Najčešća pitanja i odgovori

Ako dužnik ne želi dobrovoljno ispuniti svoju obvezu, vjerovnik ima pravo i mogućnost svoju tražbinu namiriti prisilnom putem - ovrhom. Prisilno ostvarenje tražbine provodi se na temelju ovršne ili vjerodostojne isprave. Ako vjerovnik raspolaže ovršnom ispravom, onda ne može podnijeti tužbu pred sudom jer za to nema pravnog interesa. Vjerovnik nema pravnog interesa podnijeti tužbu ni kada raspolaže vjerodostojnom ispravom, osim u iznimnim slučajevima u kojima je u tužbi dužan navesti razloge zbog je podnio tužbu umjesto prijedloga za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave. Smatra se da postoji pravni interes za podnošenje tužbe ako je dužnik u inozemstvu ili ako je prethodno osporio tražbinu sadržanu u vjerodostojnoj ispravi.

Nakon što dužnik izjavi prigovor protiv rješenja o ovrsi kojeg je izdao javni bilježnik postupak se nastavlja pred sudom kao u povodu prigovora protiv platnog naloga, odnosno kao da je ponesena tužba. U tom sudskom postupku sud će odlučiti o osnovanosti vjerovnikova potraživanja i donijeti odluku. Ako dužnik ne postupi po ovršnoj sudskoj odluci, radi prisilnog namirenja svoje tražbine, vjerovnik mora podnijeti prijedlog za ovrhu na temelju ovršne isprave.

Podatak o dužnikovom broju osobne iskaznice osoba koja namjerava pokrenuti ovršni postupak može zatražiti od Ministarstva unutarnjih poslova uz navođenje imena i prezimena dužnika i datuma rođenja. Podaci o OIB-u za fizičke sobe dostupni su na internetskim stranicama Porezne uprave, ako je poznat dužnikov matični broj građanina ili broj osobne iskaznice. Podaci o OIB-u za pravne osobe dostupni su na internetskim stranicama sudskog registra, odnosno internetskim stranicama Porezne uprave.

Podaci o dužnikovoj imovini mogu se zatražiti od: Ministarstva unutarnjih poslova, Središnjeg klirinškog depozitarnog društva, lučke kapetanije, katastra, te drugih tijela ili osoba koja vode upisnike ili očevidnike o pravima koja čine imovinu dužna. Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje je dužan dati podatke o tome je li neka fizička osoba osiguranik u Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje, po kojoj osnovi (radni odnos, samostalna profesionalna djelatnost, obrt ili samostalna djelatnost poljoprivrede) i kod koga, odnosno prima li mirovinu, naknadu zbog tjelesnog oštećenja ili koju drugu stalnu naknadu o kojoj vodi evidenciju, a poslodavac ili isplatitelj stalnoga novčanog primanja podatak o tome na koji način osobi protiv koje podnositelj zahtjeva namjerava pokrenuti postupak isplaćuje plaću, odnosno drugo stalno novčano primanje.

Osoba koja traži podatke o dužnikovoj imovini je dužna u zahtjevu za davanje podataka navesti tražbinu radi čijeg će ostvarenja ili osiguranja pokrenuti ovršni postupak, odnosno postupak osiguranja te priložiti ispravu na kojoj se ona temelji, kao i snositi troškove za pribavljanje podataka.
 

Prokazna izjava se daje pred sudom kada se stvari radi čije se predaje ili isporuke ovrha vodi nisu uspjele pronaći kod ovršenika, a prokazni popis imovine ako je ovrha radi naplate novčane tražbine ostala bez uspjeha zato što se nisu našli predmeti ovrhe na kojima bi se ovrha mogla provesti ili zato što su nađeni samo takvi predmeti koji očito nisu dovoljni za namirenje ovrhovoditeljeve tražbine s obzirom na njihovu neznatnu vrijednost, ili predmeti koji su već opterećeni založnim pravima trećih, ili predmeti koje druge osobe traže za sebe.

