djelo koje državni odvjetnik progoni po službenoj dužnosti, žrtva koja je kaznenu prijavu podnijela naknadno od nje ne može odustati, u smislu da državni odvjetnik nije vezan njezinim postupanjem.

Privatna tužba

Žrtva ima pravo podnijeti i privatnu tužbu za kaznena djela koja se progone po privatnoj tužbi, a za koja državni odvjetnik nije ovlašten poduzimati kazneni progon, kao što je kazneno djelo tjelesne ozljede (ako tjelesna ozljeda nije teška, jer za tešku tjelesnu ozljedu progoni državni odvjetnik po službenoj dužnosti), prisile (osim ako je prisila počinjena iz mržnje, prema djetetu, osobi s težim invaliditetom ili prema bliskoj osobi), za neke oblike prijetnje, za neka kaznena djela protiv imovine te za kaznena djela protiv časti i ugleda. U tom slučaju žrtva kao privatni tužitelj progoni počinitelja pred sudom, predlaže dokaze, a državni odvjetnik ne sudjeluje u kaznenom postupku.

Oštećenik

Kao žrtva imate pravo sudjelovati u kaznenom postupku kao oštećenik. Oštećenik nije svaka žrtva, nego samo ona žrtva koja želi aktivno sudjelovati u kaznenom postupku u cilju promicanja vlastitih procesnih interesa. Kao oštećeniku, žrtvi pripadaju neka dodatna procesna prava – primjerice pravo da u istrazi državnom odvjetniku podnosi prijedloge da se istraga dopuni i druge prijedloge radi ostvarivanja prava propisanih zakonom, pravo sudjelovanja na sjednici optužnog vijeća, pripremnom ročištu i na raspravi, pravo aktivnog sudjelovanja u dokaznom postupku na raspravi (primjerice u odnosu na ispitivanje svjedoka na raspravi), (ograničeno) pravo na podnošenje žalbe. Sva ta prava može ostvarivati samo ona žrtva koja je preuzela ulogu oštećenika u kaznenom postupku. No, da bi žrtva mogla sudjelovati u ulozi oštećenika u kaznenom postupku, mora se prijaviti za takvo sudjelovanje – policiji, državnom odvjetništvu ili sudu.
Obavještavanje o odbacivanju kaznenog progona/odustajanju državnog odvjetnika od kaznenog progona i preuzimanje kaznenog progona
Državni odvjetnik dužan je obavijestiti žrtvu o tome da je odbacio kaznenu prijavu ili odustao od kaznenog progona, a u tome slučaju žrtva može preuzeti kazneni progon. Preuzimanjem kaznenog progona žrtva zapravo stupa na mjesto državnog odvjetnika, što znači da daljnje vođenje kaznenoga postupka i njegov ishod u značajnoj mjeri ovisi o angažmanu žrtve. Preuzimanjem kaznenog progona žrtva ujedno preuzima i ulogu oštećenika, odnosno, preuzimanje progona ima značenje prijave za sudjelovanje u kaznenom postupku u svojstvu oštećenika. Preuzimanje kaznenog progona žrtvi nameće obveze u pogledu utroška vremena, jer oštećenik koji je preuzeo progon sam pred sudom mora predlagati dokaze i zastupati optužbu, kao i obveze u pogledu financijskih sredstava jer oštećenik koji je preuzeo kazneni progon mora sam snositi troškove postupka.

Kao žrtva imate pravo biti informirani o tijeku postupka, a te informacije možete i tražiti. Tako po isteku dva mjeseca od podnošenja kaznene prijave možete od državnog odvjetnika tražiti obavijest o poduzetim radnjama. Ako vas državni odvjetnik nije obavijestio o poduzetim radnjama, a to je dužan u roku od trideset dana od zaprimljenog zahtjeva, ili ako niste zadovoljni danom obaviješću ili poduzetim radnjama, možete podnijeti pritužbu višem državnom odvjetniku.

