Program politike: Put u digitalno desetljeće

Što je program politike za digitalno desetljeće?

Ovaj program politike strateški je alat za koordinaciju i ostvarivanje uspješne digitalizacije EU-a. U njemu se utvrđeni konkretni ciljevi i sredstva kako bi se do 2030. postigli ciljevi digitalne transformacije u Europi. U toj su inicijativi uzeti u obzir sve brži trendovi i rastuće potrebe koje proizlaze iz digitalizacije, a došli su do izražaja i zbog pandemije. Cilj je osigurati da države članice i Europska komisija (u daljnjem tekstu: Komisija) zajedničkim snagama poduzmu mjere za smanjivanje razlika u digitalnim kapacitetima u Europi te usmjere zajednička djelovanja i velika ulaganja kako bi se profitiralo od digitalne transformacije.

Program se oslanja na Digitalni kompas Europe, koji ima četiri glavne točke: digitalne vještine, digitalna infrastruktura, digitalno poslovanje i digitalne javne usluge. Za svako od tih područja postavljeni su posebni ciljevi kako bi se do 2030. ostvarilo digitalno desetljeće Europe.

Komisija i države članice zacrtat će smjerove djelovanja prema pojedinim ciljevima na razini Unije i na nacionalnoj razini. Komisija će na godišnjoj razini pratiti napredak u odnosu na te zacrtane smjerove i zatim zajedno s državama članicama ispravljati odstupanja i rješavati probleme neučinkovitosti.

Uspješna digitalna transformacija ojačat će konkurentnost Europe i njezinu sposobnost oblikovanja univerzalnih standarda te pozicionirati Europu na čelo globalnih trendova. Usto, digitalne tehnologije ključni su čimbenik za postizanje ciljeva održivosti iz europskog zelenog plana.

Kako će Komisija surađivati s Europskim parlamentom, Vijećem i državama članicama da bi se osigurao napredak u ostvarivanju ciljeva digitalnog desetljeća?

Komisija i države članice blisko će surađivati na ostvarivanju ciljeva digitalnog desetljeća. Prvi korak bit će definiranje ključnih pokazatelja uspješnosti radi mjerenje napretka te osmišljavanje smjerova djelovanja na razini Unije radi procjene godišnjeg napretka u ostvarivanju ciljeva. Komisija će svake godine objaviti izvješće o „stanju digitalnog desetljeća” koje će biti predstavljeno Europskom parlamentu i Vijeću.

Države članice dostavit će strateške planove u kojima će navesti svoje nacionalne smjerove djelovanja i mjere koje će poduzeti kako bi ih ostvarile, uključujući planirane regulatorne mjere i ulaganja. Strateški planovi ažurirat će se svake dvije godine, prema potrebi. To će omogućiti zajednički rad na ostvarivanju zajedničkih ciljeva, uz uvažavanje različitosti među državama članicama kad je riječ o polaznim točkama.

Osim toga, u tom programu politike predviđen je niz alata kako bi se osiguralo da su mjere koje poduzimaju države članice dovoljne za postizanje napretka u ostvarivanju ciljeva digitalnog desetljeća. Ti alati uključuju stručni pregled, moguće daljnje mjere na razini Unije te strukturirani dijalog s državom članicom koja kontinuirano ili znatno odstupa od svojih nacionalnih smjerova djelovanja.

Što će sve sadržavati izvješće o „stanju digitalnog desetljeća”?

Izvješće će poslužiti kao godišnja ocjena digitalne transformacije u Europi. Komisija će u njemu ocijeniti napredak u ostvarivanju digitalnih ciljeva. U izvješću će se izmjereni napredak za svaki cilj usporediti sa zacrtanim smjerom djelovanja te će se iznijeti preporuke za daljnje djelovanje kako bi se ubrzalo postizanje ciljeva, uključujući zajedničke obveze i višedržavne projekte.

