Zakon o javnom bilježništvu i Zakon o prestanku važenja Zakona o ovjeravanju potpisa, rukopisa i prijepisa pred Saborom

Novine koje predviđaju predložene izmjene i dopune Zakona o javnom bilježništvu usmjerene su modernizaciji i uvođenju javnobilježničke isprave u elektroničkom obliku čime su javni bilježnici utvrđeni kao ovlašteni sastavljači isprava za osnivanje i doregistraciju društava što uvelike olakšava taj postupak i omogućuje online sudjelovanja stranaka, u zakonom propisanim postupcima.
 

Ovim izmjenama omogućit će se i veća dostupnost javnobilježničkih usluga u mjestima u kojima ne postoji sjedište javnog bilježnika određivanjem uredovnih dana po službenoj dužnosti. 

Jasnije se propisuju pitanja koja se odnose na javnobilježničku službu, kao i imenovanje javnih bilježnika; dodatno se uređuje pitanje nespojivosti obavljanja drugih poslova, pitanje odsutnosti i spriječenosti za rad kao i pitanje zamjene javnih bilježnika, povećava se transparentnost, objektivnosti i učinkovitost postupaka imenovanja, razrješenja i privremenog udaljenja od službe, te se dodatno uređuju pitanja stegovnih djela i provedbe nadzora nad radom javnih bilježnika te se utvrđuju snova stegovna djela, postrožuju se sankcije odnosno novčane kazne koje se mogu izreći javnim bilježnicima.  U skladu s navedenim izmjenama redefinira se Kodeks javnobilježničke etike, dodatno uređuju pitanja rada javnih bilježnika u informacijskom sustavu te obveza stalnog stručnog usavršavanja javnih bilježnika.

Usvajanjem ovih izmjena osigurat će se kvalitetniji sustav nadzora rada javnih bilježnika, osigurati jednaka dostupnost javnobilježničke službe  te modernizirati postupanje javnih bilježnika čime će se građanima značajno olakšati postupci.
 

Zakonom o javnom bilježništvu iz 1993. određeno je kako će postupno s uspostavljanjem javnobilježničke službe na području Republike Hrvatske, poslove ovjeravanja potpisa, rukopisa i prijepisa prestati obavljati uredi, ispostave i gradski uredi i to na temelju rješenja ministra uprave o prestanku obavljanja poslova ovjeravanja potpisa, rukopisa i prijepisa. 
Posljednje je takvo rješenje doneseno 2016. te je do stupanja na snagu Uredbe o uredskom poslovanju 2021. godine bio u primjeni još jedino članak 16. gotovo 50 godina starog Zakona o ovjeravanju potpisa, rukopisa i prijepisa. Budući da se njegove odredbe više ne primjenjuju, Saboru je predloženo stavljanje van snage ovog Zakona.