Ako je okrivljeniku u kaznenom postupku određen pritvor ili istražni zatvor, ili ako mu je u prekršajnom postupku određeno zadržavanje ili neka od zaštitnih mjera, ili mjera opreza, ili je počinitelj na izdržavanju kazne zatvora, kao žrtva imate pravo biti obaviješteni o ukidanju pritvora, istražnog zatvora, zadržavanja, bijegu okrivljenika, stavljanju izvan snage zaštitnih mjera ili ukidanju mjera opreza, ili o otpuštanju počinitelja iz zatvora, ali samo ako to želite. Obavijest ćete u pravilu primiti putem policije, a obavijest o bijegu ili otpuštanju počinitelja iz zatvora putem Službe za podršku žrtvama i svjedocima Ministarstva pravosuđa. Dakle, na upit tijela kaznenog postupka / prekršajnog postupka (policije, državnog odvjetništva, suda) možete odabrati želite li dobiti obavijest o puštanju okrivljenika, odnosno počinitelja na slobodu. Također, ostvarenje navedenog prava i sami možete tražiti od navedenih tijela.

Kao žrtva nasija u obitelji imate pravo na tajnost podataka čijim odavanjem bi se mogla ugroziti vaša sigurnost ili sigurnost vama bliskih osoba. To znači da svi sudionici kaznenog ili prekršajnog postupka, policijski službenici, državni odvjetnici, suci, svjedoci vještaci i drugi koji su eventualno sudjelovali u postupku ne smiju nikome davati, primjerice, podatke o adresi skloništa u koje ste smješteni ili podatke o drugoj privremenoj adresi na koju ste se sklonili od okrivljenika. Također imate pravo na isključenje javnosti u postupku pred sudom pa je tako sud na raspravi dužan isključiti javnost s cijele rasprave ili njezinog dijela, radi zaštite vaše privatnosti i sigurnosti.

Kao žrtva kaznenog djela protiv spolne slobode ili kaznenog djela trgovanja ljudima, imate pravo na besplatnu pomoć opunomoćenika. Opunomoćenika postavlja sud, a troškovi njegovih usluga naplaćuju se iz sredstava državnog proračuna. Opunomoćenik je odvjetnik, dakle pravnik koji dobro poznaje pravila kaznenog postupka i prava žrtava u kaznenom postupku. Opunomoćenik će vam pomoći da razumijete kazneni postupak, da razumijete svoja prava koja imate u postupku te da najbolji način koristite ta prava u svojem interesu. Opunomoćenik će vas zastupati na sudu u kaznenom postupku te će vam pomoći da ostvarite pravo na naknadu štete.

Svaka žrtva podršku može dobiti na odjelima pri župnijskim sudovima, koji djeluju pri sedam sudova. U drugim županijama, žrtva se može obratiti lokalnoj članici „Mreže za podršku i suradnju“. Služba pri Ministarstvu pravosuđa pruža podršku žrtvi u nekim specifičnim situacijama te koordinira rad cijelog sustava.
Uz ova tri dijela sustava, žrtve se često obraćaju i organizacijama civilnog društva (udrugama), čiji su programi razvnovrsni, ponekad usmjereni samo na neke skupine žrtava ili samo na neki dio zemlje.

Kao žrtva imate pravo na opunomoćenika u postupku. Opunomoćenik je odvjetnik, dakle pravnik, koji dobro poznaje pravila kaznenog i prekršajnog postupka i prava žrtava u tim postupcima. Opunomoćenik će vam pomoći da razumijete kazneni postupak, da razumijete svoja prava koja imate u postupku te da najbolji način koristite ta prava u svojem interesu. Opunomoćenik će vas zastupati na sudu u kaznenom postupku te će vam pomoći da ostvarite pravo na naknadu štete. Troškove angažiranja opunomoćenika u pravilu snosite sami, osim ako prema pravilima Zakona o kaznenom postupku ne ostvarite pravo na opunomoćenika na teret proračunskih sredstava, primjerice, ako ste dijete ili žrtva seksualnog delikta ili trgovanja ljudima – u tim slučajevima troškove opunomoćenika snosit će država.

Kao žrtva kaznenog djela protiv spolne slobode ili kaznenog djela trgovanja ljudima, imate pravo da vas pri ispitivanju u policiji ispituje osoba istog spola kao što ste i vi. U pravilu, žrtvu najprije ispituje policija. Nakon policije, ispitat će vas državni odvjetnik ili, po njegovom nalogu, istražitelj, a zapisnik o tom ispitivanju se može koristiti kao dokaz u kaznenom postupku. Kao žrtva imate pravo da vas policija i državni odvjetnik ispitaju samo jednom (svaki od njih), a dva ili više puta samo ako je to nužno za potrebe kaznenog postupka. No, ponavljanje ispitivanja je ponekad nužno. U tom slučaju imate pravo da vas ispituje onaj isti policijski službenik ili isti državni odvjetnik koji vas je već ispitao.

