Izmjenama i dopunama Zakona o kaznenom postupku i Zakona o parničnom postupku sudski će postupci biti brži, moderniji i efikasniji

U Hrvatskom saboru održana rasprava o konačnim prijedlozima Zakona o kaznenom postupku, Zakona o parničnom postupku i Zakona o Vladi Republike Hrvatske. 

Ministar Malenica uvodno je naglasio kako će se izmjenama i dopunama Zakona o kaznenom postupku i Zakona o parničnom postupku, sudski procesi ubrzati i modernizirati.

Izmjenama i dopunama Zakona o kaznenom postupku omogućit će se tonsko snimanje svih rasprava, proširiti mogućnost održavanja ročišta na daljinu te će se uvesti sustav e-Komunikacija u kaznenoj grani sudovanja.

Zabrana dvostrukog u kidanja prvostupanjske presude u kaznenim postupcima

U Konačnom prijedlogu Zakona uvodi se važna novina tzv. zabrane dvostrukog ukidanja prvostupanjske presude. Ovom izmjenom drugostupanjski će sudovi, nakon ukidanja prvostupanjskih presuda po žalbi, postupke vraćati na prvi stupanj s preciznijim uputama za ponovljeni postupak. 

Ako drugostupanjski sud procijeni da bi prvostupanjsku presudu trebalo ukinuti, nakon što je već jednom bila ukinuta povodom žalbe i vraćena na ponovno suđenje, taj se predmet više neće vraćati već će drugostupanjski sud provesti raspravu i donijeti presudu.

Međutim, sudovi drugog stupnja neće provoditi raspravu u cijelosti kakva je provedena na prvom stupnju, niti će ponovno izvoditi sve dokaze već će na temelju žalbenih razloga utvrđivati samo sporne činjenice. Stranke na raspravi moći će iznositi samo nove dokaze i činjenice koje su nastale nakon izricanja prvostupanjske presude u ponovljenom postupku ili za koje su nakon toga saznale.

Drugostupanjski sud, otklonit će bitne povrede odredaba kaznenog postupka i donijeti odluku.

Obvezno tonsko snimanje i e-Komunikacija

Uvođenjem elektroničke komunikacije u kazneni postupak omogućuje se slanje pismena u elektroničkom obliku, što će skratiti vrijeme i troškove postupka, a sudionicima olakšati komunikaciju sa sudom.

Novim zakonskim izmjenama stvaraju se preduvjeti za obvezno tonsko snimanje rasprava u kaznenim postupcima. U raspravama u kojima je određeno audio snimanje, prijepis neće biti obvezan, već će o tome odlučivati predsjednik vijeća kada postoje opravdan razlozi za to, a uvijek ako će to zatražiti okrivljenik koji nema branitelja.

„Puna primjena tonskog snimanja ročišta dovest će do ubrzanja postupka, lakšeg praćenja rasprava i povećanju učinkovitosti pravosudnog sustava, što pokazuju iskustva drugih država članica Europske unije“, istaknuo je ministar Malenica.

Izmjenama Zakona o kaznenom postupku proširuje se mogućnost uporabe audio-video linka u kaznenom postupku odnosno mogućnost održavanja ročišta na daljinu.

Uz postojeće mogućnosti uporabe audio-video linka propisuje se mogućnost uporabe audio-video linka na sjednicama optužnog vijeća i pripremnom ročištu, kao i na mogućnost da žrtva svakog kaznenog djela bude ispitana putem audio-video linka. O toj mogućnosti odlučivat će predsjednik vijeća, ovisno o okolnostima svakog pojedinog slučaja.

"Zabrana dvostrukog ukidanja prvostupanjske presude predlaže se u cilju mijenjanja prakse višestrukog vraćanja istog predmeta na ponovno suđenje i osiguravanja uvjeta da se kazneni postupci okončaju u razumnom roku, uz uvažavanje svih zakonitosti kaznenog postupka i poštivanje prava okrivljenika. Predloženim izmjenama napravit ćemo iskorake kako bi kazneni postupci bili brži i efikasniji“ zaključio je ministar Malenica.

Predstavljajući Konačni prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku, državni tajnik Salapić kazao je kako se predlažu precizni rokovi za završetak parničnih postupaka, uvodi plan upravljanja postupku te se proširuje krug korisnika e-Komunikacije.

