Ministar Malenica: Pravosuđe do 2025. mora biti brže, učinkovitije i digitalizirano, a osnova svega je povratak povjerenja građana u sustav

Na konferenciji povodom obilježavanja Europskog dana pravosuđa, ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica predstavio je plan za pravosuđe do 2025. godine, koji u fokus stavlja građane i povratak njihovog povjerenja u sustav.

U uvodnom govoru ministar Malenica je istaknuo kako se u javnosti često govori o reformi pravosuđa, ali se ne ulazi u sadržaj i konkretne mjere kako bi reformski proces trebao izgledati.

„Odlučili smo građanima i stručnoj javnosti predstaviti konkretne zakonodavne, organizacijske i razvojne aktivnosti koje ćemo idućih godina provesti. Riječ je o nizu aktivnosti koje vode ka bržim i učinkovitijim sudskim postupcima, digitalizaciji procesa i modernizaciji infrastrukture. Ultimativni cilj svih u sustavu mora biti povratak povjerenja građana u pravosuđe“, rekao je ministar Malenica te naglasio kako su za provođenje aktivnosti predviđena značajna financijska sredstva. Kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti osigurano je  750 milijuna kuna za ulaganja i reformske procese u pravosuđu i za borbu protiv korupcije s ciljem povećanja učinkovitosti pravosudnog sustava i povećanja povjerenja građana. Dodatna sredstva osigurat će se kroz programiranje Višegodišnjeg financijskog okvira, zajmove i darovnice, kao i u državnom proračunu. 

Određena poboljšanja u sustavu već su vidljiva, poput smanjenja broja neriješenih predmeta starijih od 7 godina za 21 posto i smanjenje neriješenih predmeta pred zastarom za 45 posto, i sve to u periodu od šest mjeseci provođenja Akcijskih planova za poboljšanje učinkovitosti općinskih i županijskih sudova, istaknuo je ministar Malenica i dodao da će krajem godine biti objavljeni cjeloviti podaci o rezultatima akcijskih planova.

U pravosuđu se provode konkretne zakonodavne aktivnosti i izmjene u području antikorupcije, ovršnog i stečajnog postupka, zatim sudova, DORH-a te trgovačkih društava, a koje pridonose ostvarenju vizije brzog, učinkovitog i digitalnog pravosuđa. Bitna novina tiče se uvođenja sigurnosnih provjera pravosudnih dužnosnika, koji će se provjeravati svakih pet godina, a iz ministarstva ističu kako se radi o konkretnom koraku koji će osigurati višu razinu povjerenja u sustav. Tome pridonosi i obveza ispunjavanja imovinskih kartica svih pravosudnih dužnosnika, koje su od početka ove godine javne, a novim Zakonom o sprječavanju sukoba interesa novih 1000 dužnosnika imat će obvezu ispunjavanja imovinskih kartica. Dodatno, osnivaju se obiteljski odjeli na 15 općinskih sudova, definira se kontinuirana edukacija sudaca,  sudski vještaci i tumači snažnije se integriraju u sustav, a izmjene stečajnog zakonodavstva vode ka profesionalizaciji rada stečajnih upravitelja. Ulaganja se provode i u području digitalizacije i infrastrukture.

„U prethodnom razdoblju investirali smo 200 milijuna kuna za digitalizaciju sustava te danas 79.412 korisnika koristi sustav e-Komunikacije, a nadograđen je i sustav e-Spis. U području infrastrukture uložili smo više od 560 milijuna kuna za rekonstrukciju i uređenje sudova diljem zemlje, a posebno važna je investicija u uređenje Trga pravde u Zagrebu, kojom će se građanima osigurati jednostavniji i brži pristup sudovima“, naglasio je Malenica i zatim istaknuo niz planiranih aktivnosti.

U perspektivi pravosuđa do 2025. godine ističe se planirano usklađivanje katastra i zemljišnih knjiga, donošenje Nacionalnog plana razvoja pravosuđa 2021-2027 te niz izmjena u parničnom i kaznenom postupku. Izmjene će propisati kraće rokove pojedinih faza postupka, osnažiti djelovanje ročišta na daljinu, a sudske rasprave će se tonski snimati. Također, nastavlja se s ulaganjima u edukacije, infrastrukturu i digitalizaciju.  Sve navedene aktivnosti koje se već provode i koje su u planu imaju za cilj ostvarenje vizije bržeg, učinkovitijeg i digitaliziranog pravosuđa kojem građani vjeruju.

U sklopu konferencije održan je i panel na temu pravosuđa i javnosti, na kojemu su sudjelovali predstavnici medija i pravosudnih tijela: glasnogovornik Visokog kaznenog suda Marijan Bitanga, glasnogovornica Općinskog građanskog suda u Zagrebu Janja Marijan Žabek, zamjenica ravnateljice USKOK-a Nataša Đurović te novinari Marinko Jurasić, Ivanka Toma i Ana Raić Knežević. Panel je moderirala novinarka Ivana Ivanda Rožić.

U raspravi je istaknuta važnost pružanja pravovremenih informacija od interesa javnosti, ali uzimajući u obzir zakonitosti sudskih postupaka i osjetljivost podataka, kao i zaštitu prava uključenih osoba i identiteta osoba.

Na kraju konferencije predstavljen je i projekt „Rekonstrukcija zgrade Općinskog suda u Splitu Stande i promocija e-usluga“, vrijedan preko 74, 6 milijuna kuna, koji se financira sredstvima Norveškog financijskog mehanizma.

Projekt obuhvaća tri komponente: rekonstrukciju zgrade Općinskog suda u Splitu, analizu i promociju elektroničkih usluga u pravosuđu te sekundiranje sudaca na Europskom sudu za ljudska prava. Iskustvo rada na predmetima Europskog suda za ljudska prava prezentirala je sutkinja Daniela Pivčević, koja je u Strasbourgu boravila od siječnja do prosinca 2020. godine.
 

Pisane vijesti