Svaka žrtva podršku može dobiti na odjelima pri župnijskim sudovima, koji djeluju pri sedam sudova. U drugim županijama, žrtva se može obratiti lokalnoj članici „Mreže za podršku i suradnju“. Služba pri Ministarstvu pravosuđa i uprave pruža podršku žrtvi u nekim specifičnim situacijama te koordinira rad cijelog sustava.
Uz ova tri dijela sustava, žrtve se često obraćaju i organizacijama civilnog društva (udrugama), čiji su programi razvnovrsni, ponekad usmjereni samo na neke skupine žrtava ili samo na neki dio zemlje.

Žrtve i svjedoci pomoć mogu zatražiti na odjelima koji su osnovani na sedam županijskih sudova: u Osijeku, Rijeci, Sisku, Splitu, Vukovaru, Zadru i Zagrebu. Podrška je dostupna svim žrtvama i svjedocima kaznenih djela (npr. u slučaju ubojstva, prijetnje, silovanja, razbojništva, ratnog zločina, obiteljskog nasilja) i prekršaja nasilja u obitelji, članovima obitelji i/ili osobama koji dolaze sa žrtvom i svjedokom u pratnji.
Ovi odjeli žrtvama, svjedocima, prema potrebi i članovima obitelji i osobama u pratnji, pružaju emocionalnu podršku. Informiraju žrtve i svjedoke o njihovim pravima te ih upućuju u tijek prethodnog, kaznenog i prekršajnog postupka. Osim toga, žrtve, svjedoke i osobe u pratnji informiraju o dostupnim oblicima pomoći te im daju tehničke i praktične informacije.
Podršku pružaju kroz cijeli postupak od same prijave kaznenog djela i prekršaja do okončanja postupka. Odjeli se mogu kontaktirati putem telefona, elektronske pošte ili osobnim dolaskom prema prethodnoj najavi. Odjeli ne pružaju pravnu ili psihološku pomoć te ne razgovaraju sa žrtvama i svjedocima o sadržaju njihovih iskaza.

Kao žrtva nasilja u obitelji imate pravo da vas pri ispitivanju u policiji ispituje osoba istog spola kao što ste i vi. U pravilu, žrtvu najprije ispituje policija. I kada vas je već jednom ispitala policija, ponekad će biti nužno ponovno ispitivanje. U tom slučaju imate pravo da vas ispituje onaj isti policijski službenik koji vas je već ispitao.

Kao žrtva kaznenog djela protiv spolne slobode ili kaznenog djela trgovanja ljudima, imate pravo uskratiti odgovor na pitanje koje se odnosi na vaš strogo osobni život, ako to pitanje nije izravno povezano s kaznenim djelom tako da bi odgovor na njega bio relevantan za dokazivanje okrivljenikove krivnje i kaznenog djela. Primjerice, ne morate odgovoriti na pitanje koliko ste do sada imali partnera ili na pitanje koje se tiče vaših seksualnih sklonosti i navika.

Žrtve i svjedoci pomoć mogu zatražiti na odjelima koji su osnovani na sedam županijskih sudova: u Osijeku, Rijeci, Sisku, Splitu, Vukovaru, Zadru i Zagrebu. Podrška je dostupna svim žrtvama i svjedocima kaznenih djela (npr. u slučaju ubojstva, prijetnje, silovanja, razbojništva, ratnog zločina, obiteljskog nasilja) i prekršaja nasilja u obitelji, članovima obitelji i/ili osobama koji dolaze sa žrtvom i svjedokom u pratnji.
Ovi odjeli žrtvama, svjedocima, prema potrebi i članovima obitelji i osobama u pratnji, pružaju emocionalnu podršku. Informiraju žrtve i svjedoke o njihovim pravima te ih upućuju u tijek prethodnog, kaznenog i prekršajnog postupka. Osim toga, žrtve, svjedoke i osobe u pratnji informiraju o dostupnim oblicima pomoći te im daju tehničke i praktične informacije.
Podršku pružaju kroz cijeli postupak od same prijave kaznenog djela i prekršaja do okončanja postupka. Odjeli se mogu kontaktirati putem telefona, elektronske pošte ili osobnim dolaskom prema prethodnoj najavi. Odjeli ne pružaju pravnu ili psihološku pomoć te ne razgovaraju sa žrtvama i svjedocima o sadržaju njihovih iskaza.

