Opća prava žrtava kaznenih djela

Pravo na lako dostupan, povjerljiv i besplatan pristup službama za potporu žrtvama kaznenih djela
Kao žrtva kaznenog djela imate pravo zatražiti pomoć službi za potporu žrtvama. Njihova uloga je pomoći vam da se lakše nosite s posljedicama kaznenog djela te da se lakše snađete u kaznenom i prekršajnom postupku.

Pri pojedinim županijskim sudovima djeluju odjeli za podršku žrtvama i svjedocima. Oni će vam pružiti osnovne informacije o pravima koja imate kao žrtva, te o kaznenom i prekršajnom postupku koji će se voditi nakon što je kazneno djelo prijavljeno policiji. Tim odjelima se možete javiti i prije no što je kazneno djelo ili prekršaj prijavljen policiji. Odjeli pružaju i emocionalnu podršku. Nakon što dobijete osnovne informacije o kaznenom ili prekršajnom postupku, kako bi vam sudjelovanje u kaznenom postupku bilo što manje tegobno, službenici odjela će vas dočekati pri ulasku u sud te će cijelo vrijeme boraviti s vama u čekaonici i, prema potrebi,  u sudnici. Također, uputit će vas na državne i nevladine organizacije u kojima, s obzirom na vaše potrebe, možete dobiti odgovarajuću stručnu pomoć. Ovu podršku pri županijskim sudovima možete dobiti u sedam županijskih sudova.

U svrhu osiguranja podrške građanima na području cijele Republike Hrvatske,  Ministarstvo pravosuđa i uprave ujedno financira i aktivnosti partnerske mreže organizacija civilnog društva koje pružaju podršku i pomoć žrtvama i svjedocima u županijama u kojima nisu osnovani odjeli za podršku žrtvama i svjedocima. Radi se o  „Mreži podrške i suradnje za žrtve i svjedoke kaznenih djela“.

Više informacija o službama za podršku žrtvama i svjedocima možete pronaći ovdje.
Pravo na djelotvornu psihološku i drugu stručnu pomoć i potporu
Emocionalnu pomoć žrtvama pružaju odjeli za podršku žrtvama i svjedocima pri županijskim sudovima. Pružit će vam i osnovne informacije o tome što možete očekivati u kaznenom ili prekršajnom postupku te vas pripremiti za sudjelovanje u tom postupku. Uz to, pratit će vas cijelo vrijeme vašeg boravka na sudu, pružajući vam emocionalnu potporu.

U županijama u kojima nisu osnovani odjeli za podršku žrtvama i svjedocima, emocionalnu i psihosocijalnu pomoć pružaju organizacije civilnog društva koje djeluju u sklopu „Mreže podrške i suradnje za žrtve i svjedoke kaznenih djela“.  Uz to, pomoć možete zatražiti i u područnim uredima Hrvatskog zavoda za socijalni rad te ustanovama za psihološku pomoć, kao što su Služba za školsku medicinu, mentalno zdravlje i prevenciju ovisnosti Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (LINK). Hrvatski branitelji, članovi njihovih obitelji ili stradalnici Domovinskog rata kojima je potrebna psihološka pomoć mogu se obratiti Centru za psihosocijalnu pomoć (PSP) u svojoj županiji.

Neke su udruge (organizacije civilnog društva) i pravne klinike ovlaštene pružati besplatnu primarnu pravnu pomoć, koja obuhvaća općih pravnih informacija, pravne savjete i još neke oblike pomoći. koje se bave pružanjem pomoći i podrške žrtvama kaznenih djela pružaju i besplatnu primarnu pravnu pomoć savjetujući vas o pravima i mogućnostima koje imate u kaznenom i prekršajnom postupku, a u nekima je moguće primiti i jednokratnu novčanu pomoć.

