Zakonodavni okvir

Prema Ustavu Republike Hrvatske sudačka dužnost povjerava se osobno sucima.

Suci

Broj sudaca u pojedinom sudu određuje ministar pravosuđa u skladu s mjerilima za određivanje broja sudaca vodeći računa o:

• prilivu predmeta,
• strukturi predmeta,
• zaostacima u radu suda i
• broju predmeta koji sudac mora okvirno riješiti u jednogodišnjem razdoblju.

Okvirna mjerila za rad sudaca propisuje ministar pravosuđa na prijedlog Opće sjednice Vrhovnog suda Republike Hrvatske.

Ministar pravosuđa upozorit će Opću sjednicu Vrhovnog suda Republike Hrvatske na potrebu donošenja Okvirnih mjerila za rad sudaca te njihovih izmjena ili dopuna kada to nalažu izmjene propisa ili provedba drugih mjera iz ovlasti Ministarstva pravosuđa.

Ako Opća sjednica Vrhovnog suda Republike Hrvatske ne dostavi prijedlog Okvirnih mjerila za rad sudaca u roku od dva mjeseca od dana upozorenja, ministar pravosuđa donijet će Okvirna mjerila za rad sudaca i bez tog prijedloga.
Okvirna mjerila objavljuju se na internetskoj stranici Ministarstva pravosuđa i uprave.

Prema Zakonu o sudovima, sudac ili sudac porotnik ne može biti pozvan na odgovornost za izraženo mišljenje ili glasovanje pri donšenju sudske odluke, osim ako se radi o kršenju zakona koje je kazneno djelo.

Sudac ne može u postupku pokrenutom zbog kaznenog djela učinjenog u obavljanju sudačke dužnosti biti pritvoren niti mu može biti određen istražni zatvor bez odobrenja Državnog sudbenog vijeća.

Iznimno, sudac može biti pritvoren ili mu može biti određen istražni zatvor bez odobrenja Državnog sudbenog vijeća ako je zatečen u činjenju kaznenog djela počinjenog u obavljanju sudačke dužnosti za koje je propisana kazna zatvora u trajanju duljem od pet godina.
O tome se izvješćuje predsjednik Državnog sudbenog vijeća.

Za kaznena djela za koja se postupak pokreće po privatnoj tužbi, prijedlogu ili se radi o preuzimanju kaznenog progona od strane oštećenika, kazneni postupak protiv suca ne može se pokrenuti niti voditi bez odobrenja Državnog sudbenog vijeća.

Ako se Državno sudbeno vijeće ne može sastati, odobrenje za lišenje slobode suca ili za vođenje kaznenog postupka protiv njega daje i o njegovom imunitetu odlučuje predsjednik Državnog sudbenog vijeća. Odluku predsjednika u roku od osam dana mora raspraviti Državno sudbeno vijeće te donijeti konačnu odluku.

Sudačka dužnost je stalna.

O imenovanju, napredovanju, premještaju, razrješenju i stegovnoj odgovornosti sudaca i predsjednika sudova, osim predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske, samostalno odlučuje Državno sudbeno vijeće.

Sudac će biti razriješen sudačke dužnosti:

• ako to sam zatraži,
• ako trajno izgubi sposobnost obavljati svoju dužnost,
• ako bude osuđen za kazneno djelo koje ga čini nedostojnim obavljanja sudačke dužnosti,
• ako u skladu sa zakonom, zbog počinjenoga teškog stegovnog djela, tako odluči Državno sudbeno vijeće,
• kad navrši sedamdeset godina. 

Sudac ne može biti premješten protivno njegovoj volji, osim u slučaju ukidanja suda ili preustroja suda u skladu sa zakonom.
 
Sudac ne može obavljati službu ili posao koje je zakon odredio kao nespojive sa sudačkom dužnošću.

Sudac se mora ponašati tako da čuva svoj ugled i ugled sudbene vlasti, te ne dovede u pitanje svoju nepristranost i neovisnost u suđenju i samostalnost sudbene vlasti.

Sudac je dužan zadržati za sebe sve što je doznao o strankama i njihovim pravima i obvezama i pravnim interesima u okviru obnašanja sudačke dužnosti, te čuvati tajnost svih podataka koje tijekom suđenja nisu bile predmetom javne rasprave.
 
Sudac ne smije biti član političke stranke, niti se baviti političkom djelatnošću.

Suci se slobodno udružuju u sudačke udruge radi zaštite neovisnosti i zaštite interesa sudaca.