Ako je okrivljeniku određen pritvor, istražni zatvor ili je počinitelj na izdržavanju kazne zatvora, kao žrtva imate pravo biti obaviješteni o ukidanju pritvora, ukidanju istražnog zatvora, bijegu okrivljenika ili otpuštanju počinitelja iz zatvora, ali samo ako to želite. Obavijest o puštanju okrivljenika iz pritvora ili istražnog zatvora ćete primiti putem policije, a obavijest o bijegu ili otpuštanju počinitelja iz zatvora putem Službe za podršku žrtvama i svjedocima Ministarstva pravosuđa i uprave. Dakle, možete odabrati želite li primiti obavijest o puštanju okrivljenika, odnosno počinitelja na slobodu. Tijela kaznenog postupka dužna su vas pitati želite li primiti tu obavijest, a vi u svakom slučaju možete izraziti tu želju. Ako želite, bit ćete obaviješteni i o mjerama koje su poduzete u cilju vaše zaštite. Mjere koje se u tom slučaju poduzimaju najčešće su mjere fizičke zaštite žrtve koje pruža policija.

U svrhu osiguranja podrške građanima na području cijele Republike Hrvatske,  Ministarstvo pravosuđa i uprave financira aktivnosti partnerske mreže organizacija civilnog društva koje pružaju podršku i pomoć žrtvama i svjedocima u županijama u kojima nisu osnovani odjeli za podršku žrtvama i svjedocima. Radi se o  „Mreži podrške i suradnje za žrtve i svjedoke kaznenih djela“ (http://mrezapodrskeisuradnje.com/).
Program Mreže traje tri godine, od 1. siječnja 2018. do 31. prosinca 2020. godine. One žrtvama i svjedocima pružaju informacije o njihovim pravima, emocionalnu, psihosocijalnu i savjetodavnu pomoć te osiguravaju pratnju na nadležne sudove i druge relevantne institucije u županijama u kojima nisu osnovani odjeli za podršku žrtvama i svjedocima.

Kao žrtva nasilja u obitelji imate pravo da tijela kaznenog ili prekršajnog postupka postupaju na način da se izbjegne mogući kontakt vas i okrivljenika. Primjerice, prilikom ispitivanja u policijskoj postaji ili u državnom odvjetništvu. Postupanje će se organizirati tako da se izbjegne vaš susret, na primjer, u hodniku policijske postaje ili suda. Uz to, možete tražiti poseban način ispitivanja pred sudom prilikom kojeg nećete doći u kontakt s okrivljenikom. Takvo ispitivanje provodi se na način da ćete biti u prostoriji sa sucem, dok je okrivljenik u drugoj prostoriji. Okrivljenika nećete vidjeti niti čuti, neće vam moći izravno postavljati pitanja, nego će vam pitanja postavljati sudac koji će voditi ispitivanje. Čitavo ispitivanje snimit će se uređajem za audio-video snimanje te će se snimka moći koristiti kao dokaz u kaznenom postupku. Snimka služi tome da vas se kao žrtvu u pravilu ne mora ponovno ispitivati na raspravi, jer će se na raspravi reproducirati snimka vašeg ispitivanja koja će se koristiti kao dokaz. Hoće li se ispitivanje vas kao žrtve provesti na ovaj način, odlučit će sud.