Mogućnost davanja prokazne izjave ili prokaznog popisa imovine postoji samo u ovršnim postupcima koji su pokrenuti prije 1. rujna 2014. godine.

Kod izravne naplate novčanih tražbina na temelju ovršne odluke i nagodbe domaćeg suda ili upravnog tijela, odnosno obračuna poslodavca o neisplati dospjelog iznosa plaće, naknade plaće ili otpremnine, ovršne nagodbe postignute u postupku mirnog rješenja spora na temelju članka 186.a Zakona o parničnom postupku te od 1. rujna 2017. godine na temelju zadužnice, bjanko zadužnice, europskog ovršnog naslova, europskog platnog naloga, FINA je dužna primjerak zahtjeva s podacima iz isprave na temelju koje je zatražena izravna naplata otpremiti ovršeniku odmah po upisu osnove za plaćanje u Očevidnik redoslijeda osnova za plaćanje. U ostalim slučajevima FINA ne obavještava dužnika o provedbi ovrhe. 

Pravo na pravni lijek (žalba ili druga pravna zaštita) zajamčeno je Ustavom Republike Hrvatske. U povodu pravnog lijeka ovršenika protiv rješenja o ovrsi koje je izdao javni bilježnik, sud koji vodi ovršni postupak ispitat će jesu li bili ispunjeni uvjeti za davanje takve potvrde o ovršnosti. Ako sud utvrdi da uvjeti za davanje javnobilježničke potvrde o ovršnosti nisu bili ispunjeni, tu će potvrdu ukinuti rješenjem u ovršnom postupku. Ako sud utvrdi da su bili ispunjeni uvjeti za davanje javnobilježničke potvrde o ovršnosti, odnosno ako je dostava rješenja o ovrsi obavljena u skladu sa zakonom, smatra se da je ovršenik znao za rješenje o ovrsi te da je protiv tog rješenja imao mogućnost izjaviti pravni lijek u zakonom propisanom roku. Pravni lijek izjavljen po proteku zakonom propisanog roka sud je dužan odbaciti.

Rješenje o ovrsi na temelju ovršne isprave dostavlja se prije pravomoćnosti Financijskoj agenciji (FINA), odnosno Središnjem klirinškom depozitarnom društvu te drugim osobama i tijelima kad je to potrebno radi provedbe ovrhe.

Rješenje o ovrsi na pokretnim stvarima doneseno na temelju ovršne isprave dostavlja se ovršeniku pri poduzimanju prve ovršne radnje. Rješenje o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave dostavlja se osobama i tijelima radi provedbe ovrhe tek nakon što postane pravomoćno.

Dakle, kod ovrhe na temelju ovršne isprave pravilo je da se rješenje o ovrsi dostavlja ovršeniku istovremeno s početkom provedbe ovrhe. Kod ovrhe na temelju vjerodostojne isprave pravilo je da rješenje o ovrsi treba postati pravomoćno, odnosno da ga treba dostaviti ovršeniku prije početka provedbe ovrhe. Ako rješenje o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave nije dostavljeno ovršeniku, počinjena je bitna povreda postupka zbog koje bi po ovršenikov prigovor sud trebao usvojiti te ukinuti provedene ovršne radnje. Međutim, u skladu sa zakonom propisanim uvjetima i postupkom, smatrat će se da je rješenje o ovrsi dostavljeno i onda kada ovršenik nije neposredno preuzeo rješenje već mu je dostava rješenja obavljena isticanjem na oglasnoj ploči suda.

Javna isprava dokazuje istinitost onoga što se u njoj potvrđuje ili određuje, a definira se kao isprava koju je u propisanom obliku izdalo državno tijelo u granicama svoje nadležnosti te isprava koju je u takvom obliku izdala pravna ili fizička osoba u obavljanju javnog ovlaštenja koje joj je povjereno zakonom ili propisom utemeljenim na zakonu. Istu dokaznu snagu imaju i druge isprave koje su posebnim propisima u pogledu dokazne snage izjednačene s javnim ispravama.