Više informacija o službama za podršku žrtvama i svjedocima možete pronaći ovdje.
Pravo na zaštitu od zastrašivanja i odmazde
Ako vas počinitelj na bilo koji način zastrašuje ili prijeti da će vam se osvetiti, važno je to prijaviti policiji, državnom odvjetniku ili sudu. Ako ste zastrašeni, tijela koja sudjeluju u kaznenom postupku dužna su poduzeti mjere zaštite, poput sprječavanja susreta s počiniteljem u policiji, državnom odvjetništvu ili sudu. Ako vam počinitelj prijeti da će počiniti novo kazneno djelo, ili dovršiti započeto, ili vas na drugi način uznemiruje ili uhodi, važno je to odmah prijaviti policiji. U tom slučaju počinitelju može biti određen istražni zatvor kao mjera koja uključuje oduzimanje slobode i smještaj u zatvor. Može mu se odrediti i mjera zabrane približavanja, odnosno zabrane uhođenja ili uznemiravanja vas kao žrtve. Ako je počinitelju već izrečena mjera zabrane približavanja, uznemiravanja ili uhođenja, a ipak vam se približi ili vas uznemiri, važno je i to odmah prijaviti policiji. Ona će vas zaštiti i poduzeti korake potrebne da se počinitelju koji krši zabranu približavanja, uznemiravanja ili uhođenja odredi istražni zatvor. Naime, o kršenju zabrane policija će obavijestiti državno odvjetništvo, koje onda sudu može predložiti određivanje istražnog zatvora protiv počinitelja. Odluku o istražnom zatvoru uvijek donosi sud.
Pravo na zaštitu dostojanstva kada se ispituje kao svjedok
Kao žrtva kaznenog djela, imate pravo biti saslušani, kako bi tijela kaznenog postupka – policija, državno odvjetništvo i sud, čuli ono što želite reći. Pri tome moraju prema vama postupati obzirno. Tijela kaznenog postupka dužna su vas zaštititi tijekom svjedočenja tako da ne dopuste nevažna ili zakonom nedopuštena pitanja. Sud je dužan voditi računa o zaštiti vaše privatnosti i tijekom svjedočenja može isključiti javnost ako je to potrebno radi zaštite vaše privatnosti ili obiteljskog života.
Pravo žrtve da bude saslušana odmah, bez neopravdanog višekratnog ispitivanja
Kao žrtva imate pravo biti saslušani i pravo da vas tijela kaznenog postupka ispitaju bez nepotrebnog odgađanja. U pravilu, žrtvu najprije ispituje policija. Policijsko ispitivanje žrtve ne provodi se prema strogim zakonom pripisanim pravilima i ne može se koristiti kao dokaz u kaznenom postupku. Ono služi tome da policija dobije osnovne informacije o kaznenom djelu potrebne da bi se počinitelja moglo procesuirati, a i da bi se žrtvi osigurala odgovarajuća zaštita. Zato žrtvu, u pravilu, nakon policije još jednom ispituje državni odvjetnik ili po njegovom nalogu istražitelj, a naposljetku žrtva svjedoči pred sudom. No, ako treba ispitati dijete ili žrtvu koja je ranjiva zbog svoje starije dobi, zdravstvenog stanja ili invaliditeta, ili žrtvu za koju je tijelo koje provodi ispitivanje utvrdilo da ju je potrebno posebno zaštititi tijekom ispitivanja, ispitivanje će se umjesto pred državnim odvjetnikom provesti pred sucem istrage. Da bi tijelo koje provodi ispitivanje moglo ocijeniti je li vam kao žrtvi potrebna posebna zaštita, postavljat će određena pitanja te je važno da kažete osjećate li se ugroženo i što vas plaši. Ako je određena posebna zaštita, ispitivanje pred sucem istrage može se provesti bez izravnog kontakta između vas i okrivljenika, što znači da tijekom ispitivanja počinitelj neće biti u istoj prostoriji kao i vi. Vi ćete biti smješteni u posebnu prostoriju, pitanja ćete primiti putem slušalica, a ispitivanje će se snimiti audio-video uređajem. U tom slučaju, u pravilu vas neće ponovo ispitivati na raspravi pred sudom, nego će se reproducirati snimka vašeg ispitivanja koja se u postupku može koristiti kao dokaz. Time se izbjegava stres i teret koji žrtvama može donijeti opetovano svjedočenje o kaznenom djelu pa vam se tako pruža zaštita od mogućih dodatnih traumi.
Pravo na pratnju osobe od povjerenja pri poduzimanju radnji u kojima sudjeluje
Pravo na pratnju osobe od povjerenja odnosi se na pravo da kao žrtva ne budete sami u postupku pa vas tijekom kaznenog postupka može pratiti osoba kojoj vjerujete, koja vam pruža emocionalni i psihološki oslonac. Osoba od povjerenja može biti član obitelji, prijatelj ili druga osoba uz koju se osjećate sigurno. Osoba od povjerenja može biti i službenik odjela za podršku žrtvama i svjedocima ili, primjerice, socijalni radnik, ako se u njegovoj pratnji osjećate sigurnije i ugodnije. Osoba od povjerenja ne bi trebala biti osoba koja i sama može biti saslušana kao svjedok u kaznenom postupku u kojem sudjelujete jer tada ne može biti prisutna pri ispitivanju vas kao žrtve pa vam stoga ne može pružati potporu. Imate pravo da osoba od povjerenja bude s vama tijekom cijelog postupka – u policiji, državnom odvjetništvu i na sudu.
Pravo da se medicinski zahvati ograniče na krajnje nužne za potrebe kaznenog postupka
Kao žrtva imate pravo da se medicinski zahvati, kao što su liječnički tjelesni pregledi i druge vrste vještačenja koja uključuju i tjelesni pregled, ograniče na najmanju moguću mjeru, odnosno da se takve medicinske intervencije i vještačenja poduzimaju samo kada je to u interesu kaznenog postupka, ako se dokazi potrebni za kazneni postupak ne bi mogli pribaviti na drugi način i samo ako se mogu poduzeti bez štete za vaše zdravlje. O navedenome računa moraju voditi sva tijela postupka – policija, državno odvjetništvo i sud. U pravilu je za tjelesni pregled koji uključuje ulazak u tjelesne šupljine potreban vaš pristanak. Ako niste pristali na takav pregled, on se može poduzeti samo na temelju obrazloženog naloga suda. Pri tome imate pravo biti upoznati sa sadržajem naloga, uključujući obrazloženje tog naloga. Bilo kakvo vještačenje koje bi podrazumijevalo ulazak u tjelesne šupljine može se poduzeti isključivo na temelju obrazloženog naloga suda.
Pravo da podnese prijedlog za progon i privatnu tužbu, da sudjeluje u postupku kao oštećenik, da bude obaviještena o odbacivanju kaznene prijave ili odustajanju državnog odvjetnika od kaznenog progona te pravo da preuzme kazneni progon
Prijedlog za progon