Kao žrtva kaznenog djela protiv spolne slobode ili kaznenog djela trgovanja ljudima imate pravo tražiti poseban način ispitivanja, prilikom kojeg nećete doći u kontakt s okrivljenikom. Naime, tijekom ispitivanja nalazit ćete se u prostoriji sa sucem, a u njoj mogu biti prisutni i vaš opunomoćenik (odvjetnik) te osoba od povjerenja koju ste sami odabrali. Okrivljenik će biti u drugoj prostoriji. Okrivljenika nećete vidjeti niti čuti, neće vam moći izravno postavljati pitanja, nego će vam pitanja postavljati sudac koji će voditi ispitivanje. Čitavo ispitivanje snimit će se uređajem za audio-video snimanje te će se snimka moći koristiti kao dokaz u kaznenom postupku. Snimka služi tome da vas se kao žrtvu u pravilu ne mora ponovno ispitivati na raspravi, jer će se na raspravi reproducirati snimka vašeg ispitivanja koja će se koristiti kao dokaz. Ako bi iznimno ipak bilo potrebno vaše ponovno ispitivanje, ono će se provesti na opisani način, bez izravnog kontakta s okrivljenikom.

U svrhu osiguranja podrške građanima na području cijele Republike Hrvatske,  Ministarstvo pravosuđa i uprave financira aktivnosti partnerske mreže organizacija civilnog društva koje pružaju podršku i pomoć žrtvama i svjedocima u županijama u kojima nisu osnovani odjeli za podršku žrtvama i svjedocima. Radi se o  „Mreži podrške i suradnje za žrtve i svjedoke kaznenih djela“ (http://mrezapodrskeisuradnje.com/).
Program Mreže traje tri godine, od 1. siječnja 2018. do 31. prosinca 2020. godine. One žrtvama i svjedocima pružaju informacije o njihovim pravima, emocionalnu, psihosocijalnu i savjetodavnu pomoć te osiguravaju pratnju na nadležne sudove i druge relevantne institucije u županijama u kojima nisu osnovani odjeli za podršku žrtvama i svjedocima.

Kao žrtva imate pravo primiti obavijest o svakoj pravomoćnoj odluci kojom se okončava kazneni postupak. Ako takvu obavijest ne primite, imate je pravo zatražiti od državnog odvjetništva  – ako je odluka donesena tijekom istrage. Ako je donesena u postupku pred sudom, imate je pravo zatražiti od suda.

Nekoliko je izravnih oblika podrške koje žrtve mogu zatražiti od ove Službe. To su informiranje žrtve o otpustu zatvorenika s izdržavanje kazne zatvora i  utvrđivanje odnosa žrtve prema počinjenom kaznenom djelu, koji se uzima u obzir prilikom odobravanja korištenja pogodnosti zatvoreniku.
Služba pri Ministarstvu pruža podršku žrtvama i svjedocima pozvanim putem međunarodne pravne pomoći (informativna pisma). Uz to, obrađuje i predmete novčanih naknada za žrtve kaznenih djela počinjenih s namjerom.

Ako u policiji kažete da želite smještaj u odgovarajuću ustanovu (tzv. sklonište za žrtve nasilja u obitelji), policijski službenik je dužan o vašoj potrebi odmah izvijestiti nadležni centar za socijalnu skrb. Navedeni centar uzet će u obzir razloge zbog kojih tražite smještaj i smjestiti vas u odgovarajuću ustanovu tijela socijalne skrbi, druge institucije ili udruge. Također, za rješavanje svog smještaja možete se i izravno, prema vlastitom izboru,  obratiti odjelu za podršku žrtvama i svjedocima, centru za socijalnu skrb ili udruzi . Adrese i telefone ovih institucija i organizacija koje se nalaze na području vašeg stanovanja dobit ćete u policiji.

Kao žrtva kaznenog djela protiv spolne slobode ili kaznenog djela trgovanja ljudima imate pravo na tajnost osobnih podataka. To znači da svi sudionici kaznenog postupka, policijski službenici, državni odvjetnici, suci, svjedoci vještaci i drugi koji su eventualno sudjelovali u kaznenom postupku, ne smiju nikome davati vaše osobne podatke koji bi mogli otkriti vaš identitet niti druge osobne podatke.

Nekoliko je izravnih oblika podrške koje žrtve mogu zatražiti od ove Službe. To su informiranje žrtve o otpustu zatvorenika s izdržavanje kazne zatvora i  utvrđivanje odnosa žrtve prema počinjenom kaznenom djelu, koji se uzima u obzir prilikom odobravanja korištenja pogodnosti zatvoreniku.
Služba pri Ministarstvu pruža podršku žrtvama i svjedocima pozvanim putem međunarodne pravne pomoći (informativna pisma). Uz to, obrađuje i predmete novčanih naknada za žrtve kaznenih djela počinjenih s namjerom.