Ako se ovrha provodi na novčanoj tražbini po računu, a riječ je o primanjima i naknadama koje su izuzete od ovrhe (članak 172. Ovršnog zakona) ili na primanjima na kojima je ovrha ograničena (članak 173. Ovršnog zakona), ovršenik je o tome dužan obavijestiti Financijsku agenciju (FINA).

Ako se ovrha provodi na novčanoj tražbini po računu, a riječ je o primanjima i naknadama koje su izuzete od ovrhe (članak 172. Ovršnog zakona) ili na primanjima na kojima je ovrha ograničena (članak 173. Ovršnog zakona), ovršenik je o tome dužan obavijestiti Financijsku agenciju (FINA) koja je na temelju javne isprave iz članka 173. stavka 7. Ovršnog zakona dužna otvoriti zaštićeni račun.
 
Pretpostavke za otvaranje zaštićenog računa u navedenom slučaju su:

1. da ovršenikovo primanje ima karakter jedinog i stalnog novčanog primanja i
2. da ovršenik činjenicu kako mu je to jedino i stalno novčano primanje dokaže javnom ispravom.

 
S obzirom na to da Porezna uprava Ministarstva financija predstavlja tijelo koje vodi službenu evidenciju o dohocima na temelju izvješća o primicima, porezu na dohodak i prirezu te doprinosima za obvezna osiguranja koja dostavljaju isplatitelji primitaka i/ili sami porezni obveznici i/ili ostali obveznici u skladu s posebnim propisima (obrazac JOPPD), jedina je u mogućnosti izdati predmetnu javnu ispravu.
 
Nakon ishođenja javne isprave, kojom se dokazuje da je to primanje jedino stalno novčano primanje, možete se zatražiti otvaranje zaštićenog računa u svrhu isplate dijela primanja koje je ograničeno od ovrhe. 
 

Troškove ovrhe koja se vodi pred javnim bilježnikom čine troškovi postupka nastali u trenutku izdavanja rješenja o ovrsi i predvidivi (budući) troškovi postupka tako da ukupni troškovi ovrhe mogu iznositi od sto do više stotina kuna, ovisno ponajviše od toga je li ovrhovoditelj angažirao odvjetnika i je li ovršenik pravovremeno postupio po rješenju o ovrsi.

Troškovi nastali u trenutku izdavanja rješenja o ovrsi (nagrada javnog bilježnika i troškovi dostave rješenja te eventualno drugi opravdani troškovi) za potraživanja do 6.600,00 eura u pravilu iznose 25 eura (s PDV-om). Međutim, ako je ovrhovoditelj angažirao odvjetnika za sastavljanje prijedloga za ovrhu, ovi troškovi se povećavaju u pravilu za iznos od 62,21 do 248,86 eura (s PDV-om).

Ovrhovoditelj ima pravo i na predvidive (buduće) troškove, koje je od 1. rujna 2014. obvezan posebno naznačiti (razdvojiti od prethodno navedenih troškova) te upozoriti ovršenika da ih u slučaju namirenja tražbine u roku iz rješenja o ovrsi nije dužan namiriti. U slučaju ovrhe na temelju rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave predvidivi troškovi mogu iznositi više stotina kuna, ovisno o toga je li ovrhovoditelj angažirao odvjetnika koji ga zastupa u ovršnom postupku.

Osim navedenog, zbog kašnjenja u ispunjenju obveze, prvotni dug se povećava i zbog zateznih kamata, koje teku za vrijeme trajanja ovršnog postupka i to kako na glavnicu tako i na troškove postupka.