Kao žrtva imate pravo podnijeti prijedlog za progon počinitelja, u situacijama kada je počinjeno kazneno djelo za koje državni odvjetnik ne može poduzeti kazneni progon po službenoj dužnosti bez da je žrtva prethodno to predložila. Prijedlog za progon žrtva može podnijeti, primjerice, za kazneno djelo zlostavljanja na radu, te u nekim slučajevima prijetnji ili nametljivog ponašanja prema odrasloj osobi. Prijedlog za progon po svom sadržaju jednak je kao i kaznena prijava, odnosno zakonom nije propisano u kojem se obliku prijedlog za progon mora podnijeti pa se može podnijeti u pisanom obliku, ali i usmeno telefonom ili na zapisnik. Jednom kada žrtva podnese prijedlog za progon, državni odvjetnik postupa po službenoj dužnosti, ali je vezan prijedlogom, pa tako ako žrtva odustane od prijedloga, odnosno povuče ga, državni odvjetnik je dužan odustati od kaznenog progona. U tome je razlika u postupanju držanog odvjetnika u slučaju kada je podnesen prijedlog za progon ili je podnesena kaznena prijava za kazneno djelo koje se progoni po službenoj dužnosti. Ako je podnesena kaznena prijava za djelo koje državni odvjetnik progoni po službenoj dužnosti, žrtva koja je kaznenu prijavu podnijela naknadno od nje ne može odustati, u smislu da državni odvjetnik nije vezan njezinim postupanjem.