Kao žrtva imate i druga prava propisana Zakonom o kaznenom postupku, kao što su pravo na uvid u spis predmeta, pravo da dobijete pisanu potvrdu da ste podnijeli kaznenu prijavu, pravo na pomoć tumača ili druge osobe u slučaju da ne govorite ili ne razumijete jezik tijela kojemu podnosite kaznenu prijavu, te da se u takvom slučaju potvrda o kaznenoj prijavi koju ste podnijeli besplatno prevede na jezik koji razumijete.
Kao žrtva imate i određena prava propisana ne samo Zakonom o kaznenom postupku, nego i drugim zakonima, primjerice Zakonom o obveznim odnosima (kada je na primjer riječ o pravu na naknadu štete), Zakonom o socijalnoj skrbi, Zakonom o zaštiti od nasilja u obitelji i drugim zakonima. Koja druga prava možete ostvariti ovisi o okolnostima počinjenog kaznenog djela te o vašim osobnim i obiteljskim prilikama.

To je broj Nacionalnog pozivnog centra za žrtve kaznenih djela i prekršaja, koji pruža žrtvama i svjedocima informacije o njihovim pravima, emocionalnu podršku te ih upućuje na druge ustanove i organizacije koje pružaju stručnu pomoć. Nositelj pozivnog centra je Udruga za podršku žrtvama i svjedocima. Telefonska linija je otvorena radnim danom od 8 do 20h. Broj je besplatan za pozivatelje i isključivo se na telefon javljaju volonteri. http://pzs.hr/

Prilikom napuštanja zajedničkog kućanstva, policija će vam pružiti zaštitu na temelju naloga (naredbe) prekršajnog suda, koju sud može izdati nakon pokretanja prekršajnog postupka. U pravilu sud izdaje ovu mjeru ako okrivljenik nije lišen slobode, no može je izdati i kada je okrivljenik lišen slobode, ako postoji opasnost od nekih drugih članova obitelji. U nalogu (naredbi) bi trebalo stajati koje stvari možete uzeti, a radi se o stvarima nužnim za život (npr. dokumenti, odjeća, obuća, pribor za djecu i sl.). Policijski službenici će zajedno s vama otići u vaš stan i osiguravati neometano uzimanje stvari te fizičku zaštitu od napada.

Kao žrtva kaznenog djela protiv spolne slobode ili kaznenog djela trgovanja ljudima imate pravo na isključenje javnosti pa je tako sud na raspravi dužan isključiti javnost, s cijele rasprave ili njezinog dijela, radi zaštite vaše privatnosti i interesa.

To je broj Nacionalnog pozivnog centra za žrtve kaznenih djela i prekršaja, koji pruža žrtvama i svjedocima informacije o njihovim pravima, emocionalnu podršku te ih upućuje na druge ustanove i organizacije koje pružaju stručnu pomoć. Nositelj pozivnog centra je Udruga za podršku žrtvama i svjedocima. Telefonska linija je otvorena radnim danom od 8 do 20h. Broj je besplatan za pozivatelje i isključivo se na telefon javljaju volonteri. http://pzs.hr/

Žrtva kaznenog djela za koje je propisana kazna zatvora teža od pet godina, ako trpi teže posljedice kaznenog djela, ima pravo na stručnu pomoć savjetnika na teret proračunskih sredstava pri podnošenju imovinskopravnog zahtjeva. Ovo pravo žrtva može ostvariti tako da sudu uputi zahtjev da joj se imenuje savjetnik, a potom sud imenuje opunomoćenika.

Postoje i druge organizacije civilnog društva koje su registrirane za podršku žrtvama. Takve organizacije vode skloništa i savjetovališta za žene i djecu žrtve nasilja ili, na primjer, pružaju besplatnu pravnu pomoć. https://pravosudje.gov.hr/podrska-zrtvama-i-svjedocima/6156.
Civilno je društvo vrlo raznoliko i uključuje, na primjer, udruge posvećene promicanju ljudskih prava svih ljudi, ili prava i interesa nekih određenih skupina (žene, djeca, pripadnici manjina, radnici, da spomenemo samo neke). Organizacije civilnog društva u pravilu su otvorena za kontakt s građanima i građankama i spremne pomoći, mogu li.