Precizni rokovi u parničnim postupcima

Kao najvažniju novinu, državni tajnik Salapić istaknuo je precizne rokove i to:

• Parnični će se postupci u prvom stupnju dovršiti u roku od 3 godine.
• Drugostupanjski sudovi o žalbama će odlučivati u roku kraćem od godine dana.
• Sporovi male vrijednosti okončat će se u roku od godine dana, a žalbeni postupak za te će sporove trajati do 6 mjeseci.
• Uvodi se rok za održavanje pripremnog ročišta. Pripremno ročište od sada će se morati održati u roku od 3 mjeseca od dana primitka odgovora na tužbu odnosno isteka roka za odgovor na tužbu.
• Nakon zaključenja pripremnog ročišta, glavna rasprava morat će se održati najkasnije u roku od 6 mjeseci.
• Vrhovni sud će odluku o prijedlogu za dopuštenje revizije donijeti u  roku kraćem od 6 mjeseci od primitka prijedloga. Odluku o reviziji Vrhovni sud bit će dužan donijeti u roku od dvije godine od dana primitka revizije.

 
Postupak u sporovima male vrijednosti u pravilu će biti pisani spor te će se u tim postupcima ročišta moći održati samo u iznimnim, propisanim situacijama (primjerice ako postoji potreba za saslušanjem svjedoka ili provođenjem vještačenja).

Plan upravljanja parničnim postupkom

Uvodi se plan upravljanja postupkom. Sudac će na prvom ročištu definirati hodogram aktivnosti u postupku. Nakon što sudac definira plan upravljanja rasprave dat će strankama mogućnost da se očituju o tome.

Uvođenjem procesnog kalendara želi se potaknuti sudove da zauzmu proaktivni pristup rješavanju svakog predmeta, da već na prvom ročištu navedu sve relevantne činjenice i pravna pitanja koja će u nastavku procesa utvrđivati.  Strankama će taj kalendar pružiti transparentan uvid u tijek procesa i predvidivost daljnjih aktivnosti.

Kao i kod kaznenog postupka uvodi se obvezno tonsko snimanje svih ročišta.

Konačnim prijedlogom zakona brišu se odredbe o zastoju postupka radi pokušaja mirnog rješenja. Time se želi spriječiti da pokušaj mirenja ne usporava parnični postupak koji je u tijeku, već da se on završi u zakonom propisanom roku.

“Predložene izmjene korak su prema jačanju povjerenja u pravosuđe među građanima“ kazao je državni tajnik Salapić.

Izmjenama i dopunama Zakona o Vladi precizirat će se ovlasti i dužnosti glavnog tajnika Vlade, na način da glavni tajnik Vlade, sukladno Poslovniku Vlade pomaže predsjedniku u pripremanju sjednica i drugim poslovima vlade, kazao je državni tajnik Juro Martinović.
 
Reguliranje statusa posebnih savjetnika i članova savjeta Vlade
 
Propisuje se jasan način da se za obavljanje poslova posebnog savjetnika mogu imenovati sve osobe, neovisno o radno-pravnom statusu, a koje imaju stručna znanja od značaja za obavljanje dužnosti predsjednika Vlade.
 
Bolje i transparentnije se regulira status posebnih savjetnika i članova savjeta koje osniva Vlada. Propisat će se tko može biti imenovan za člana savjeta uz propisivanje obveze javne obveze podataka o članovima savjeta, kao i posebnim savjetnicima.
 
Uvodi se obveza potpisivanja Izjave o interesima i nepristranosti posebnih savjetnika i članova savjeta. Uređuje se način na koji oni moraju obavljati svoje poslove, posebno se uređuje pitanje njihove nepristranosti i izbjegavanja i otklanjanja sukoba interesa.
 
Ukida se imunitet članovima vlade za koruptivna kaznena djela
 
Predloženim izmjenama omogućit će se vođenje kaznenog postupka protiv člana Vlade za koruptivna djela za koje se progon poduzima po službenoj dužnosti, bez prethodnog odobrenja Vlade.
 
Konačnim prijedlogom zakona predložena su nomotehnička poboljšanja zakona te se mijenja vrijeme stupanja na snagu Zakona.
 
 

Stranica