Održana 102. sjednica Vlade

Slika /slike/sjednica 18.2.PNG

Ministar Ivan Malenica na 102. sjednici Vlade Republike Hrvatske predstavio je nacrte konačnih prijedloga zakona i provedbu Zaključka Hrvatskoga sabora u vezi s provjerom broja i vjerodostojnosti prikupljenih potpisa birača iz Zahtjeva za raspisivanja državnog referenduma 

Predstavljen je Nacrt konačnog prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Stečajnog zakona, Nacrt konačnog prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o stečaju potrošača, Nacrt konačnog prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, Nacrt konačnog prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sudskom registru. Također, predstavljena je provedba Zaključka Hrvatskoga sabora u vezi s provjerom broja i vjerodostojnosti prikupljenih potpisa birača iz Zahtjeva za raspisivanje državnog referenduma Građanske inicijative „Odlučujmo zajedno!“ te Zahtjeva za raspisivanje državnog referenduma Građanske inicijative „Dosta je stožerokracije i četvrto periodično izvješće o primjeni Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima. 

„Izmjenama Stečajnog zakona i Zakona o stečaju potrošača implementiraju se Direktive Europske unije o okvirima za preventivno restrukturiranje, otpustu duga i zabranama te o mjerama za povećanje učinkovitosti postupaka koji se odnose na restrukturiranje, nesolventnost i otpust duga“ izjavio je ministar.

Redefiniraju se uvjeti za imenovanje stečajnih upravitelja, dodjela predmeta stečajnim upraviteljima. Definira se pitanje kontinuiranog stručnog usavršavanja stečajnih upravitelja te se uvodi kvalitetniji sustav nadzora. Uvodi se rani sustav upozoravanja za trgovačka društva s poteškoćama kako bi se na vrijeme savjetovali s i pronašli način rješavanja financijskih poteškoća. Dodatno, uvode se mehanizmi snažnije zaštite radnika u stečajnim postupcima, u pogledu zdravstvenog osiguranja i uplata doprinosa za mirovinsko osiguranje.

Kada je riječ o stečajevima potrošača, smanjuje se vrijeme provjere ponašanja potrošača s 5 na 3 godine. Paralelno s time skraćuje se i razdoblje uskrate prava na oslobođenje od preostalih obveza kada sud neće odrediti razdoblje provjere ponašanja s 10 na 6 godina odnosno s 5 na 3 godine. Uz to, smanjuje se iznos kada se potrošač smatra nesposobnim za plaćanje s dugovanja većeg od 30.000 kuna, na ukupan iznos veći od 20.000 kuna. Time smo eliminirali prazninu između redovnog stečaja potrošača i jednostavnog stečaja potrošača.

„Izmjenama i dopunama predloženih zakona osigurat će se kvalitetnija provedba predstečajnih postupaka, stvoriti pravni okvir za uspostavu efikasnog sustava ranog upozoravanja, osigurati veća  zaštita prava radnika u stečaju te potrošačima omogućiti brže rješavanje financijskih problema odnosno dugovanja“ izjavio je ministar.

Konačnim prijedlozima Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima i izmjenama i dopunama Zakona o sudskom registru implementira se Direktiva iz 2019. godine u pogledu upotrebe digitalnih alata i postupaka u pravu društava.

Implementacijom ove Direktive omogućuje se osnivanje svih vrsta trgovačkih društava i podružnica elektroničkim putem, elektronička dostava svih podataka i dokumenata sudskom registru (tzv. doregistracija), da sustavu osnivanja na daljinu pristupe zakonski zastupnici i punomoćnici (do sada su osnivači isključivo samostalno mogli pristupiti sustavu osnivanja na daljinu). Kako bi se osigurala zaštita svih osoba koje komuniciraju s trgovačkim društvima ili podružnicama te kako bi se spriječile prijevare ili zlouporabe, važno je da nadležna tijela mogu provjeriti može li osoba koja se imenuje direktorom obavljati tu dužnost.

U tu svrhu Ministarstvo pravosuđa i uprave ustrojit će i voditi evidenciju osoba koje ne mogu biti članovi uprave. Uvođenjem takve evidencije na jednom mjestu objedinit će se informacije o osobama koje ne mogu biti članovi uprave društva te će se omogućiti brza i jednostavna provjera navedenih podataka. Na temelju te evidencije uspostavit će se i sustav razmjene podataka o diskvalificiranim direktorima sa državama članicama Europskog gospodarskog prostora.

Ovim se izmjenama mijenja zakonska zatezna kamata na način da se više neće moći računati u odnosu na visinu diskontne (eskontne), već na sukladno rješenju iz Zakona o obveznim odnosima. Usvajanjem ovih zakonskih prijedloga postupak osnivanja trgovačkih društava i upis u Sudski registar dodatno će se digitalizirati i pojednostaviti.

Hrvatski sabor na sjednici održanoj 11. veljače donio je zaključke kojim se poziva Vlada Republike Hrvatske da provjeri broj i vjerodostojnost potpisa birača iz zahtjeva za raspisivanje državnog referenduma. U tom zaključku poziva se Vlada da omogući promatranje postupka broja i vjerodostojnosti prikupljenih strana od strane najmanje dva predstavnika obje inicijative. Također, Hrvatski sabor pozvao je Vladu da provjeri jesu li potpisi prikupljeni u skladu s člankom 8.c Zakona o referendumu i drugim oblicima osobnog sudjelovanja u obavljanju državne vlasti i lokalne i područne (regionalne) samouprave.
 
"Vlada Republike Hrvatske zadužuje Ministarstvo pravosuđa i uprave za provjeru broja i vjerodostojnosti svih potpisa birača iz zahtjeva za raspisivanje državnog referenduma Građanske inicijative „Odlučujmo zajedno!“ i Građanske inicijative „Dosta je stožerokracije“ i omogući promatranje postupka provjere broja i vjerodostojnosti prikupljenih potpisa predstavnicima inicijativa. Uz to kako bi omogućili potpunu transparentnost postupka, omogućujemo promatranje provjere potpisa i svim parlamentarnim političkim strankama i organizacijama civilnoga koje djeluju na području neovisnog promatranja izbornih postupaka, odnosno promicanja ljudskih i građanskih prava te Državnog izbornog povjerenstva" izjavio je ministar.
 
Usvajanjem ovog zaključka, Ministarstvo pravosuđa i uprave, donijet će upute za promatrače.

Četvrto periodično izvješće Republike Hrvatske podnosi se u skladu s člankom 40. Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima i obuhvaća razdoblje nakon 2015. godine. U izradi izvješća, uz Ministarstvo pravosuđa i uprave sudjelovali su: Državno odvjetništvo RH, Hrvatska odvjetništva komora, Ministarstvo hrvatskih branitelja, Ministarstvo kulture i medija, Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, Ministarstvo unutarnjih poslova, Ministarstvo vanjskih i europskih poslova, Ministarstvo zdravstva, Ministarstvo znanosti i obrazovanja, Pravosudna akademija, Središnji državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje, Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina i Ured za ravnopravnost spolova te Vrhovni sud RH.









 

Pisane vijesti