Privatna tužba

Žrtva ima pravo podnijeti i privatnu tužbu za kaznena djela koja se progone po privatnoj tužbi, a za koja državni odvjetnik nije ovlašten poduzimati kazneni progon, kao što je kazneno djelo tjelesne ozljede (ako tjelesna ozljeda nije teška, jer za tešku tjelesnu ozljedu progoni državni odvjetnik po službenoj dužnosti), prisile (osim ako je prisila počinjena iz mržnje, prema djetetu, osobi s težim invaliditetom ili prema bliskoj osobi), za neke oblike prijetnje, za neka kaznena djela protiv imovine te za kaznena djela protiv časti i ugleda. U tom slučaju žrtva kao privatni tužitelj progoni počinitelja pred sudom, predlaže dokaze, a državni odvjetnik ne sudjeluje u kaznenom postupku.

Oštećenik

Kao žrtva imate pravo sudjelovati u kaznenom postupku kao oštećenik. Oštećenik nije svaka žrtva, nego samo ona žrtva koja želi aktivno sudjelovati u kaznenom postupku u cilju promicanja vlastitih procesnih interesa. Kao oštećeniku, žrtvi pripadaju neka dodatna procesna prava – primjerice pravo da u istrazi državnom odvjetniku podnosi prijedloge da se istraga dopuni i druge prijedloge radi ostvarivanja prava propisanih zakonom, pravo sudjelovanja na sjednici optužnog vijeća, pripremnom ročištu i na raspravi, pravo aktivnog sudjelovanja u dokaznom postupku na raspravi (primjerice u odnosu na ispitivanje svjedoka na raspravi), (ograničeno) pravo na podnošenje žalbe. Sva ta prava može ostvarivati samo ona žrtva koja je preuzela ulogu oštećenika u kaznenom postupku.
Oštećenik ima pravo biti informiran o svojim pravima, o pomoći, o napretku slučaja. Ima pravo sudjelovati u kaznenom postupku na način da upozorava na činjenice koje su važne za utvrđivanje kaznenog djela, počinitelja i imovinskopravnog odnosno odštetnog zahtjeva. U kaznenom postupku oštećenik se ima pravo služiti vlastitim jezikom. Ima pravo predlagati dokaze na raspravi, postavljati pitanja svjedocima i vještacima te iznositi primjedbe i objašnjenja na njihove iskaze. Oštećenik ima pravo, na kraju dokaznog postupka, iznijeti završni govor. Ima pravo davati izjave te pregledavati spise i predmete koji služe kao dokaz. Oštećenik također ima pravo na fizičku zaštitu u određenim slučajevima uređenim Zakonom o zaštiti svjedoka, kao i pravo na privatnost i zaštitu od sekundarne viktimizacije. Pri ispitivanju, oštećenik ima pravo uskratiti odgovor na pitanja ako je vjerojatno da bi odgovorom izložio sebe ili svog bliskog rođaka teškoj sramoti, znatnoj materijalnoj šteti ili kaznenom progonu.
Oštećenik ima pravo na poduzimanje i nastavak kaznenog progona, ako državni odvjetnik od toga odustane.
Oštećenik ima pravo tražiti naknadu štete od počinitelja, tj. pravo postaviti imovinskopravni zahtjev, te pravo na naknadu troškova postupka. Imovinskopravni zahtjev može se podnijeti tijekom kaznenog postupka do završetka rasprave ili, odvojeno od kaznenog postupka, u građanskoj parnici.
Pravo na pravni savjet i besplatnu pravnu pomoć su također prava oštećenika, ako udovoljavaju uvjetima propisanim Zakonom o besplatnoj pravnoj pomoći.
No, da bi žrtva mogla sudjelovati u ulozi oštećenika u kaznenom postupku, mora se prijaviti za takvo sudjelovanje – policiji, državnom odvjetništvu ili sudu.