Primanja i naknade koji su izuzeti od ovrhe propisani su člankom 172. Ovršnog zakona ili posebnim zakonima. Tako je člankom 172. Ovršnog zakona propisano da su od ovrhe izuzeta:
1. primanja po osnovi zakonskoga uzdržavanja, naknade štete nastale zbog narušenja zdravlja ili smanjenja, odnosno gubitka radne sposobnosti i naknade štete za izgubljeno uzdržavanje zbog smrti davatelja uzdržavanja,
2. primanja po osnovi naknade zbog tjelesnoga oštećenja prema propisima o invalidskom osiguranju,
3. primanja po osnovi socijalne skrbi,
4. primanja po osnovi privremene nezaposlenosti,
5. primanja po osnovi doplatka za djecu, osim ako posebnim propisom nije drukčije određeno,
6. primanja po osnovi stipendije i pomoći učenicima i studentima,
7. naknada za rad osuđenika, osim za tražbine po osnovi zakonskoga uzdržavanja te za tražbine naknade štete prouzročene kaznenim djelom osuđenika,
8. primanja po osnovi odličja i priznanja,
9. rodiljne i roditeljske novčane potpore, osim ako posebnim propisom nije drugačije određeno,
10. utvrđeni iznosi za uzdržavanje djeteta uplaćeni na poseban račun kod banke,
11. naknada troškova za službeno putovanje i naknada troškova prijevoza na posao i s posla do propisanih iznosa do kojih se ne smatraju oporezivim primicima po osnovi od nesamostalnog rada,
12. dar za djecu do 15. godine života i potpore za novorođenče do propisanih iznosa do kojih se ne smatraju oporezivim primicima po osnovi od nesamostalnog rada,
13. naknada za saniranje posljedica štete od katastrofa i elementarnih nepogoda,
14. potpore zbog invalidnosti radnika i neprekidnog bolovanja radnika duljeg od 90 dana, potpore za slučaj smrti radnika i smrti člana uže obitelji radnika, do propisanih iznosa do kojih se ne smatraju oporezivim primicima po osnovi od nesamostalnog rada,
15. novčane paušalne naknade za podmirivanje troškova prehrane radnika, prigodne nagrade (božićnica, naknada za godišnji odmor i sl.), novčane nagrade za radne rezultate i drugi oblici dodatnog nagrađivanja radnika, nagrade radnicima za navršene godine radnog staža do propisanih iznosa do kojih se ne smatraju oporezivim primicima,
16. sredstva koja se uplaćuju namjenski, u svrhu provedbe projekata dodjelom bespovratnih sredstava odnosno potpore ili financijskih instrumenata, koji se financiraju iz nacionalnih sredstava i/ili proračuna Europske unije, osim u slučaju ovrhe od strane davatelja potpore,
17. novčane naknade žrtvama kaznenih djela nasilja počinjenih s namjerom,
18. dnevnice za službena putovanja u tuzemstvu i inozemstvu, dnevnice za rad na terenu u tuzemstvu i inozemstvu i dnevnice za službene putovanja per diem koje se radnicima isplaćuju iz proračuna Europske unije radi obavljanja poslova njihovih radnih mjesta, a u svezi s djelatnosti poslodavca do propisanih iznosa do kojih se ne smatraju oporezivim primicima,
19. pomorski dodatak i pomorski dodatak na brodovima međunarodne plovidbe do propisanih iznosa do kojih se ne smatraju oporezivim primicima,
20. naknada za pričuvnike pozvane na izvršavanje vojne obveze,
21. sindikalne socijalne potpore koje članovima sindikata na temelju važećih propisa isplaćuje sindikat,
22. sredstva predstavnika nacionalnih manjina koja se koriste za ostvarivanje manjinskih prava, sukladno odredbama ustavnog zakona kojim se uređuju prava nacionalnih manjina, ako su isplaćena na poseban račun za tu namjenu, vode se odvojeno od sredstava te osobe i izuzeta su od ovrhe, osim ovrhe u svezi s obavljanjem djelatnosti vezane za ostvarivanje manjinskih prava,
23. nagrade učenicima i studentima te troškovi sufinanciranja kupnje udžbenika učenicima,
24. sportske stipendije za sportaše s invaliditetom,
25. ostala primanja izuzeta od ovrhe po posebnim propisima.
 

