Nacionalni dan borbe protiv nasilja nad ženama

Ministarstvo pravosuđa i uprave uputilo je u e-Savjetovanje izmjene i dopune Zakona o kaznenom postupku, Kaznenog zakona i Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji kojima se predlažu strože kazne za nasilnike i osnažuje sustav zaštite žrtava propisivanjem većih prava žrtava. 

U tu je svrhu, kroz napore Ministarstva pravosuđa i uprave osnovana Radna skupina koja je za zadatak imala razmotriti cjelokupni zakonodavni okvir suzbijanja nasilja nad ženama, a uključivala je predstavnike nevladinih organizacija, akademske zajednice, Državnog odvjetništva i sudova.

Jedan od glavnih ciljeva Vlade Republike Hrvatske  i Ministarstva pravosuđa i uprave odnosi se na rano prepoznavanje nasilnika, njihovo brže procesuiranje i strogo sankcioniranje.

Najmanje 10 godina zatvora za kazneno djelo teško ubojstvo ženske osobe

U Kazneni zakon uvodi se novo kazneno djelo - teško ubojstvo ženske osobe (femicid) za koje je propisana kazna zatvora od najmanje 10 godina do dugotrajnog zatvora.

Također, povećava se i kazna za kazneno djelo silovanja pa se za temeljni oblik ovog kaznenog djela propisuje kazna u visini od tri do osam godina zatvora, umjesto jedne do pet, dok se za kvalificirani oblik ovog kaznenog djela propisuje kazna zatvora od pet do dvanaest godina zatvora, umjesto dosadašnjih tri do 10 godina.

Prvi put se definira minimalna udaljenost za sigurnosnu mjeru zabrane približavanja, uznemiravanja ili uhođenja, a iznosit će najmanje 50 metara. Ova je stavka novina u čak tri zakona: Kaznenom zakonu, Zakonu o kaznenom postupku i Zakonu o zaštiti od nasilja u obitelji.

Izmjenama i dopunama Kaznenog zakona, koje su stupile na snagu u siječnju 2020. godine povećane su kazne vezane uz nasilje u obitelji i kaznena djela protiv spolnih sloboda u rasponu od jedne do 10 godina, a pooštrena je i zakonska kaznenopravna politika čime je smanjen prostor za izricanje alternativnih kazni kao što su rad za opće dobro i uvjetne osude.

Izmjenama iz srpnja 2021. godine proširen je izraz bliske osobe na sadašnje ili bivše intimne partnere koji jesu ili su bili u intimnoj vezi.

Sigurnost žrtve i bliskih joj osoba osigurana tajnošću osobnih podataka

Izmjene Zakona o kaznenom postupku proširuju i osnažuju prava žrtve. Tako će žrtva imati pravo na pristup službama za potporu od počinjenja kaznenog djela pa sve dok osjeti potrebu za time. Također priznaje joj se i pravo na povjerljivu osobu po vlastitom izboru od prijave do okončanja kaznenog postupka, kao i pravo na žalbu protiv rješenja o određivanju, produljenju ili ukidanju mjera opreza.

Ukoliko dođe do kršenja mjera opreza, u roku 24 sata, donijet će se rješenje o zamjeni mjera opreza istražnim zatvorom te će se istovremeno izdati nalog za predaju i istražni zatvor.

U svrhu jačanja osjećaja sigurnosti žrtve, osigurava se anonimnost, odnosno obveza čuvanja tajnosti osobnih podataka, čije bi otkrivanje moglo ugroziti sigurnost žrtve i bliskih joj osoba.

Žrtve kaznenih djela protiv spolnih sloboda bit će ispitivane audio-vizualnim putem, a kod izricanja mjera opreza suci će u obzir morati uzimati pojedinačnu procjenu žrtve o tome smatra li da postoji opasnost za nju ili bliske osobe.

Osim toga, proširuju se i razlozi za uhićenje kada postoji osnovana sumnja da je nasilnik prekršio mjeru opreza.

Izmjenama Zakona o kaznenom postupku iz 2019. i 2022. godine žrtvama kaznenog djela silovanja pružen je veći stupanj zaštitite, budući da je nadležnost prebačena na viši sud - županijski sud, a uvedena je i zabrana dvostrukog ukidanja drugostupanjske presude.
 