 
Obavještavanje o odbacivanju kaznenog progona/odustajanju državnog odvjetnika od kaznenog progona i preuzimanje kaznenog progona

Državni odvjetnik dužan je obavijestiti žrtvu o tome da je odbacio kaznenu prijavu ili odustao od kaznenog progona, a u tome slučaju žrtva može preuzeti kazneni progon. Preuzimanjem kaznenog progona žrtva zapravo stupa na mjesto državnog odvjetnika, što znači da daljnje vođenje kaznenoga postupka i njegov ishod u značajnoj mjeri ovisi o angažmanu žrtve. Preuzimanjem kaznenog progona žrtva ujedno preuzima i ulogu oštećenika, odnosno, preuzimanje progona ima značenje prijave za sudjelovanje u kaznenom postupku u svojstvu oštećenika. Preuzimanje kaznenog progona žrtvi nameće obveze u pogledu utroška vremena, jer oštećenik koji je preuzeo progon sam pred sudom mora predlagati dokaze i zastupati optužbu, kao i obveze u pogledu financijskih sredstava jer oštećenik koji je preuzeo kazneni progon mora sam snositi troškove postupka.
Pravo na obavijest državnog odvjetnika o poduzetim radnjama
Kao žrtva imate pravo biti informirani o tijeku postupka, a te informacije možete i tražiti. Tako po isteku dva mjeseca od podnošenja kaznene prijave možete od državnog odvjetnika tražiti obavijest o poduzetim radnjama. Ako vas državni odvjetnik nije obavijestio o poduzetim radnjama, a to je dužan u roku od trideset dana od zaprimljenog zahtjeva, ili ako niste zadovoljni danom obaviješću ili poduzetim radnjama, možete podnijeti pritužbu višem državnom odvjetniku.
Pravo da bude obaviještena o ukidanju istražnog zatvora, bijegu okrivljenika i otpuštanju osuđenika iz zatvora te mjerama poduzetim u cilju njezine zaštite, na svoj zahtjev
Ako je okrivljeniku određen pritvor, istražni zatvor ili je počinitelj na izdržavanju kazne zatvora, kao žrtva imate pravo biti obaviješteni o ukidanju pritvora, ukidanju istražnog zatvora, bijegu okrivljenika ili otpuštanju počinitelja iz zatvora, ali samo ako to želite. Obavijest o puštanju okrivljenika iz pritvora ili istražnog zatvora ćete primiti putem policije, a obavijest o bijegu ili otpuštanju počinitelja iz zatvora putem Službe za podršku žrtvama i svjedocima Ministarstva pravosuđa i uprave. Dakle, možete odabrati želite li primiti obavijest o puštanju okrivljenika, odnosno počinitelja na slobodu. Tijela kaznenog postupka dužna su vas pitati želite li primiti tu obavijest, a vi u svakom slučaju možete izraziti tu želju. Ako želite, bit ćete obaviješteni i o mjerama koje su poduzete u cilju vaše zaštite. Mjere koje se u tom slučaju poduzimaju najčešće su mjere fizičke zaštite žrtve koje pruža policija.
Pravo na obavijest o svakoj odluci o pravomoćnom okončanju kaznenog postupka
Kao žrtva imate pravo primiti obavijest o svakoj pravomoćnoj odluci kojom se okončava kazneni postupak. Ako takvu obavijest ne primite, imate je pravo zatražiti od državnog odvjetništva  – ako je odluka donesena tijekom istrage. Ako je donesena u postupku pred sudom, imate je pravo zatražiti od suda.
Pravo predložiti da bude ispitana putem audio-video uređaja
Kao žrtva kaznenog djela imate pravo predložiti poseban način ispitivanja, odnosno da budete ispitani putem audio-video uređaja, tijekom kojeg nećete doći u kontakt s okrivljenikom. Sudac donosi odluku o vašem prijedlogu. Ako sudac odobri vaš prijedlog, tijekom ispitivanja nalazit ćete se u posebnoj prostoriji, a u njoj mogu biti prisutni i vaš opunomoćenik (odvjetnik) te osoba od povjerenja koju ste sami odabrali. Okrivljenik će biti u drugoj prostoriji. Okrivljenika nećete vidjeti niti čuti, neće vam moći izravno postavljati pitanja, nego će vam pitanja postavljati sudac koji će voditi ispitivanje. Čitavo ispitivanje snimit će se uređajem za audio-video snimanje te će se snimka moći koristiti kao dokaz u kaznenom postupku. Snimka služi tome da vas se kao žrtvu u pravilu ne mora ponovno ispitivati na raspravi, jer će se na raspravi reproducirati snimka vašeg ispitivanja koja će se koristiti kao dokaz. Ako bi iznimno ipak bilo potrebno vaše ponovno ispitivanje, ono će se provesti na opisani način, bez izravnog kontakta s okrivljenikom.
