Okrugli stol: "Financiranje političkih programa – problemi i rješenja", 7

 

Transparency International Hrvatska organizirao je 7. i 8. lipnja okrugli stol o financiranju političkih programa koji je okupio stručnjake iz Hrvatske i Europe a čiji je neposredni povod ulazak Zakona o financiranju političkih aktivnosti i izborne promidžbe u saborsku proceduru. Ovim zakonom po prvi put će biti riješeno pitanje financiranja predizbornih kampanja i do sada najcjelovitije regulirano financiranje rada političkih stranaka i neovisnih kandidata. "Kroz angažman nevladinih udruga i uz međunarodni pritisak, Hrvatska je konačno došla na prag toga da ima solidan zakon o financiranju političkih aktivnosti", rekao je Nenad Zakošek s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu. Nacrt prijedloga zakona precizno utvrđuje što su obveze stranaka i nezavisnih kandidata, te uspostavlja jedinstvena pravila za sve razine izbora i kontrolne mehanizme. Po mišljenju profesora Zakošeka neke dijelove bi ipak trebalo još doraditi, za što ima dovoljno vremena.

Ivan Grdešić, također sa zagrebačkog Fakulteta političkih znanosti, govorio je ulozi novca u politici koji, prema njemu, gotovo da znači pravo slobode govora, a problem u Hrvatskoj je u tome što se pretjeruje u korištenju slobode novca za osiguranje slobode govora. "Ne treba se zavaravati, nema demokracije i funkcioniranja političkih procesa bez novca," naglasio je Grdešić.

Gosti iz Bosne i Hercegovine, Makedonije i Srbije iznijeli su svoja iskustva o načinu financiranja političkih stranaka u ovim državama. Profesor Vladimir Goati s beogradskog Fakulteta političkih znanosti naveo je da su od uvođenja višestranačja do danas, u Srbiji promijenjena tri zakona koja rješavaju pitanje financiranja političkih stranaka, ali da ova problematika još uvijek nije na zadovoljavajući način zakonski regulirana te da će biti nužno donijeti zakon koji će dovesti u red stranačko financiranje kroz financijske kontrole države.

Izvršni direktor Transparency International Bosna i Hercegovina Srđan Blagovčanin ocijenio je kako pravni okvir financiranja političkih stranaka predstavlja dobru osnovu za reguliranje ovog područja a najveći problem je loša provedba i to najvećim dijelom zbog nedovoljnih kapaciteta Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine koja provodi ovaj zakon koji je, uz niz drugih zakona vezanih uz antikoruptivne aktivnosti, donesen pod direktnim pritiskom međunarodne zajednice, što pokazuje kako su bosansko-hercegovačke političke vođe još uvijek nespremne za provođenje potrebnih reformi.

Generalni sekretar Transparency Zero Corruption iz Makedonije Metodi Zajkov mišljenja je kako transparentnost u radu makedonskih političkih stranaka još uvijek nije na zadovoljavajućoj razini, jer stranke ne prijavljuju na zakonski predviđen način sve donacije koje su primile, ni one od pravnih lica a ni od pojedinaca, već samo jedan mali njihov dio. "Izvješća o financijskom poslovanju političkih stranaka nepotpuna su i nedovoljno pregledna i još uvijek nije razvijena praksa dostavljanja informacija zainteresiranim", istaknuo je Zajkov. Usprkos navedenim slabostima u primjeni Zakona o financiranju političkih stranaka, zakon je doveo do veće transparentnosti financijskog poslovanja političkih stranaka, te stvorio preduvjete za bolju i potpuniju kontrolu nadležnih organa nad poslovanjem političkih stranaka.

Na skupu je ocijenjeno kako Zakon o financiranju političkih aktivnosti i izborne promidžbe, koji se nalazi u saborskoj proceduri, donosi niz kvalitetnih rješenja u odnosu na postojeću zakonsku regulativu. Najkvalitetnija izmjena postignuta je na području reguliranja političkih kampanja postavljanjem ograničenja na ukupni iznos koji se moze potrošiti.

Jadranka Jurinjak, načelnica Sektora za sustav državne uprave Ministarstva uprave, istaknula je kako novi zakon predstavlja cjelovito rješenje pitanja financiranja izborne promidžbe i to na jedinstven način za sve izbore što se do sada uređivalo kroz pet različitih zakona nepotpuno i na nejednake načine. Pored ostalog, novi zakon uvodi ograničenje dopuštenog iznosa donacije i ograničenje troškova izborne promidžbe.

Aleksandra Jozić Ileković iz Državnog izbornog povjerenstva govorila je o praktičnim problemima u nadzoru utroška sredstava u izbornim kampanjama. "Zakon o financiranju izborne promidžbe za izbor predsjednika Republike broji samo sedam članaka i nije jasno propisano ni tko vrši nadzor nad provođenjem njegovih odredbi ni što su sankcije", pojasnila je Jozić Ileković naglasivši kako zakon treba revidirati tako da se jednim zakonom propišu pravila nadzora i financiranja izborne kampanje za izbore na svim nivoima.

Dragan Zelić iz GONG-a se u svom izlaganju osvrnuo na financijske repove koji se još vuku za prošlim predsjedničkim izborima završenim još početkom godine. Javnost primjerice nije saznala tko je platio dugove koje je predsjednički kandidat Milan Bandić javno priznao a posebno problematično je to što nije bilo nikakvog nadzora financijskih izvjestaja. "Mora se uvesti neovisan nadzor nad financijskim poslovanjem političkih stranaka i financijskim poslovanjem tijekom izbornih kampanja", decidiran je bio Zelić pojašnjavajući kako neke zemlje imaju posebne agencije koje se bave borbom protiv korupcije i u tom smislu nadgledaju i kažnjavaju prijestupnike u izbornim kampanjama.

Predsjednik Transparency International Hrvatska Zorislav Antun Petrović zaključio je kako je predstavljeni zakonski prijedlog do sada najbolji uradak kada je riječ o reguliranju upliva novca na politiku a prostor za doradu vidi u segmentu nadležnosti tijela koja bi trebala kontrolirati zakon te sankcionirati prekršitelje.

 

* - tekst preuzet sa internetske stranice Transparency Internationa-a Hrvatska