Ministar Malenica za Dnevnik HRT-a: Nadležna tijela odlučivat će o Europskom uhidbenom nalogu, istraga pri kraju

Ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica u Dnevniku HRT-a istaknuo je da nadležna tijela postupaju po Europskim uhidbenim nalozima. Govorio je i u paketu zakonskih izmjena o suzbijanju nasilja nad ženama te uvođenju novog kaznenog djela „neovlaštenog odavanja sadržaja izvidne i dokazne radnje“.

Europski uhidbeni nalozi za deset hrvatskih državljana

Komentirajući zahtjeve grčkih tijela  ministar Malenica je kazao kako je Europski uhidbeni nalog proslijeđen DORH-u koji po njima postupa.

- Ovo je prva faza prije odlučivanja o predaji grčkim vlastima, a sudovi su odlučili - ili istražni zatvor ili mjere opreza, rekao je.

Objasnio je kako Zakon o pravosudnoj suradnji u kaznenim stvarima s državama članicama Europske unije utvrđuje proceduru, ali propisuje i iznimke.

-Ti su razlozi dosta restriktivni, no sud u svakom konkretnom slučaju odlučuje jesu li ispunjeni uvjeti za predaju vlastima druge države. Vjerujem da će se u konkretnom slučaju ispitivati jesu li europski uhidbeni nalozi opravdani i hoće li na temelju njega hrvatski građani biti predani grčkim vlastima, rekao je ministar.

Na pitanje možemo li kao država biti zadovoljni tijekom postupka, rekao je da istraga traje već mjesec dana te da se prema informacijama kojima raspolažu istraga polako privodi kraju.

O novim zakonskim izmjenama s ciljem zaštite žena i djece

- Prijedlog zakona o zaštiti od nasilja u obitelji ide u tri smjera - pooštravanje kazni za silovanje, uvodi se novo kazneno djelo teško ubojstvo bliske ženske osobe, spolno uznemiravanje bit će kazneno djelo, ukida se zastara kaznenog djela pedofilije, u kaznenom postupku daju se veća prava žrtvi i veća je uključenost žrtve u postupak, propisuje se minimalna udaljenost između žrtve i nasilnika te se u slučaju kršenja mjere opreza može odrediti istražni zatvor.

Smatra da je prevencija jako bitna, preventivno se pokušava djelovati prema nasilniku. Misli i da treba raditi na edukaciji svih sudionika kaznenog postupka kod sudaca i državnih odvjetnika, pa će biti povećan i broj edukacija.

Uvođenje novog kaznenog djela neovlaštenog otkrivanja sadržaja dokazni i izvidnih radnji nije radikalan potez – 30 država regulira to pitanje

Prijedlog zakona po kojem će se curenje podataka smatrati kaznenim djelom ne smatra radikalnim potezom. Objašnjava da je i Europski sud za ljudska prava utvrdio da 30 država koje su oni analizirali ima takvo kazneno djelo, i to restriktivnije regulirano.

- U našem prijedlogu Kaznenog zakona ovo se kazneno djelo odnosi samo na sudionike - pravosudni dužnosnici, odvjetnik, okrivljenik, tumač, vještak, svjedok, novinar neće biti obuhvaćen ovim kaznenim djelom. Obuhvaća se dio kaznenog postupka koji je nejavan. To je područje kaznenog postupka koje mora biti povjerljivo. Javnost treba biti informirana od strane pravosudnih dužnosnika, u okviru ovlasti koje imaju. Ne ograničava se sloboda medija, naglasio je ministar Malenica.

Tekst: HRT/MPU 
Foto: HRT 

Pisane vijesti