Aktom o digitalnim uslugama stvoren ujednačen pravni okvir za zaštitu korisnika digitalnih usluga na razini cijele Europske unije

Ubrzani razvoj tehnologije, pojava umjetne inteligencije te digitalni napredak u velikoj su mjeri pojednostavili radne procese, promijenili uvjete rada na globalnom tržištu i poboljšali kvalitetu života općenito.

Ipak, nove su okolnosti sa sobom donijele i brojne rizike za građane, koji zbog ekonomičnosti i praktičnosti, šire ponude proizvoda i usluga na internetu te brže i jednostavnije pretrage, sve više kupuju iz udobnosti vlastitog doma, štedeći na taj način vrijeme i energiju.

Osim za pojedinačne primatelje usluga, digitalna transformacija donijela je nove rizike i za trgovačka društva te društvo u cjelini, zbog čega je od strane Europske unije prepoznata potreba za zaštitom svih dionika uključenih u ovaj proces.

Prvi korak u tom smjeru učinjen je prije nekoliko godina, točnije 19. listopada 2022. godine kada je donesena Uredba Europskog parlamenta i Vijeća koja je stupila na snagu te se izravno primjenjuje u svim državama članicama od 17. veljače 2024. godine.

Uredbom se reguliraju odgovornosti pružatelja digitalnih usluga koji djeluju kao posrednici između potrošača i onoga što potrošači kupuju putem različitih online platformi.

Internetske platforme neizostavan su dio svakog poslovanja, a osobito su važne za poduzetnike koji zahvaljujući njima mogu plasirati svoje proizvode, usluge i sadržaje te na taj način doći do velikog broja korisnika na području cijele Europske unije (EU).

Zbog toga je osim o digitalnoj sigurnosti građana, jednako važno voditi računa i o zaštiti poduzetnika, koji stvaranjem novih vrijednosti i uspješnim poslovanjem pokreću (hrvatsko) gospodarstvo.
 

Zaštita korisnika digitalnih usluga i njihovih temeljnih prava na internetu

Zaštita potrošača na internetu obuhvaća niz mjera i pravila koja osiguravaju sigurnost i prava korisnika u digitalnom okruženju.

Kako bi spomenuta Uredba bila transponirana i u hrvatsko zakonodavstvo, Hrvatski sabor je 28. ožujka 2025. godine donio Zakon o provedbi Uredbe (EU) Europskog parlamenta i Vijeća od 19. listopada 2022. godine o jedinstvenom tržištu digitalnih usluga i izmjeni Direktive „Akt o digitalnim uslugama“, čime je stvoren jedinstven ujednačen pravni okvir na razini EU-a koji bolje štiti korisnike digitalnih usluga i njihova temeljna prava na internetu.

„Svi znamo da su uredbe, za razliku od direktiva, akti koji su uz cijelosti obvezujući za sve članice EU-a, pa tako i za Republiku Hrvatsku. Aktom o digitalnim uslugama uspostavlja se snažan pravni okvir za transparentnost i odgovornost internetskih platformi te se osigurava koherentan, jedinstven i ujednačen pravni okvir na razini cijele Europske unije“, objasnio je ministar Habijan na 5. sjednici Hrvatskog sabora kada su objedinjeno raspravljeni Akt o digitalnim uslugama te Akt o upravljanju podacima čije je transponiranje u nacionalno zakonodavstvo, obzirom na materiju i složenost cjelokupne regulative koja se odnosi na ova dva područja, bilo prilično izazovno.

Konkretno, Akt o digitalnim uslugama donosi čitav set novih pravila te uvodi širok raspon obveza za pružatelje digitalnih usluga poput: ažuriranja režima odgovornosti posrednika za sadržaje trećih strana, pravila za praćenje prodavača na internetskim stranicama, mjera za suzbijanje nezakonitog sadržaja na internetu, povećanih zahtjeva za transparentnošću za internetske platforme, obveze zaštite maloljetnika i novih ograničenja ciljanog oglašavanja.

Sve navedene obveze za posljedicu imaju veća prava za korisnike digitalnih usluga, jer im je novim zakonodavnim okvirom omogućeno pružanje boljih informacija o tome zašto im se određeni sadržaj preporučuje, a poboljšano je i uklanjanje nezakonitog sadržaja što je brže moguće kako bi se smanjili efekti štetnosti.

 
Koordinator za digitalne usluge u Republici Hrvatskoj

Koordinator za digitalne usluge ima ključnu ulogu u osiguravanju učinkovitosti prava i obveza utvrđenih u Uredbi (EU) 2022/2065 i odgovoran je za osiguranje koordinacije na nacionalnoj razini za nadzor pružatelja usluga posredovanja i provedbu Uredbe (EU) 2022/2065.
 
Aktom o digitalnim uslugama Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti (HAKOM) određena kao koordinator za digitalne usluge u Republici Hrvatskoj.
 