U izvješću će se posebno:

• utvrditi područja u kojima je potrebno daljnje djelovanje,
• procijeniti kako provedba relevantnih regulatornih prijedloga i programa te mjere poduzete na razini Unije i država članica doprinose ostvarenju ciljeva
• navesti strateška načela i prioriteti u provedbi višedržavnih projekata te izvijestiti o napretku višedržavnih projekata odabranih za provedbu.

Izvješće će usto biti i prilika za prezentaciju podataka o stupnju pridržavanja digitalnih načela, koja će se utvrditi u predstojećoj izjavi.
 

Kako je izvješće o „stanju digitalnog desetljeća” povezano s europskim semestrom?

Izvješće o „stanju digitalnog desetljeća” bit će uzeto u obzir u europskom semestru. Izvješće će uključivati pojačani Indeks gospodarske i društvene digitalizacije (engl. „Digital Economy and Society Index”, DESI), koji sadržava podatke o praćenju napretka u ostvarivanju digitalnih ciljeva te pregled i analizu digitalne transformacije u Uniji. Te će informacije biti uključene u europski semestar, kako u izvješća o državama članicama tako i u preporuke za njih. S obzirom na to da se za digitalno desetljeće i za europski semestar upotrebljavaju isti temeljni podaci (s različitim razinama detaljnosti), dosljednost i komplementarnost osigurani su bez stvaranja dodatnog opterećenja za države članice.

Što su to višedržavni projekti?

Višedržavni projekti su veliki projekti koji olakšavaju postizanje ciljeva digitalne transformacije Unije. Kroz njih se kanaliziraju koordinirana ulaganja EU-a, država članica i, prema potrebi, drugih javnih ili privatnih dionika.

Budući da se u okviru njih ulaže više i ciljano u digitalni sektor, ti projekti razvijaju i koriste najbolje paneuropske kapacitete u strateškim tehnološkim područjima, pa europsko gospodarstvo tako postaje konkurentnije i otpornije.

Možete li navesti primjere višedržavnih projekata?

Komisija je utvrdila početni popis područja u kojima je za postizanje ciljeva digitalnog desetljeća nužna suradnja među državama članicama:

• zajednička europska podatkovna infrastruktura i usluge
• opremanje Unije sljedećom generacijom pouzdanih procesora s niskom potrošnjom energije
• paneuropsko uvođenje 5G koridora
• nabava superračunala i kvantnih računala, povezana sa zajedničkim poduzećem EuroHPC
• projektiranje i uvođenje ultrasigurne kvantne i svemirske komunikacijske infrastrukture
• uvođenje mreže centara za sigurnosne operacije u okviru strategije EU-a za kibersigurnost
• povezana javna uprava
• europska infrastruktura za usluge lanca blokova
• europski centri za digitalne inovacije
• visokotehnološka partnerstva za digitalne vještine u okviru Pakta za vještine
• vještine i osposobljavanje u području kibersigurnosti
• drugi projekti koji će zbog društvenih, gospodarskih ili okolišnih promjena postati neophodni za ostvarenje ciljeva programa Put u digitalno desetljeće.

Godišnje izvješće o „stanju digitalnog desetljeća” sadržavat će potrebne informacije o kretanjima i utvrđenim nedostacima u digitalnoj transformaciji Europe, o napretku višedržavnih projekata odabranih za provedbu te, prema potrebi, njihov ažuriran popis.

Koje su prednosti višedržavnih projekata?

Zahvaljujući višedržavnim projektima moguće je:

• osmisliti velike projekte kakve jedna država članica sama ne bi mogla razviti
• objediniti resurse radi postizanja ekonomije razmjera i povećanja učinka
• smanjiti digitalni jaz među državama članicama
• podupirati povezano, interoperabilno i sigurno jedinstveno digitalno tržište
• izgraditi ekosustave izvrsnosti koji su dovoljno važni da mogu privući i zadržati talentirane stručnjake
• provoditi vodeće inicijative za koje je važna suradnja među državama članicama.