Povećavaju se novčane kazne za sve oblike nasilja nad ženama

Novim izmjenama Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji povećavaju se kazne za sve oblike nasilja nad ženama.

Spolno uznemiravanje ukida se kao prekršaj te će se procesuirati samo kao  kazneno djelo, a za sve prekršitelje zaštitnih mjera propisuje se kazna zatvora kao jedina i isključiva kazna u trajanju od najmanje 10 dana.

Osim navedenih, uvodi se još jedna novina, koja se odnosi na proširenje članova Povjerenstva za praćenje i unaprjeđenje rada tijela kaznenog i prekršajnog postupka. Sastav povjerenstva porast će s 11 na 15 članova, a u njegovom će radu sudjelovati predstavnici akademske zajednice, Ureda pravobraniteljice za ravnopravnost spolova i predstavnici civilnog društva koji se bave problematikom nasilja u obitelji.

Posljednje izmjene Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji stupile su na snagu 1. siječnja 2020. godine. Njima je jasnije razgraničeno nasilno ponašanje unutar obitelji koje pripada u sferu prekršajne odgovornosti od onog ponašanja koje predstavlja kazneno djelo. Također je proširen i krug osoba na koje se ovaj Zakon primjenjuje.
 
Održane edukacije i radionice u cilju ranog prepoznavanja i sankcioniranja nasilnika

U tu je svrhu Pravosudna akademija provela ukupno 28 radionica, četiri edukacije i dva seminara u okviru EU projekta „Helpline,“ a održan je i e-tečaj iz programa HELP „Suzbijanje nasilja nad ženama.“ U usavršavanju je sudjelovalo 736 polaznika iz redova sudaca, državnih odvjetnika, zamjenika državnih odvjetnika te probacijskih i policijskih službenika.

S 1. ožujkom na 16 općinskih sudova osnovani su obiteljski odjeli, a uspostavljen je i elektronički očevidnik u koji se unose sve sudske presude vezane uz nasilje u obitelji i nasilje nad ženama.
 
Specijalizacija sudaca za rad u predmetima nasilja u obitelji i nasilja nad ženama

Nacrtom prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima uvodi se specijalizacija sudaca za predmete nasilja nad ženama i nasilja u obitelji. Suci i državni službenici koji će raditi na spomenutim predmetima moraju zadovoljiti dva bitna uvjeta:

• redovito se stručno usavršavati
• pokazivati izrazitu sklonost za rad na navedenim predmetima.

 
 
116 - 006 besplatna linija za pomoć žrtvama 24/7 - promjena počinje pozivom

Nacionalni pozivni centar za žrtve kaznenih djela i prekršaja osnovan je 2013. godine u suradnji Udruge za podršku žrtvama i svjedocima, Ministarstva pravosuđa i Programom Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP) čime je Hrvatska postala peta europska zemlja koja je uvela besplatan i standardizirani broj za žrtve podrške žrtvama i svjedocima 116 - 006.

Od 2020. godine linija 116-006 dostupna je žrtvama i svjedocima od 0 do 24 sata, a više informacija možete pronaći na poveznici.

Pomoć putem sustava podrške žrtvama i svjedocima

Predložene mjere dokaz su postojanja političke volje za borbu protiv nasilja nad ženama. Cilj je da zakonske izmjene budu usvojene do kraja ove godine te da na snagu stupe već u siječnju 2024. godine.

Pooštravanjem kazni i davanjem većih prava žrtvama u postupku stvara se bolji i kvalitetniji zakonodavni okvir.

Sve žrtve i svjedoci nasilja pomoć mogu potražiti putem Službe za podršku žrtvama i svjedocima koja djeluje unutar Ministarstva pravosuđa i uprave.

Podršku žrtvama pružaju i odjeli osnovani na županijskim sudovima u Zagrebu, Vukovaru, Osijeku, Zadru, Splitu, Sisku, Rijeci, Karlovcu i Šibeniku, a pokrenuta je i procedura osnivanja novih Odjela na svim županijskim sudovima na kojima nisu osnovani odjeli - Općinskom kaznenom sudu u Zagrebu i Općinskom sudu u Splitu. 


 
 

Stranica