Ovlasti i obveze Koordinatora za digitalne usluge su:

1. koordinira rad svih tijela uključenih u provedbu odredbi Uredbe (EU) 2022/2065
2. predstavlja kontaktnu točku za suradnju s Koordinatorima digitalnih usluga u drugim državama i surađuje s Koordinatorima za digitalne usluge u ostalim državama članicama
3. od pružatelja usluga zahtijeva dostavu informacija o povredi odredbi Uredbe
4. provodi inspekcije vezane za povrede odredbi Uredbe
5. nalaže pružateljima usluga radnje za usklađivanje s odredbama Uredbe
6. nalaže pružateljima usluga prestanak povreda i, prema potrebi, za uvodi korektivne mjere za djelotvorno okončanje povrede
7. izriče novčane kazne zbog nepostupanja u skladu s Uredbom
8. donosi privremene mjere radi izbjegavanja rizika od ozbiljne štete zbog povrede odredbi Uredbe
9. prima pritužbe protiv pružatelja usluga posredovanja koja se temelji na povredi ove Uredbe
10. sastavlja godišnje izvješće o aktivnostima temeljem ove Uredbe i dostavlja ga Europskoj komisiji i Odboru za digitalne usluge
11. sudjeluje u zajedničkim istragama s drugim Koordinatorima za digitalne usluge u ostalim državama članicama
12. kao član s pravom glasa sudjeluje u radu Europskog odbora za digitalne usluge
13. certificira tijelo za izvansudsko rješavanje sporova nastalih povredom ove Uredbe
14. dodjeljuje status pouzdanih prijavitelja.

 
Nacionalno nadležna tijela za izdavanje naloga protiv nezakonitog sadržaja i naloga za davanje informacija

Aktom o digitalnim uslugama imenovana su i nacionalno nadležna tijela za izdavanje naloga protiv nezakonitog sadržaja i naloga za davanje informacija, a propisane su i njihove ovlasti, pravni lijekovi protiv naloga koje izdaju te prekršajne sankcije i novčane kazne koje se kreću u rasponu od 6.630,00 eura ili do 6% godišnjeg svjetskog prihoda pružatelja usluga posredovanja u prethodnoj financijskoj godini, čime su stvorene pretpostavke za potpunu primjenu Akta o digitalnim uslugama.
 
Aktom o digitalnim uslugama određeno je da se nacionalna nadležna tijela za izdavanje naloga protiv nezakonitog sadržaja, kao i naloga za davanje informacija:

1. Državno odvjetništvo i Ministarstvo unutarnjih poslova za nezakoniti sadržaj koji predstavlja kazneno djelo i prekršaj
2. Agencija za zaštitu osobnih podataka za nezakoniti sadržaj koji predstavlja povredu propisa kojima je uređena zaštita osobnih podataka
3. Carinska uprava Ministarstva financija za nezakoniti sadržaj koji predstavlja povredu prava intelektualnog vlasništva
4. Državni inspektorat za nezakoniti sadržaj koji predstavlja povredu propisa iz djelokruga inspekcija Državnog inspektorata
5. Ministarstvo zdravstva za nezakonit sadržaj koji predstavlja povredu iz područja zdravstva, lijekova i medicinskih proizvoda i biomedicine
6. Agencija za elektroničke medije za nezakoniti sadržaj koji predstavlja povredu iz područja elektroničkih medija

a određeno je da to mogu biti i druga tijela u skladu s ovlastima određenim posebnim zakonima kojima se uređuje njihov djelokrug.

Zaštita potrošača i korisnika digitalnih usluga glavni su prioritet

Digitalna transformacija donijela je brojne pogodnosti te stvorila potpuno nove poslovne mogućnosti za velik broj trgovačkih društava u Europskoj uniji, zbog čega su usluge informacijskog društva, a posebno usluge posredovanja postale važnim dijelom europskog gospodarstva i svakodnevnog života građana.

Kao i u svim drugim područjima i ovdje postoje mogućnosti zloupotreba na štetu potrošača, zbog čega je stvoren jedinstven zakonodavni okvir koji će štititi njihova prava na što kvalitetniji način.

Umjesto djelomičnih izmjena i dopuna važećih nacionalnih propisa, u cilju ekonomičnosti i efikasnosti, a posebice razumljivosti zakonskih odredbi, donijet je novi provedbeni propis koji je uredio sva ključna pitanja podjele nadležnosti te stvorio nužne preduvjete za uspostavu novog zakonodavnog okvira elektroničke trgovine i primjenu Uredbe EU-a.

Važno je osvijestiti kako je nemoguće otkloniti sve sigurnosne i operativne rizike koje je donijela digitalizacija, zbog čega je važno njihovu pojavu svesti na minimum i u najvećoj mogućoj mjeri zaštiti sve korisnike digitalnih usluga, što je i postignuto Aktom o digitalnim uslugama.