Koja će se financijska sredstva upotrijebiti za financiranje višedržavnih projekata?

Višedržavni projekti trebali bi moći učinkovito privući i objediniti razne izvore financiranja Unije i država članica.

Ovisno o potrebama određenih višedržavnih projekata, sredstva koja dodijele države članice mogu se kombinirati sa sredstvima iz programa Unije pod središnjim upravljanjem, uključujući doprinose iz Instrumenta za oporavak i otpornost, programa Digitalna Europa, Instrumenta za povezivanje Europe, programa InvestEU i programa Obzor Europa te Europskog fonda za regionalni razvoj i kohezijskih fondova.

Države članice višedržavnim projektima mogu doprinijeti iz svojih regionalnih ili nacionalnih proračuna. Prema potrebi, u višedržavne projekte moći će ulagati Europska investicijska banka (EIB) i drugi javni ili privatni subjekti. Ako financijska sredstva potječu iz mjera državne potpore, primjenjuju se pravila o državnim potporama.

Kako će se višedržavni projekti koordinirati?

Pokretanje višedržavnih projekata koordinirat će Komisija kao njihov akcelerator.

U prvom koraku Komisija će biti odgovorna za procjenu održivosti predloženih višedržavnih projekata i objavljivanje povezanih poziva na iskaz interesa upućenih svim državama članicama.

Na temelju toga Komisija će istražiti mogućnosti provedbe višedržavnog projekta i o njima savjetovati države članice sudionice. U tom kontekstu pružat će smjernice o strateškim aspektima provedbe višedržavnih projekata te o odabiru izvora financiranja i mehanizma provedbe.

Komisija će provedbu višedržavnih projekata podupirati i tako što će, prema potrebi, pružati usluge tehničke pomoći i stručno znanje te omogućiti razmjenu primjera dobre prakse.

Primjenjuju li se pravila o državnim potporama?

Da. Postupcima za pokretanje i provedbu višedržavnih projekata ne dovode se u pitanje uobičajeni postupci dodjele državne potpore, kojih se treba pridržavati kao i kod svih drugih mjera koje uključuju državnu potporu. Kontrolom državnih potpora sprečava se istiskivanje privatnih ulaganja, jača učinak poluge tih ulaganja, sprečava rasipanje javnih sredstava i ograničava narušavanje tržišnog natjecanja. Zahvaljujući pravilima o državnim potporama izbjeći će se natjecanje za subvencije na unutarnjem tržištu.

Što je konzorcij za europsku digitalnu infrastrukturu („European Digital Infrastructure Consortium”, EDIC)?

Programom politike za digitalno desetljeće do 2030. uspostavlja se novi pravni okvir za višedržavne projekte, tzv. konzorcij za europsku digitalnu infrastrukturu. Riječ je o novom instrumentu kojim se državama članicama pomaže da ubrzaju i pojednostave osmišljavanje i provedbu višedržavnih projekata.

Zahtjev za korištenje konzorcija radi pokretanja višedržavnog projekta Komisiji podnose najmanje tri države članice.

Komisija će taj zahtjev država članica razmotriti i ako zaključi da su svi zahtjevi iz odluke ispunjeni donijet će odluku o osnivanju konzorcija za europsku digitalnu infrastrukturu. Svaki konzorcij imat će vlastitu pravnu osobnost, upravljačko tijelo, statut i sjedište u jednoj državi članici sudionici.

Zašto ulagati javna sredstva ako bi ulaganja mogla doći iz privatnog sektora?

U fokusu višedržavnih projekata s javnom potporom bit će područja s nedovoljnim ulaganjima i rješavanje povezanih problema, pri čemu se privatna sredstva neće duplicirati ni istiskivati, što će donijeti jasnu europsku dodanu vrijednost.

Više informacija:

O programu politike za digitalno desetljeće
Informativni članak - Put u digitalno desetljeće
Informativni članak - Digitalna prava i načela
Zajednica za digitalno desetljeće na Futuriumu