Ministar Habijan u emisiji „A sada Vlada“ istaknuo zakonske izmjene koje će poboljšati percepciju pravosuđa u javnosti

Gostujući u emisiji Prvog programa Hrvatskog radija „A sada Vlada“ ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Damir Habijan govorio je o brojnim temama, s naglaskom na brojne zakonske izmjene čiji je cilj smanjiti broj neriješenih predmeta te trajanje postupaka na sudovima.

Poboljšanje percepcije pravosuđa u javnosti

„Kada se uspoređuju određeni predmeti koji možda „na oko“ izgledaju isto, u obzir treba uzeti okolnosti slučajeva. Negdje je potrebno provesti vještačenja koja su složenija i traju dulje, dok s druge stane postoje i određeni instituti propisani Zakonom o kaznenom postupku zbog kojih dolazi do toga da se cijeli postupak „odugovlači“. To je ono što je kod pravosuđa jako specifično. Zbog toga je prioritet novog tima u Ministarstvu vratiti povjerenje u pravosuđe. Ne bježim od toga da je percepcija pravosuđa, po svim istraživanjima, prilično niska. To je činjenica“, rekao je ministar Habijan na početku svog gostovanja.

„Svjesni smo toga da određene stvari treba mijenjati, ali isto tako rekao bih kako nije dobro generalizirati te ne bi želio da se o pravosuđu govori na način kao da ništa nije dobro“, dodao je.

Što se tiče stanja u pravosuđu, ministar je istaknuo kako uvijek može bolje, ali da nema ništa protiv kada se iznose konstruktivne kritike i prijedlozi.

„Pokušavam iskoristiti svaku situaciju da istaknem stvari u kojima jesmo bolji i u kojima napredujemo - skraćeno je trajanje postupaka pred sudovima i manji je broj neriješenih predmeta. Ima puno faktora i kockica koje treba složiti da percepciju pravosuđa i učinkovitost pravosuđa dovedemo na nivo“, kazao je ministar te dodao kako je, zajedno sa svojim timom u Ministarstvu, unutar granica svog djelovanja, uspostavio uspješnu komunikaciju sa sudbenom vlašću.

„Redovito komuniciramo oko neriješenih predmeta, akcijskih planova i drugih pitanja, ali ne mogu utjecati na to kakve će biti presude. Sudbena vlast je neovisna grana vlasti“, objasnio je ministar Habijan.

Govoreći o radu glavnog državnog odvjetnika Ivana Turudića i aktualnim uhićenjima, ministar je naglasio kako DORH ima svoj način postupanja i svoj hodogram aktivnosti neovisno o izbornoj kampanji te da postoje pravosudne institucije koje trebaju raditi svoj posao.

„Ako pogledamo ovih godinu dana mandata glavnog državnog odvjetnika, ne vidim tu neko selektivno postupanje. Posao radi kako treba i dajem svoju punu podršku DORH-u“, rekao je ministar Habijan.
 

Veći fokus na kaznenim djelima protiv okoliša

Tema gostovanja bila su i kaznena djela protiv okoliša te je u tom kontekstu ministar Habijan istaknuo kako će Hrvatska u roku implementirati Direktivu Europske unije o zaštiti okoliša putem kaznenog prava.

U ovoj godini u planu zakonodavnih aktivnosti su izmjene Kaznenog zakona i Zakona o kaznenom postupku (ZKP).

„Kod izmjena ZKP-a smo usmjereni na ubrzanje samog postupka i povećanje njegove učinkovitosti, a  što se tiče samog Kaznenog zakona, odnosno implementacije i transponiranja spomenute Direktive, ona će biti u roku, krajem 2026. godine. Volio bih da u radnoj skupini budu i predstavnici akademske zajednice te predstavnici nevladinih organizacija koji se doista bave pitanjem zaštite okoliša. To je nekih dvadesetak novih kaznenih djela, ali tu treba staviti naglasak na edukaciju i specijalizaciju pravosudnih dužnosnika i na korištenje naše Pravosudne akademije, čiju ulogu vidim na taj način. Dakle, ovo su nova kaznena djela koja zahtijevaju određeno specifično znanje, zbog čega funkcija i uloga Pravosudne akademije treba biti jače naglašena“, ustvrdio je ministar Habijan, objasnivši kako su kaznena djela i zaštita okoliša uvijek bili nedovoljno ozbiljno shvaćeni, zbog čega misli da je dobro da se krene s jačim sankcijama prema počinitelju tih kaznenih djela.
 

O kandidatima za novog predsjednika Vrhovnog suda

Govoreći o izboru novog predsjednika Vrhovnog suda, ministar Habijan podsjetio je kako je taj izbor  propisan zakonom.

