Paket zakonskih izmjena kao snažan zalog u borbi protiv nasilja nad ženama

Nasilje je nedopustivo te kao takvo predstavlja društveni problem čija je obveza osigurati da svaka žrtva živi bez straha.

Jedan od ključnih načina borbe protiv ovog problema jest stavljanje naglaska na prevenciju i zajedničku suradnju tijela javne vlasti s udrugama, organizacijama civilnoga društva i pružateljima socijalnih usluga.

U cilju strožeg kažnjavanja nasilnika i veće osude nasilja, donesen je paket zakonskih izmjena za suzbijanje nasilja nad ženama i osnaživanja prava žena - žrtava nasilja, pri čemu je fokus bio na revidiranju onih zakonskih odredaba koje su se u praksi pokazale problematičnima.

Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije izradilo ih je na način da se sustav usmjerava prema žrtvama, a ne prema nasilnicima koji će se izmjenama strože sankcionirati.
Izmjene i dopune Kaznenog zakona, Zakona o kaznenom postupku i Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji rezultat su otvorenog dijaloga Vlade Republike Hrvatske s akademskom zajednicom i udrugama civilnoga društva te kao takvi jasna poruka kako se nasilje neće tolerirati.
 

Uvođenje kaznenog djela „femicid“ i definicije rodno utemeljenog nasilja

U odnosu na izmjene Kaznenog zakona, ističu se dvije važne novine - uvođenje novog kaznenog djela teškog ubojstva ženske osobe tzv. femicid i definicije rodno utemeljenog nasilja u opće odredbe Zakona.

Kazneno djelo femicid neće zastarijevati te je za njega zapriječena kazna od deset godina zatvora do dugotrajne kazne, a povećavaju se i kazne za silovanje i teška kaznena djela protiv spolne slobode.

„Pri utvrđivanju femicida u obzir se uzima da je to kazneno djelo počinjeno prema bliskoj osobi, osobi koju je počinitelj već ranije zlostavljao, ranjivoj osobi, osobi koja se nalazi u odnosu podređenosti ili zavisnosti ili je djelo počinjeno u okolnostima spolnog nasilja ili zbog odnosa koji žene stavlja u neravnopravan položaj,“ objasnio je ministar pravosuđa i uprave prilikom predstavljanja zakonskih izmjena Hrvatskom saboru.

Slijedom povećanja kazni zatvora za kazneno djelo silovanja, onemogućuje se izricanje rada za opće dobro za temeljni oblik silovanja, a redefiniranjem kaznenog djela spolnog uznemiravanja, jasno se propisuje da se spolnim uznemiravanjem može smatrati samo jedan čin, ako je riječ o grubom uznemiravanju.


 

Počinjenje rodno utemeljenog nasilja kao otegotna okolnost kod odmjeravanja kazne

Uvođenje definicije rodno utemeljenog nasilja u opće odredbe Kaznenog zakona rezultiralo je višim kaznama, budući da se rodno utemeljeno nasilje nad ženama uzima kao otegotna okolnost kod odmjeravanja kazne, a definira se kao nasilje koje je usmjereno na ženu zbog toga što je žena ili koje nerazmjerno pogađa žene.

Također s ciljem snažnije borbe protiv ovog oblika nasilja, preciznije se definiraju i sljedeća kaznena djela: nasilje u obitelji, nametljivo ponašanje i spolno uznemiravanje.

Novim zakonskim izmjenama spolno uznemiravanje više se ne progoni kao prekršaj, već isključivo kao kazneno djelo.
 

Za kršenje mjera opreza istražni zatvor - proširuju se razlozi za uhićenje

U slučaju utvrđenog kršenja mjera opreza, sud će u roku od 24 sata morati donijeti rješenje o zamjeni mjere opreza istražnim zatvorom, čime se proširuju razlozi za uhićenje.

Također se uvodi i pravo žrtve na žalbu protiv rješenja o određivanju, produljenju ili ukidanju mjera opreza, a kod donošenja odluke o ukidanju istražnog zatvora uvodi se obveza suda da o tome odmah obavijesti žrtvu.

Uz to, niti jedna mjera opreza neće se moći izreći prije nego se žrtva očituje o opasnosti.

U pojedinačnoj procjeni žrtve, tijela kaznenog postupka morat će uzimati u obzir rizične faktore za ponavljanje nasilja, čime će se osigurati dodatni mehanizam da se nasilnici ne puštaju na slobodu bez učinkovite procjene, a propisana je minimalna udaljenost između žrtve i počinitelja od 100 metara.
 

Anonimizacija podataka žrtve

Izmjene i dopune Zakona o kaznenom postupku fokusirane su na osnaživanje prava žrtava nasilja te na usmjeravanje sustava prema žrtvama, a ne prema nasilnicima.

Osim novine prema kojoj se mjere opreza zamjenjuju istražnim zatvorom, ako dođe do kršenja istih, u dodatnu zaštitu žrtava išlo se i uvođenjem obvezne anonimizacije njihovih podataka.

