Ministarstvo pravosuđa i uprave ne prijeti niti zastrašuje suce. Na Općinskom građanskom sudu norma je u prosjeku ispunjena 93%

Ministarstvo pravosuđa i uprave najoštrije odbacuje navode iz članka objavljenog u Jutarnjem listu „Pobuna na najvećem sudu - Uvjeti rada su grozni, a sada nas pokušavaju isključiti i iz rasta plaća državnih službenika“ o prijetnjama i zastrašivanjima sudaca.

U prvom redu netočne su i potpuno pogrešne teze da će predloženim promjenama u izračunu plaća u pravosudnim tijelima, suci biti isključeni od rasta plaća.  Istina je potpuno suprotna. Predloženim izmjenama, osnovica za izračun plaća propisat će se jednakom za sve dionike pravosudnog sustava koji plaću dobivaju iz državnog proračuna.

Prema postojećem zakonodavnom okviru suci odnosno svi pravosudni dužnosnici plaću primaju temeljem odredbi Zakona o plaćama sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika, ne prema odredbama Zakona o državnim službenicima niti prema odredbama iz Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike.

Prema važećem zakonskom okviru, koji je na snazi od 2000., osnovica za izračun plaće pravosudnih dužnosnika, nije jednaka osnovici plaće za izračun službenika u pravosudnim tijelima. Odnosno eventualne promjene u osnovici plaća za državne službenike i namještenike ni do sada nisu obuhvaćale pravosudne dužnosnike. Stoga su navodi o „isključivanju iz rasta plaća“ ne samo neosnovani, već i obmanjujući za hrvatsku javnost.

Kao što je poznato, Ministarstvo pravosuđa i uprave, u skladu s Nacionalnim planom oporavka i otpornosti,  priprema izradu novog sustava plaća u javnom sektoru kroz investiciju „ Unaprjeđenje sustava plaća u državnoj upravi i javnim službama, sustava HRM-a i COP-a“. Preduvjet jedinstvenog uređenja sustava plaća korisnika državnog proračuna je propisivanje jedinstvene osnovice za izračun plaća.  To će omogućiti kvalitetnu pripremu promjene sustava plaća, u prvom redu kada je riječ o koeficijentima odnosno složenosti poslova.

Upravo kako bi bilo u mogućnosti provesti nužnu reformu sustava plaća, Ministarstvo pravosuđa i uprave uputilo je u savjetovanje sa zainteresiranom javnošću zakonske izmjene kojima upravo predlaže propisivanje osnovice za izračun plaće pravosudnih dužnosnika istovjetnom osnovici za izračun plaće državnih službenika u pravosudnim tijelima. Ta odredba izravno demantira navode iz objavljenog članka. Napominjemo da se tom izmjenom postojeće plaće u pravosudnom sustavu neće mijenjati, kako za suce tako ni za službenike u pravosudnim tijelima.

Dodatno, u članku se navodi da sucima Općinskog građanskog suda u Zagrebu „posebno smeta način na koji se od njih traži još veća učinkovitost. Osjećaju da im Ministarstvo prijeti stegovnim postupcima, da ih se zastrašuje i upravo je to razlog da ne budu tiho…“. Ističemo da Ministarstvo pravosuđa i uprave nikada nije zastrašivalo suce, prijetilo im ili tražilo od njih još veću učinkovitost od one propisane mjerodavnim propisima. Takve navode najoštrije odbacujemo te ih smatramo izrazito zlonamjernim.

Okvirna mjerila za rad sudaca primjenjuju se od 1. siječnja 2022. godine i donesene su u skladu s ovlastima koje Ministarstvo pravosuđa i uprave ima temeljem Zakona o sudovima. Ispunjenje tzv. sudačke norme zakonska je obveza svakoga suca koju je moguće kontrolirati isključivo na temelju mjerodavnih propisa.

Podloga za donošenje novih Okvirnih mjerila bili su statistički podaci iz sustava eSpis o ispunjenu Okvirnih mjerila koji ukazuju da od gotovo 1.000 sudaca općinskih sudova koji su radili na predmetima, čak 62% njih na dan 30. rujna 2021. ispunilo je svoju sudačku obvezu propisanu Okvirnim mjerilima u postotku od 90% i više.

Prema statističkim podacima, u prvih 9 mjeseci, na općinskim sudovima u Republici Hrvatskoj riješeno je 43 tisuće predmeta više nego li ih je zaprimljeno, a uz to kod svih općinskih sudova bilježi se trend više riješenih nego zaprimljenih predmeta.

Teško je na temelju takvih podataka zaključiti da su Okvirna mjerila postavljena previsoko, a još manje da se ispunjenje zakonske obveze sudaca smatra pritiskom na njih.

Dodajemo i to da su na Općinskom građanskom sudu u Zagrebu, u prvih devet mjeseci okvirna mjerila u prosjeku ispunjena 93% što je podatak koji ukazuje da na tom sudu nisu evidentirane veće poteškoće u učinkovitosti suda. Nejasno je stoga, zašto bi Ministarstvo vršilo ikakve pritiske ili od sudaca tog suda tražilo još veću učinkovitost, izuzev one propisane u zakonom utvrđenoj obvezi.

Ministarstvo pravosuđa i uprave svjesno je uvjeta rada na Općinskom građanskom sudu u Zagrebu i da građevinski radovi koji se izvode, s ciljem prije svega poboljšanja uvjeta rada na tom sudu, generiraju nezadovoljstvo određenog dijela zaposlenika suda.
 
Od početka radova svi uočeni i komunicirani problemi u odnosu na izvođenje radova i organizaciju rada u zgradi suda do sada su rješavani u dijalogu s predstavnicima Općinskog građanskog suda u Zagrebu i Općinskog radnog suda u Zagrebu, a o svemu je obaviješten i neposredno nadređen viši Županijski sud u Zagrebu.
 
Radovi koji se trenutno izvode na Palači pravde, prvi su značajniji radovi na zgradi od njene izgradnje 1970. Podsjećamo da je riječ o zgradi koja je 2012. proglašena kulturnim dobrom, zbog čega se i radovi izvode pod konzervatorskim nadzorom.
 
Međutim, ističemo da će se realizacijom tih radova uvjeti rada na sudu znatno poboljšati, prvenstveno u pogledu sustava grijanja i hlađenja kao i općenite energetske učinkovitosti samoga suda. 
Hrvatsko pravosuđe, nažalost, prema nacionalnim i internacionalnim pokazateljima, ima lošu percepciju u javnosti. Nažalost, ni prema mjerilima učinkovitosti odnosno dugotrajnosti postupaka, podaci nisu u dovoljnoj mjeri zadovoljavajući.

Ministarstvo pravosuđa i uprave posljednjih je godina poduzimalo brojne mjere kako bi se takvi trendovi zaokrenuli. U velikom dijelu to je i postignuto,  zahvaljujući upravo suradnji svih dionika u sustavu.

Povećanje učinkovitosti pravosuđa, poboljšanje uvjeta rada koji neminovno uključuju unaprjeđenje sustava plaća, apsolutni su prioritet Ministarstva pravosuđa i uprave. I u tom segmentu Ministarstvo će i u narednom razdoblju poduzimati brojne iskorake. Međutim, da bi te promjene mogle zaživjeti u praksi potreban je angažman svih, a ne a priori opiranje novinama i promjenama koje je, nažalost, prisutno kod manjeg dijela dionika pravosudnog sustava.
 

Stranica