„Kad smo imali izbor za suce Ustavnog suda, tada je bio velik broj kandidata, njih više od 60. Sada su tri kandidata. Vidjet ćemo u konačnici kako će biti, jer znamo da je nakon javnog poziva, odnosno poziva od strane Državnog sudbenog vijeća, predsjednik države taj koji predlaže Hrvatskom saboru svoj prijedlog. Vidjet ćemo kakva će biti odluka Hrvatskog sabora“, komentirao je ministar Habijan izrazivši težnju  da na čelo Vrhovnog suda dođe osoba koja je stručna, koja razumije sustav te je dobra u komunikaciji s pravosudnim dužnosnicima.

„Očekujem da bude sve sukladno zakonu i volio bi taj izbor bude završen što prije radi funkcioniranja sudbene vlasti“, dodao je.
 

Sve je spremno za lokalne izbore

U kontekstu nadolazećih lokalnih izbora, ministar Habijan naglasio je kako je unutar Ministarstva sve spremno te podsjetio kako je ovo već peta faza izbora u kratkom vremenu.

Na dan 9. svibnja 2025. godine u popis birača za izbore za članove predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, ukupno je upisano 3.512.554 birača, od kojeg broja je upisano ukupno 297 birača državljana drugih država članica Europske unije koji imaju prebivalište ili boravište u Republici Hrvatskoj.

Za izbore za općinske načelnike, gradonačelnike i župane te njihove zamjenike u popis birača ukupno je upisano 3.512.257 birača.

Također, na dan 9. svibnja 2025.godine u popis birača za izbore za zamjenike župana ukupno je upisano 93.495 birača iz reda pripadnika nacionalnih manjina, a za izbore za zamjenike općinskih načelnika i gradonačelnika ukupno je upisano 54.878 birača iz reda pripadnika nacionalnih manjina, odnosno iz reda pripadnika hrvatskoga naroda.

„Oni koji imaju sustav e-Građani dobit će poruku, kao što je to bilo i na predsjedničkim i parlamentarnim izborima, o tome gdje je njihovo biračko mjesto. Mislim da 1.600.000 poruka koje je prošle godine prije predsjedničkih izbora odaslano pokazuju da je portal e-Građani doista zaživio. To mi je s jedne strane i kao ministru pravosuđa, ali  i kao ministru zaduženom za digitalnu transformaciju, doista drago“, istaknuo je ministar Habijan te podsjetio kako će birači koji na dan izbora neće imati valjanu osobnu iskaznicu, u nadležnom uredu državne uprave, odnosno u županiji i u Gradu Zagrebu, moći podići potvrdu s kojom će izvršiti svoje glasačko pravo.
 

Funkcionalno spajanje općina pokazalo se uspješnim

„Kada govorimo o tome, onda treba spomenuti nešto što smo u Vladi već napravili i gdje ulazimo u drugu fazu, a to je funkcionalno spajanje općina. Tu su podaci dobri i mislim da to treba uvijek isticati. Ako se ne varam 249 općine iskoristilo je to pravo. Dakle, govorimo o funkcionalnom spajanju na način da se one dogovore da koriste jednog zaposlenika ili jednu pravnu osobu za izvršavanje komunalnih usluga i mislim da se taj model pokazao izuzetno dobrim, jer danas moramo biti svjesni da je pitanje kadrova, pogotovo u manjim općinama, problem“, istaknuo je ministar Habijan.

Na kraju gostovanja, ministar se dotaknuo i Akcijskog plana za razvoj pravosuđa, naglasivši kako je njegov glavni prioritet vraćanje povjerenja u pravosuđe.

„To je ključ svega, a da bi to ostvarili, imamo čitav niz mjera koje moramo ispuniti. Jedna od njih je velik broj neriješenih predmeta. Krajem prošle godine imali smo 445.000 neriješenih predmeta. Zadnji podatak iz ožujka je oko 399.000 predmeta. Cilj je do sredine sljedeće godine doći na 300.000. To je brojka koju nismo imali jako dugo, a na tu smo temu razgovarali sa svim predsjednicima županijskih i općinskih sudova“, izjavio je ministar Habijan istaknuvši kako se smanjilo i trajanje postupaka na manje od 400 dana, čime je napravljen veliki iskorak.

„Problem i najveći izazov koji vidim su predmeti koji su stariji od 3 godine, tu smo na 20 % i to nije dobro, ali velika većina i postotak tih predmeta odnosi se na švicarce koji su na Vrhovnom sudu. Očekujem da će Vrhovni sud uskoro o njima odlučiti. Radi se 45.000 do 50.000 predmeta. Kada bi se to riješilo na Vrhovnom sudu, onda bi zapravo i taj postotak starih predmeta vrlo brzo pao“, zaključio je ministar Habijan na kraju svog gostovanja.
 

Pisane vijesti