Pravo na druga prava propisana zakonom
Kao žrtva imate i druga prava propisana Zakonom o kaznenom postupku, kao što su pravo na uvid u spis predmeta, pravo da dobijete pisanu potvrdu da ste podnijeli kaznenu prijavu, pravo na pomoć tumača ili druge osobe u slučaju da ne govorite ili ne razumijete jezik tijela kojemu podnosite kaznenu prijavu, te da se u takvom slučaju potvrda o kaznenoj prijavi koju ste podnijeli besplatno prevede na jezik koji razumijete.
Kao žrtva imate i određena prava propisana ne samo Zakonom o kaznenom postupku, nego i drugim zakonima, primjerice Zakonom o obveznim odnosima (kada je na primjer riječ o pravu na naknadu štete), Zakonom o socijalnoj skrbi, Zakonom o zaštiti od nasilja u obitelji i drugim zakonima. Koja druga prava možete ostvariti ovisi o okolnostima počinjenog kaznenog djela te o vašim osobnim i obiteljskim prilikama.
Pravo žrtve na stručnu pomoć savjetnika na teret proračunskih sredstava pri podnošenju imovinsko-pravnog zahtjeva (za kaznena djela iznad 5 godina)
Žrtva kaznenog djela za koje je propisana kazna zatvora teža od pet godina, ako trpi teže posljedice kaznenog djela, ima pravo na stručnu pomoć savjetnika na teret proračunskih sredstava pri podnošenju imovinskopravnog zahtjeva. Ovo pravo žrtva može ostvariti tako da sudu uputi zahtjev da joj se imenuje savjetnik, a potom sud imenuje opunomoćenika.
Pravo žrtve na novčanu naknadu iz državnog proračuna (za kaznena djela nasilja s namjerom)
Ovo pravo žrtva možete ostvariti pod sljedećim uvjetima:
  • ako je državljanin Republike Hrvatske odnosno državljanin države članice Europske unije ili na njenom teritoriju ima prebivalište
  • ako je pretrpjela teške tjelesne ozljede ili teško narušavanje zdravlja kao posljedicu kaznenog djela
  • ako je kazneno djelo prijavljeno ili evidentirano policiji ili državnom odvjetništvu u roku od šest mjeseci od dana počinjenja kaznenog djela, neovisno je li počinitelj poznat ili nije
  • ako je podnesen pisani zahtjev na službenom obrascu i priložena potrebna dokumentacija.
Žrtva  može ostvariti pravo na naknadu sljedećih troškova:
  • troškova liječenja
  • izgubljene zarade do iznosa od 4.645,30 EUR (35.000,00 kn).
 
Bliski krvni srodnik preminule žrtve ima pravo na naknadu zbog gubitka zakonskog uzdržavanja do iznosa od 9.290,60 EUR (70.000,00 kn) i pogrebnih troškova do iznosa od 663,61 EUR (5.000,00) kn.

Postupak se pokreće ispunjavanjem službenog obrasca uz koji moraju biti priložene sve potrebne isprave čiji popis je naveden u obrascu

Obrazac zahtjeva je dostupan u svakoj postaji policije, uredima državnog odvjetnika, općinskim i županijskim sudovima te u elektronskom obliku na službenim internetskim stranicama Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Republike Hrvatske, Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Državnog odvjetništva Republike Hrvatske te općinskih i županijskih sudova.

Zahtjev se podnosi Ministarstvu pravosuđa, uprave i digitalne transformacije u roku šest mjeseci od dana počinjenja kaznenog djela, i u drugim rokovima koje određuje ovaj Zakon pod određenim zakonskim uvjetima.

Više informacija dostupno je na: Novčana naknada za žrtve.