Međunarodni dan borbe protiv korupcije

Međunarodni dan borbe protiv korupcije obilježava se 9. prosinca i to od 2003. godine, kada je Opća skupština Ujedinjenih naroda (UN) u meksičkom gradu Meridi usvojila Konvenciju protiv korupcije.

Ove godine obilježava se 22. obljetnica Konvencije UN-a protiv korupcije, koja je uvelike doprinijela predanosti država stranaka u stalnom nastajanju prevencije i borbe protiv korupcije.

Iako ne postoji jedna općeprihvaćena definicija korupcije, u širem smislu ona se može definirati kao svako odstupanje od postavljenih normi odnosno kao zloupotreba javnih ili službenih ovlasti s ciljem ostvarivanja osobnih probitaka ili probitaka povezanih osoba, bilo da se radi o javnom ili privatnom sektoru.
 
Novim zakonskim izmjenama jača se zaštita prijavitelja nepravilnosti

Nedavno su u Hrvatskom saboru izglasane izmjene i dopune paketa pravosudnih zakona, između ostalog i Zakona o zaštiti prijavitelja nepravilnosti.

„Zakon o zaštiti prijavitelja nepravilnosti mijenja se prvenstveno s ciljem da ojačamo zaštitu prijavitelja nepravilnosti, da njihova uloga koja je društveno vrlo bitna bude još jača“, istaknuo je ministar Habijan prilikom saborske rasprave.

Predložene izmjene odnose se na preciziranje materijalnog područja primjene s kaznenim djelima protiv gospodarstva, kaznenim djelima protiv službene dužnosti i kaznenim djelima djela pronevjere i podmićivanja zastupnika iz Kaznenog zakona.

Novina je i da osobe koje prijavljuju nepravilnosti izravno policiji ili državnom odvjetništvu imaju pravo na zaštitu pod istim uvjetima kao osobe koje podnose prijavu putem vanjskog prijavljivanja, odnosno Pučkom pravobranitelju.

Ovim je zakonskim izmjenama propisan rok od 15 dana za odgovor na tužbu, dok se  ročište za glavnu raspravu mora održati u roku od 30 dana od dana primitka odgovora na tužbu. Određuje se i rok od šest mjeseci za dovršetak prvostupanjskog postupka te rok od 30 dana za odlučivanje o žalbi podnesenoj protiv odluke prvostupanjskog suda.

Istodobno povećana je i gornja granica prekršajnih kazni za osvetu prema prijavitelju - do 100.000 eura za pravne osobe, do 15.000 eura za fizičku osobu-obrtnika te 6.000 eura za fizičku osobu.
 
Zakonom o lobiranju napravljen velik iskorak u borbi protiv korupcije

„Od početka neovisnosti Hrvatske imamo područje koje niti na jedan način nije bilo definirano. Tako je bačena određena sjena na djelatnost, odnosno uslugu koja je u javnosti i medijima stvorila dojam da se pod tim uslugama podrazumijevaju neke radnje koje su protuzakonite ili oblik korupcije. Da bi demistificirali tu uslugu i da bi ju stavili u normativni i pravni okvir bilo je potrebno donijeti ovaj Zakon,“ govorio je ministar Habijan o Zakonu o lobiranju, gostujući u emisiji prvog programa Hrvatskog radija „U mreži prvog“.

Zakonom su propisane definicije lobiranja te je naznačeno tko su lobisti, tko lobirane osobe, a tko korisnici lobiranja. Također, propisana je i obveza uvođenja Registra lobista, uvjeti za lobiste i sankcije za one koji ne poštuju normativni okvir, a samo donošenje Zakona predstavlja velik iskorak u borbi protiv korupcije.

U Registar lobista mogu se upisati osobe koje se žele baviti djelatnošću lobiranja, a uvjet je da se radi o punoljetnoj osobi kada je riječ o fizičkim osobama i da protiv iste nije izrečena pravomoćna presuda za propisana kaznena djela Zakona.

Ako se lobisti ne upišu u Registar, snosit će sankcije. Riječ je o novčanim kaznama, za fizičku osobu od 500 - 5.000 eura, a za pravnu osobu od 2.000 do 20.000 eura. 

Republika Hrvatska je značajan strateški cilj u svojim naporima u borbi protiv korupcije postigla pristupanjem Radnoj skupini OECD-a protiv podmićivanja u međunarodnim poslovnim transakcijama.

Tome su prethodili brojni koraci, a prvi od njih bio je pristupanje Konvenciji o borbi protiv podmićivanja stranih javnih službenika u međunarodnim poslovnim transakcijama, čija je stranka Republika Hrvatska postala 22. studenoga 2022. godine.

Konvencija je u Hrvatskoj stupila na snagu 21. siječnja 2024. godine.
 
Borba protiv korupcije - zajednička odgovornost

Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije posljednjih je godina učvrstilo institucionalni okvir borbe protiv korupcije. Osim usvajanja novih zakona, pokrenuta je i nacionalna kampanja “Pokreni promjenu - prijavi korupciju”, usmjerena na informiranje i edukaciju građana o štetnosti korupcije, mogućnostima prijave nepravilnosti i zaštiti prijavitelja nepravilnosti, čime se potiče aktivno sudjelovanje javnosti u borbi protiv korupcije.

Kroz rad Savjeta za sprječavanje korupcije ovo Ministarstvo kontinuirano prati provedbu strateških dokumenata poput Strategije sprječavanja korupcije za razdoblje od 2021. do 2030. godine i razrađuje pripadajuće akcijske planove kao što je Akcijski plan za razdoblje od 2025. do 2027. godine, a koji sadrže mjere usmjerene na jačanje transparentnosti javne uprave, sprječavanje sukoba interesa i jačanje integriteta javnih tijela.

Borba protiv korupcije zahtijeva angažman institucija, privatnog sektora, ali i građana.

Provedba zakonodavnog okvira, transparentnost, edukacija, mehanizmi za prijavu i zaštitu prijavitelja nepravilnosti te međunarodna suradnja predstavljaju temelj budućih napredaka u borbi protiv korupcije.

Na Međunarodni dan borbe protiv korupcije podsjećamo kako je integritet temelj povjerenja, a institucionalne promjene postaju učinkovite tek kad ih građani podrže svojim aktivnim sudjelovanjem.
 
Detaljnije o aktivnostima Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije u borbi protiv korupcije pročitajte na poveznici https://mpudt.gov.hr/borba-protiv-korupcije/21507.
 
 

Pisane vijesti