Jasno se propisuje da će se pozivi svjedoku, koji je kao žrtva nasilja smješten u sklonište, upućivati putem sustava socijalne skrbi ili odjela za podršku žrtvama i svjedocima.

Odjeli za podršku žrtvama i svjedocima djeluju pri 11 Županijskih sudova u Republici Hrvatskoj: u Bjelovaru, Karlovcu, Osijeku, Rijeci, Sisku, Slavonskom Brodu, Splitu, Šibeniku, Vukovaru, Zadru i Zagrebu te pri Općinskom sudu u Splitu, posljednje osnovanom Odjelu u sklopu širenja sustava podrške žrtvama i svjedocima.

Žrtve kaznenih djela imat će pristup službama za podršku dok god postoji potreba za time.

Nadalje, a vezano za anonimizaciju podataka žrtve, podatak o boravištu žrtve koja prilikom ispitivanja ima svojstvo svjedoka mora se utvrditi na siguran i povjerljiv način.

Tako će se podatak o boravištu od sada čuvati u posebnoj omotnici i odvojeno kako bi bio dostupan samo tijelu koje vodi postupak.
 

Veće kazne za nasilje u obitelji

Izmjene i dopune Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji rezultirale su većim kaznama za nasilje u obitelji, istražnim zatvorom u slučaju kršenja mjera opreza, usklađivanjem prava žrtava u prekršajnom postupku s pravima žrtava u kaznenom postupku te minimalnom udaljenošću od 100 metara u zaštitnoj mjeri zabrane približavanja, uznemiravanja ili uhođenja žrtve.

Također, širi se i sastav Povjerenstva za praćenje i unaprjeđenje rada tijela kaznenog i prekršajnog postupka i izvršavanja sankcija vezanih za zaštitu od nasilja u obitelji.

Povjerenstvo umjesto dosadašnjih 11, broji ukupno 17 članova i to iz redova predstavnika Pučke pravobraniteljice, Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova, Pravobraniteljice za osobe s invaliditetom, kao i predstavnika akademske zajednice i organizacija civilnog društva koje se u svakodnevnom radu bave problematikom nasilja u obitelji.


 

Suzbijanje svih oblika diskriminacije i zločina iz mržnje

Osim na borbu protiv nasilja nad ženama, navedene zakonske izmjene usmjerene su i na suzbijanje svih oblika diskriminacije i zločina iz mržnje.

Počinitelji kaznenih djela kao što su: nanošenje teških tjelesnih ozljeda s posljedicom smrti, sudjelovanje u tučnjavi i nasilničko ponašanje - strože će se kažnjavati ako kazneno djelo naprave prema osobi koja je ranjiva, prema bliskoj osobi ili osobi koja pripada određenoj skupini prema kojoj počinitelj pokazuje mržnju.

Za tešku tjelesnu ozljedu s posljedicom smrti koja je počinjena prema ranjivoj osobi ili je motivirana mržnjom propisuje se kazna zatvora od pet do 15 godina, dok se za kazneno djelo sudjelovanja u tučnjavi propisuje kazna zatvora od šest mjeseci do pet godina, a za organizatore tučnjave od jedne do 10 godina.

Pritom je važno napomenuti kako se sudionik iz mnoštva, koje nasiljem prema drugim osobama ili stvarima ugrožava javni red te iz mržnje i uz uporabu oružja dovodi u opasnost život i tijelo druge osobe, neće kazniti za kazneno djelo izazivanja nereda, ako se udalji na zahtjev službene osobe prije nego što je počinio nasilje.

Ovime se dodatno stavlja naglasak na prevenciju kaznih djela nasilničkog ponašanja i izazivanja nereda definiranih člancima 323. a i 324. Kaznenog zakona.

Pooštravanje kaznenopravne politike doprinijet će suzbijanju triju oblika nasilja: međuvršnjačkog nasilja, nasilja na sportskim natjecanjima i nasilja motiviranih mržnjom za koje se predviđa kazna zatvora od šest mjeseci do pet godina.

Diskriminacija i nasilje u bilo kojem obliku nisu način za rješavanje društvenih konflikata, stoga su naši napori usmjereni na osiguravanje kvalitetnog zakonodavnog okvira i na poticanje stvaranja odgovarajuće prakse kojom će se pokazati nulta stopa tolerancije prema takvim ponašanjima.
 

Zajednički napori institucija i društva mogu doprinijeti uspješnoj borbi protiv nasilja

„Lanac nasilja može se suzbiti kvalitetnijim propisima, a usvajanje ovih zakonskih prijedloga doprinijet će suzbijanju nasilja u hrvatskom društvu i očuvanju vladavine prava kroz jačanje odgovornosti u pravosudnom sustavu,“ istaknuo je ministar Malenica.

Podsjećamo kako sve žrtve nasilja i kaznenih djela pomoć mogu potražiti putem Službe za podršku žrtvama i svjedocima koja djeluje pri Ministarstvu pravosuđa i uprave, a više o njezinom radu saznajte na linku.