Sudac se ne smije koristiti svojim radom u sudu i ugledom suda za ostvarenje svojih privatnih interesa.

Sudac ne smije obavljati odvjetničku ili javnobilježničku službu, poslove člana upravnog ili nadzornog odbora trgovačkog društva ili druge pravne osobe.
 
Sudac ne smije obavljati niti drugu službu ili posao koji bi mogli utjecati na njegovu samostalnost, nepristranost ili neovisnost ili umanjiti njegov društveni ugled ili su inače nespojivi s obnašanjem sudačke dužnosti.

Sudac je dužan stalno se stručno usavršavati i sudjelovati u programima obrazovanja i usavršavanja Pravosudne akademije.

Sudac može sudjelovati i u drugim oblicima obrazovanja i stručnog usavršavanja.

Sudac je ovlašten pisati stručne i znanstvene radove, objavljivati sadržaje pravomoćnih sudskih odluka, sudjelovati kao predavač na Pravosudnoj akademiji te kao nastavnik ili suradnik u nastavi iz područja prava na sveučilišnom i stručnom studiju, sudjelovati u radu stručnih ili znanstvenih skupova i povjerenstava, kao i u pripremanju nacrta propisa te za navedeni rad primiti naknadu.

 

Imenovanje sudaca

Za suca može biti imenovana osoba koja je hrvatski državljanin.

* Za suca Vrhovnog suda Republike Hrvatske može biti imenovana i osoba koja je najmanje 15 godina bila odvjetnik, javni bilježnik, sveučilišni profesor pravnih znanosti koji ima položen pravosudni ispit i najmanje 15 godina radnog iskustva nakon položenog pravosudnog ispita ili ugledni pravnik s položenim pravosudnim ispitom i najmanje 20 godina radnog iskustva koji se dokazao svojim stručnim radom na određenom pravnom području, kao i stručnim znanstvenim radovima.

Slobodna sudačka mjesta mogu se popunjavati samo u skladu s planom popunjavanja slobodnih sudačkih mjesta.
Ministarstvo pravosuđa i uprave najkasnije do kraja kalendarske godine donosi za sljedeće dvije godine plan popunjavanja slobodnih sudačkih mjesta u svim sudovima i dostavlja ga predsjedniku Vrhovnog suda Republike Hrvatske i predsjedniku Vijeća.
Plan će se izmijeniti ako se tijekom godine činjenice na temelju kojih je donesen bitno izmijene.

Oglas o slobodnim sudačkim mjestima objavljuje Državno sudbeno vijeće u "Narodnim novinama", a po potrebi i na drugi način.

 

Praćenje rada sudaca

Prati se utvrđivanjem  ispunjava li sudac svoje sudačke obveze i ocjenivanjem obnašanja sudačke dužnosti.

Predsjednik suda u kojem sudac obnaša sudačku dužnost utvrđuje za prethodnu kalendarsku godinu je li sudac ispunio svoje sudačke obveze prema sljedećim mjerilima:

1. broj odluka koje je sudac donio u odnosu na broj odluka koje je trebao donijeti na temelju Okvirnih mjerila za rad sudaca,
2. rezultat rada po vrstama predmeta u apsolutnim brojevima i postotku,
3. poštivanje rokova za donošenje i izradu odluka,
4. kvaliteta odluka povodom izjavljenih pravnih lijekova (potvrđene, ukinute ili preinačene u apsolutnom broju i postotku u odnosu na ukupan broj donesenih odluka, u odnosu na broj odluka u predmetima u kojima je izjavljen pravni lijek te broj odluka ukinutih zbog bitnih povreda postupka),
5. druge aktivnosti suca.

Ako predsjednik suda utvrdi da sudac bez opravdanog razloga nije donio u jednogodišnjem razdoblju broj odluka utvrđen Okvirnim mjerilima za rad sudaca ili je neuredno obnašao sudačku dužnost, dužan je protiv takvog suca pokrenuti stegovni postupak.

Protiv predsjednika suda stegovni postupak pokreće predsjednik neposredno višeg suda.
 

Ocjenjivanje sudaca

Obnašanje sudačke dužnosti svih sudaca u Republici Hrvatskoj, osim sudaca Vrhovnog suda Republike Hrvatske, ocjenjuje se u postupku imenovanja na drugi sud i kada se kandidiraju za predsjednika suda.