Na zaštićeni račun se uplaćuju primanja na kojima se ne može provesti ovrha, a ovrha se ne može provesti na primanjima koja su izuzeta od ovrhe (članak 172. Ovršnog zakona) i onom dijelu primanja na kojima je ovrha ograničena (članak 173. Ovršnog zakona).

Primjerice, ako se ovrha provodi na plaći ovršenika, od ovrhe je izuzet iznos u visini dvije trećine prosječne netoplaće u Republici Hrvatskoj, a ako se ovrha provodi radi naplate tražbine po osnovi zakonskog uzdržavanja, naknade štete nastale zbog narušenja zdravlja ili smanjenja, odnosno gubitka radne sposobnosti i naknade štete za izgubljeno uzdržavanje zbog smrti davatelja uzdržavanja, iznos u visini od jedne polovine prosječne netoplaće u Republici Hrvatskoj, osim u slučaju ovrhe radi prisilne naplate novčanih iznosa za uzdržavanje djeteta u kojem slučaju je od ovrhe izuzet iznos koji odgovara iznosu od jedne četvrtine prosječne mjesečne isplaćene netoplaće po zaposlenom u pravnim osobama Republike Hrvatske za proteklu godinu.

Ako ovršenik prima plaću koja je manja od prosječne netoplaće u Republici Hrvatskoj, od ovrhe je izuzet iznos u visini tri četvrtine plaće ovršenika, ali ne više od dvije trećine prosječne netoplaće u Republici Hrvatskoj, a ako se ovrha provodi radi naplate tražbine po osnovi zakonskog uzdržavanja, naknade štete nastale zbog narušenja zdravlja ili smanjenja, odnosno gubitka radne sposobnosti i naknade štete za izgubljeno uzdržavanje zbog smrti davatelja uzdržavanja, iznos u visini jedne polovine netoplaće ovršenika, osim u slučaju ovrhe radi prisilne naplate novčanih iznosa za uzdržavanje djeteta u kojem slučaju je od ovrhe izuzet iznos koji odgovara iznosu od jedne četvrtine netoplaće ovršenika.

Navedene odredbe primjenjuju se i na ovrhu na naknadi umjesto plaće, naknadi za skraćeno radno vrijeme, naknadi zbog umanjenja plaće, mirovini, plaći vojnih osoba te na primanja osoba u pričuvnom sastavu za vrijeme vojne službe i na drugom stalnom novčanom primanju civilnih i vojnih osoba, uz izuzetke na primanjima propisanim zakonom.
 

Ne. Zakonom je propisano da je izuzeta od ovrhe potpora zbog invalidnosti radnika i neprekidnog bolovanja radnika duljeg od 90 dana, potpore za slučaj smrti radnika i smrti člana uže obitelji radnika, i to do propisanih iznosa do kojih se ne smatraju oporezivim primicima po osnovi od nesamostalnog rada.

Da. Zakonom je propisano da su naknade troškova za službeno putovanje i naknada troškova prijevoza na posao i s posla do propisanih iznosa do kojih se ne smatraju oporezivim primicima po osnovi od nesamostalnog rada izuzete od ovrhe.

Da. Ako nije propisana obveza isplate na žiro račun ili neki drugi račun, ovršenikov dužnik može ovršeniku izvršiti isplatu u gotovini, osim ako ovršenikovom dužniku nije dostavljeno rješenje o ovrsi ili posebno rješenje o prijenosu kojim mu se nalaže da iznos koji duguje ovršeniku prenese na račun naveden u tom rješenju.

Ovršni zakon ne razlikuje primanja prema vrsti računa na koji se uplaćuju. Stoga, ako je riječ o primanju koje je izuzeto od ovrhe ili o primanju na kojem je ovrha ograničena, ono će se izuzeti od ovrhe, odnosno na njemu će se ovrha ograničiti neovisno od vrste računa na koje se primanje uplaćuje.

