Racionalizacija mreže sudova
Od otvaranja pregovora o pristupanju Europskoj uniji 2005. godine, Republika Hrvatska sustavno radi na reformi i razvoju pravosudnog sustava.
Strategijom reforme pravosuđa iz 2005. godine pokrenut je proces racionalizacije mreže sudova i državnih odvjetništava.
Mreža koja se tada sastojala od ukupno 293 prvostupanjska pravosudna tijela bila je prevelika i neodgovarajuća s obzirom na veličinu države i broj stanovnika, nije mogla osigurati pravovremeno pružanje pravne zaštite građanima, a uz to je predstavljala i preveliko financijsko opterećenje.
Proces racionalizacije započet 2005. godine provodio se u nekoliko faza, od kojih je posljednja provedena tijekom 2015. godine s obzirom da se dotadašnji ustroj pravosudnih tijela pokazao neodgovarajućim, a sam broj pravosudnih tijela prevelik. Stoga su za novu reorganizaciju pravosudnog sustava 2015. godine određeni osnovni polazišni pravci:
- teritorijalni preustroj mreže općinskih sudova, prekršajnih sudova i općinskih državnih odvjetništava,
- organizacijski preustroj pravosudnog sustava kroz poboljšanje učinkovitosti pratećih službi pravosudnih tijela,
- reforma žalbenog postupka kroz elektroničku nasumičnu dodjelu predmeta svim županijskim sudovima u Republici Hrvatskoj,
- dovršetak procesa informatizacije u svim pravosudnim tijelima.
Tom teritorijalnom organizacijom mreže pravosudnih tijela uspostavljeno je 15 pravosudnih područja s 24 općinska suda, 22 prekršajna suda i 22 općinska državna odvjetništva.
Osim navedenih pravosudnih tijela glede kojih je 2015. godine provedena racionalizacija pravosudne mreže, u sustavu je nastavilo s radom postojećih 15 županijskih, 8 trgovačkih, 4 upravna suda, Visoki prekršajni sud, Visoki trgovački sud i Visoki upravni sud, te Vrhovni sud Republike Hrvatske kao i 15 županijskih državnih odvjetništava te Državno odvjetništvo Republike Hrvatske.
Ustrojavanjem nove mreže pravosudnih tijela s radom su prestala 43 općinska suda, 39 prekršajnih sudova i 11 općinskih državnih odvjetništava te je po prvi puta mreža prekršajnih sudova istovjetna mreži općinskih sudova. Pravosudna tijela koja su prestala s radom postala su stalne službe pravosudnih tijela.
Kako bi se omogućila veća specijalizacija sudaca, ujednačena sudska praksa i brže rješavanje predmeta uvedena je i značajna izmjena u
mjesnoj nadležnosti.
Tako je svaki županijski sud postao nadležan za odlučivanje u drugom stupnju o žalbama protiv presuda svih općinskih sudova u kaznenim
postupcima.
Isto tako je svaki županijski sud postao nadležan za odlučivanje u drugom stupnju o žalbama protiv odluka bilo kojeg općinskog suda u svim vrstama građanskih predmeta, osim za odlučivanje u drugom stupnju o žalbama protiv odluka svih općinskih sudova u radnim, obiteljskim i zemljišnoknjižnim postupcima, gdje je određena nadležnost sljedećih sudova:
- u sporovima iz radnih odnosa određeni su Županijski sud u Bjelovaru, Županijski sud u Osijeku, Županijski sud u Rijeci, Županijski sud u Splitu i Županijski sud u Zagrebu
- u obiteljskim predmetima određeni su Županijski sud u Puli – Pola, Županijski sud u Splitu i Županijski sud u Zagrebu
- u zemljišnoknjižnim predmetima, kao i o žalbama protiv odluka svih općinskih sudova u postupcima brisovne tužbe, tužbe za ispravak, tužbe za ispravak pogrešnog upisa i tužbe za opravdanje predbilježbe određeni su Županijski sud u Splitu, Županijski sud u Varaždinu i Županijski sud u Velikoj Gorici.