U postupku napredovanja suca za suca županijskog suda, Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske, Visokog upravnog suda Republike Hrvatske i Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske ocjenjuje se rad suca u razdoblju od posljednjih pet godina u kojem je sudac obnašao sudačku dužnost, a za suca Vrhovnog suda Republike Hrvatske rad suca u razdoblju od posljednjih deset godina.

Sudačko vijeće izrađuje ocjenu obnašanja sudačke dužnosti suca na temelju sljedećih mjerila:

1. Je li sudac tijekom ocjenjivanog razdoblja donio broj odluka propisan Okvirnim mjerilima za rad sudaca, pri čemu će se utvrditi rezultat rada po vrstama predmeta, u apsolutnim brojevima i postotku, rad na težim predmetima, te navesti opravdane razloge ako sudac nije donio broj odluka propisan Okvirnim mjerilima za rad sudaca.
2. Je li sudac poštivao rokove za pisanu izradu odluka,
3.  Ako Metodologijom nije drukčije određeno, na temelju postotka ukinutih odluka povodom redovitog pravnog lijeka neposredno višem sudu, tijekom ocjenjivanog razdoblja:
   1. u odnosu na ukupan broj odluka koje je sudac donio tijekom ocjenjivanog razdoblja, a protiv kojih je propisan redoviti pravni lijek neposredno višem sudu, a u koji broj odluka se uzimaju i sudske nagodbe,
   2. u odnosu na broj vraćenih odluka od strane neposredno višeg suda tijekom ocjenjivanog razdoblja,
   3. u odnosu na broj vraćenih ukinutih odluka od strane neposredno višeg suda tijekom ocjenjivanog razdoblja, a ukinute su i zbog bitne postupovne povreda ili su potvrđene odnosno preinačene premda je takva povreda počinjena.
4. Druge aktivnosti, postupci i okolnosti koje omogućuju da se što potpunije ocijeni rad suca:
   1. je li sudjelovao u nekim oblicima stručnog usavršavanja sudaca kao predavač,
   2. je li kao autor ili suautor objavljivao stručne radove, znanstvene radove ili knjige iz područja pravnih znanosti,
   3. je li završio poslijediplomski specijalistički studij iz pravnih znanosti, stekao akademski stupanj magistra ili doktora znanosti iz područja pravnih znanosti,
   4. je li nastavnik ili suradnik u nastavi pravnih predmeta na sveučilišnom diplomskom ili poslijediplomskom studiju,
   5. je li sudjelovao u radnim skupinama za izradu zakona,
   6. je li bio upućivan na rad u viši sud, Ministarstvo pravosuđa, Pravosudnu akademiju ili Državno sudbeno vijeće,
   7. je li bio predsjednik ili član sudačkog vijeća,
   8. duljina sudačkog staža.

Osnova za izračun bodova su:

• Okvirna mjerila za rad sudaca koja vrijede za svaku pojedinu kalendarsku godinu koja ulazi u ocjenjivano razdoblje (220 radnih dana),
• stvarno provedeno vrijeme suca na radu u sudu u ocjenjivanom razdoblju i
• količinski učinak suca u cjelokupnom ocjenjivanom razdoblju.

 Ako je sudac sukladno Okvirnim mjerilima za rad sudaca u ocjenjivanom razdoblju donio:

• 100% odluka - boduje se s 80 (osamdeset) bodova,
• više od 100% odluka - boduje se s 0,5 bodova za svaki započeti postotak koji premašuje 100%,
• manje od 100% odluka - umanjuje mu se s 0,5% bodova za svaki puni postotak ispod 100%.

Ako je sudac u sudu tijekom ocjenjivanog razdoblja obavljao druge poslove i nije donosio odluke, ostvario je količinski učinak koji za:

• predsjednika suda i zamjenika predsjednika suda odgovara prosječnom količinskom učinku suda za ocjenjivano razdoblje,
• predsjednika odjela, zamjenika predsjednika odjela i suce službe za praćenje i proučavanje sudske prakse odgovara prosječnom količinskom učinku odjela za ocjenjivano razdoblje u kojem obavljaju tu dužnost.

Ako je sudac u ocjenjivanom razdoblju:

• donio ispod 90% odluka zbog nedostatnog broja predmeta u radu kod suca, ostvario je količinski učinak od 90% za  ocjenjivano razdoblje,
• nije donio propisani broj odluka zbog rada na posebno složenim predmetima ili nekog drugog opravdanog razloga, ostvario je količinski učinak od 100% za ocjenjivano razdoblje.