Troškove koji su neosnovano prouzročeni ovršeniku dužan je nadoknaditi ovrhovoditelj.

Da.
Iznimno, za obveze iz pravnog posla koji nastane nakon 1. siječnja 2023. godine ovrha ne može biti provedena u odnosu na jedinu nekretninu u kojoj stanuje ovršenik i koja je nužna za zadovoljenje osnovnih životnih potreba ovršenika i osoba koje je po zakonu dužan uzdržavati, osim ako je ovršenik prilikom sklapanja pravnog posla dao izjavu da je suglasan da se ovrha može provesti na njegovoj jedinoj nekretnini i u slučaju kada to pravičnost zahtijeva (ako ovršenikova obveza potječe iz izvanugovornog obveznog odnosa kao na primjer zakonske obveze uzdržavanja djeteta).
 
Također, u postupcima pokrenutim nakon 1. siječnja 2023. godine predmet ovrhe ne može biti nekretnina ako glavnica tražbine radi čijeg se namirenja ovrha traži ne prelazi iznos od 20.000,00 kuna, osim ako je prijedlog podnesen radi prisilnog ostvarenja tražbine radi zakonskoga uzdržavanja ili tražbine radi naknade štete uzrokovane kaznenim djelom. Ako glavnica tražbine prelazi iznos od 5300,00 eura, sud može odbiti prijedlog za ovrhu na nekretnini ako ocijeni da bi prodaja nekretnine narušila pravičnu ravnotežu između interesa ovršenika i interesa ovrhovoditelja.

Ovrha na nekretnini se može odgoditi prema općim uvjetima za odgodu ovrhe (članak 65. Ovršnog zakona).

Prema općim uvjetima za odgodu ovrhe (članak 65. Ovršnog zakona), na prijedlog ovršenika sud može odgoditi ovrhu ako su ispunjena jedan od sljedeća dva uvjeta:

• ako ovršenik učini vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, ili ako učini vjerojatnim da je to potrebno da bi se spriječilo nasilje, u potpunosti ili djelomice odgoditi ovrhu
• ako je ispunjen jedan od sljedećih uvjeta:

1. ako je protiv odluke na temelju koje je određena ovrha izjavljen pravni lijek,
2. ako je podnesen prijedlog za povrat u prijašnje stanje u postupku u kojemu je donesena odluka na temelju koje je određena ovrha ili prijedlog za ponavljanje postupka,
3. ako je podnesena tužba za poništaj presude izbranoga suda na temelju koje je određena ovrha,
4. ako je podnesena tužba za stavljanje izvan snage nagodbe ili javnobilježničke isprave na temelju koje je dopuštena ovrha ili tužba za utvrđenje njezine ništavosti,
5. ako je ovršenik protiv rješenja o ovrsi izjavio žalbu zbog koje ga je sud uputio na parnicu ili žalbu nakon proteka roka, odnosno podnio tužbu na koju ga je uputio sud radi proglašenja ovrhe nedopuštenom,
6. ako je ovršenik izjavio žalbu protiv rješenja kojim je potvrđena ovršnost ovršne isprave, odnosno ako je podnio prijedlog za ponavljanje postupka u kojemu je to rješenje doneseno,
7. ako ovršenik ili sudionik u postupku zahtijeva otklanjanje nepravilnosti pri provedbi ovrhe,
8. ako ovrha, prema sadržaju ovršne isprave, ovisi o istodobnom ispunjenju neke obveze ovrhovoditelja, a ovršenik je uskratio ispunjenje svoje obveze zato što ovrhovoditelj nije ispunio svoju obvezu niti je pokazao spremnost da je istodobno ispuni,
9. ako je Vlada Republike Hrvatske proglasila katastrofu sukladno propisu kojim se uređuje sustav zaštite i spašavanja građana, materijalnih i drugih dobara u katastrofama i velikim nesrećama, a ovršenik je na dan donošenja odluke o proglašenju katastrofe imao prebivalište ili sjedište i obavljao djelatnost na području za koje je proglašena katastrofa (od 1. rujna 2014.),
10. ako se vodi kazneni postupak po službenoj dužnosti u vezi s tražbinom zbog čijeg se prisilnog ostvarenja vodi ovršni postupak (od 1. rujna 2014.).
11. ako ovršna javnobilježnička isprava potječe iz ugovora koji je zaključio potrošač te je, ovisno o raspoloživim dokazima, vjerojatna ništetnost jedne ili više ugovornih odredbi, do podnošenja tužbe za stavljanje izvan snage nagodbe ili javnobilježničke isprave na temelju koje je dopuštena ovrha ili tužbe za utvrđenje njezine ništetnosti, a najdulje u trajanju do 30 dana (od 28. studenog 2020.).“