Ovo pravo žrtva možete ostvariti pod sljedećim uvjetima:

• ako je državljanin Republike Hrvatske odnosno državljanin države članice Europske unije ili na njenom teritoriju ima prebivalište
• ako je pretrpjela teške tjelesne ozljede ili teško narušavanje zdravlja kao posljedicu kaznenog djela
• ako je kazneno djelo prijavljeno ili evidentirano policiji ili državnom odvjetništvu u roku od šest mjeseci od dana počinjenja kaznenog djela, neovisno je li počinitelj poznat ili nije
• ako je podnesen pisani zahtjev na službenom obrascu i priložena potrebna dokumentacija.

Žrtva  može ostvariti pravo na naknadu sljedećih troškova:

• troškova liječenja
• izgubljene zarade do iznosa od 35.000,00 kn.

Bliski krvni srodnik preminule žrtve ima pravo na naknadu zbog gubitka zakonskog uzdržavanja do iznosa od 70.000,00 kn i pogrebnih troškova do iznosa od 5.000,00 kn.
Postupak se pokreće ispunjavanjem službenog obrasca uz koji moraju biti priložene sve potrebne isprave čiji popis je naveden u obrascu.
Obrazac zahtjeva je dostupan u svakoj postaji policije, uredima državnog odvjetnika, općinskim i županijskim sudovima te u elektronskom obliku na službenim internetskim stranicama Ministarstva pravosuđa Republike Hrvatske (LINK), Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Državnog odvjetništva Republike Hrvatske te općinskih i županijskih sudova.
Zahtjev se podnosi Ministarstvu pravosuđa i uprave u roku  šest mjeseci od dana počinjenja kaznenog djela, a može se podnijeti i kasnije ako žrtva zbog opravdanih razloga nije bila u mogućnosti zahtjev podnijeti u ranije navedenom roku, najkasnije u roku tri mjeseca od dana kada su prestali opravdani razlozi. Protekom roka od tri godine nakon počinjenja kaznenog djela zahtjev se ne može podnijeti.

Kao što je rečeno pod 8., kao žrtva imate pravo sudjelovati u kaznenom postupku kao oštećenik. Oštećenik nije svaka žrtva, nego samo ona žrtva koja želi aktivno sudjelovati u kaznenom postupku u cilju promicanja vlastitih procesnih interesa. Kao oštećeniku, žrtvi pripadaju neka dodatna procesna prava.
Oštećenik ima pravo biti informiran o svojim pravima, o pomoći, o napretku slučaja. Ima pravo sudjelovati u kaznenom postupku na način da upozorava na činjenice koje su važne za utvrđivanje kaznenog djela, počinitelja i imovinskopravnog odnosno odštetnog zahtjeva. U kaznenom postupku oštećenik se ima pravo služiti vlastitim jezikom. Ima pravo predlagati dokaze na raspravi, postavljati pitanja svjedocima i vještacima te iznositi primjedbe i objašnjenja na njihove iskaze. Oštećenik ima pravo, na kraju dokaznog postupka, iznijeti završni govor. Ima pravo davati izjave te pregledavati spise i predmete koji služe kao dokaz. Oštećenik također ima pravo na fizičku zaštitu u određenim slučajevima uređenim Zakonom o zaštiti svjedoka, kao i pravo na privatnost i zaštitu od sekundarne viktimizacije. Pri ispitivanju, oštećenik ima pravo uskratiti odgovor na pitanja ako je vjerojatno da bi odgovorom izložio sebe ili svog bliskog rođaka teškoj sramoti, znatnoj materijalnoj šteti ili kaznenom progonu.
Oštećenik ima pravo na poduzimanje i nastavak kaznenog progona, ako državni odvjetnik od toga odustane.
Oštećenik ima pravo tražiti naknadu štete od počinitelja, tj. pravo postaviti imovinskopravni zahtjev, te pravo na naknadu troškova postupka. Imovinskopravni zahtjev može se podnijeti tijekom kaznenog postupka do završetka rasprave ili, odvojeno od kaznenog postupka, u građanskoj parnici.
Pravo na pravni savjet i besplatnu pravnu pomoć su također prava oštećenika, ako udovoljavaju uvjetima propisanim Zakonom o besplatnoj pravnoj pomoći.