U postupcima koji su pokrenuti prije 1. rujna 2014. vrijednost nekretnine sud utvrđuje zaključkom po slobodnoj ocjeni. Nakon 1. rujna 2014. vrijednost nekretnine sud utvrđuje zaključkom po slobodnoj ocjeni na temelju obrazloženog nalaza i mišljenja ovlaštenog sudskog vještaka ili procjenitelja, izrađenog primjenom posebnog propisa iz područja prostornog uređenja o načinu procjene vrijednosti nekretnina, načinu prikupljanja podataka i njihovoj evaluaciji te o metodama procjene nekretnina, odmah na ročištu nakon što je omogućio strankama, založnim vjerovnicima, sudionicima u postupku i osobama koje imaju pravo prvokupa da se o procjeni izjasne.

Nakon 1. siječnja 2015. nekretnine u ovršnom postupku prodaje Financijska agencija (FINA), a prodaja nekretnine obavlja se elektroničkom javnom dražbom.

Zaključak o prodaji nekretnine objavljuje se na sudskoj oglasnoj ploči, kao i u očevidniku nekretnina i pokretnina koje se prodaju u ovršnom postupku, kojeg od 1. siječnja 2015. vodi Financijska agencija (do 1. siječnja 2015. očevidnik vodi Hrvatska gospodarska komora). Od 1. siječnja 2015 prodaja nekretnine obavlja se elektroničkom javnom dražbom (dražba na daljinu) tako da se prodaja nekretnine obavlja na daljinu.

Ovršni zakon propisuje da se prednosni red založnih prava više ovrhovoditelja određuje prema danu primitka ovršnog prijedloga što znači da se tražbine namiruju redoslijedom zaprimanja zahtjeva za zapljenu primanja. Provedba ovrhe po kasnije zaprimljenom rješenju o ovrsi neće biti moguća dok se ne dovrši ovrha po prethodnom zaprimljenom rješenju o ovrsi.

Na prijedlog ovrhovoditelja, sud će zatražiti od ovršenikova dužnika (poslodavca) da se u određenom roku očituje o tome priznaje li i u kojem iznosu zaplijenjenu tražbinu i je li voljan namiriti je, te je li njegova obveza da namiri tu tražbinu uvjetovana ispunjenjem neke druge obveze. Poslodavac odgovara za štetu koju je prouzročio ovrhovoditelju zato što se nije očitovao ili što se neistinito ili nepotpuno očitovao.

Da. Javni bilježnik je dužan bez odlaganja dopustiti stranci da razgleda spise. Trećim osobama će se dozvoliti razgledavanje isprava i izdavanje njihovih prijepisa ako učine vjerojatnim svoj pravni interes i ako ne postoji opravdana sumnja da bi ih mogli zloupotrijebiti te također ako im to dopuste naprijed navedene osobe.

Ne. Otpremnina nije primanje ili naknada izuzeta od ovrhe (članak 172. Ovršnog zakona) niti primanje na kojem je ovrha ograničena (članak 173. Ovršnog zakona) te se stoga ne može izuzeti od ovrhe niti je ovrha na tom primanju ograničena.

Po zahtjevu za naplatu na temelju zadužnice koja nije upisana u registar zadužnica i bjanko zadužnica na temelju priopćenja javnog bilježnika koji je zadužnicu potvrdio Financijska agencija od 1. siječnja 2015. dužna je postupati kao u povodu zahtjeva za izravnu naplatu.

Stvarna i mjesna nadležnost za određivanje i provedbu ovrhe propisane su Ovršnim zakonom, međutim, kriterij za određivanje nadležnosti nije državljanstvo tako da je, bez obzira na državljanstvo stranaka, za određivanje nadležan sud.

Pod uvjetom da su prethodno priznate u Republici Hrvatskoj, odluke stranoga suda, stranog upravnog ili drugog tijela provode se prema odredbama Ovršnog zakona kao odluke domaćih tijela. Ovršne odluke donesene u državi članici Europske unije (osim Danske) provode se prema Uredbi (EZ) br. 805/2004. Europskog parlamenta i Vijeća od 21. travnja 2004. o uvođenju europskog naloga za izvršenje za nesporne tražbine.

Europski ovršni naslov je svaka izvršiva odluka donesena u državi članici Europske unije (osim Danske) koja se priznaje i izvršiva u drugim državama članicama, bez potrebe potvrđivanja izvršivosti i bez mogućnosti osporavanja njezina priznavanja. Potvrda europskog naloga za izvršenje izdaje se u obliku standardnog obrasca na jeziku na kojemu je sastavljena sudska odluka.

Ovršna isprava koja je u nekoj drugoj državi članici Europske unije potvrđena u skladu s Uredbom (EZ) br. 805/2004. Europskog parlamenta i Vijeća od 21. travnja 2004. o uvođenju europskog naloga za izvršenje za nesporne tražbine, kao europski ovršni naslov, ovršava se u Republici Hrvatskoj pod istim uvjetima kao i domaća ovršna isprava, bez potrebe provedbe posebnog postupka radi priznanja te isprave i proglašenja njezine ovršnosti, odnosno bez potrebe da se o njezinu priznanju odluči kao o prethodnom pitanju. Isto se odnosi i na domaće ovršne isprave koje se izvršavaju u drugim državama članicama.

Ovrhovoditelj je dužan priložiti prijevod europskoga ovršnog naslova na hrvatski jezik te prijevod mora biti ovjerovljen od osobe koja je u nekoj od članica Europske unije za to ovlaštena.

Da. Potpis izdavatelja i sadržaj navedenih isprava potvrđuje javni bilježnik tako da se i one mogu smatrati autentičnim ispravama u smislu članka 4. točke 3. Uredbom (EZ) br. 805/2004. Europskog parlamenta i Vijeća od 21. travnja 2004. o uvođenju europskog naloga za izvršenje za nesporne tražbine.

Na temelju odredbi Zakona o parničnom postupku, koji se podredno primjenjuju u ovršnim stvarima, postupak se prekida kad stranka koja je pravna osoba prestane postojati odnosno kad nadležno tijelo pravomoćno odluči o zabrani rada. Do prekida dolazi po sili zakona, a rješenje o prekidu ima deklaratoran karakter. Postupak se može nastaviti ako stečajni upravitelj ili pravni sljednici pravne osobe preuzmu postupak ili kad ih sud na prijedlog protivne strane ili po službenoj dužnosti pozove da to učine. Postupak se obustavlja kad umre ili prestane postojati stranka u postupku o pravima koja ne prelaze na njezine nasljednike, odnosno pravne sljednike.

Dio nekretnine može biti samostalan predmet ovrhe ukoliko je glede neke nekretnine uspostavljeno suvlasništvo (idealni suvlasnički dio nekretnine) te se na taj dio nekretnine na odgovarajući način primjenjuju pravila Ovršnog zakona o ovrsi na nekretninama.