Novi Zakon o sprečavanju sukoba interesa predstavljen Saboru

Ministar Ivan Malenica predstavio je danas novi Zakon o sprečavanju sukoba interesa Hrvatskom saboru. Prijedlog Zakona o sprečavanju sukoba interesa usklađuje postojeću regulativu s međunarodnim standardima i preporukama GRECO-a i Europske komisija u Izvješću vladavini prava.

Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa , usvajanjem ovih izmjena, ostaje neovisno i samostalno tijelo osnaženo širenjem nadležnosti na nove obveznike, jačanjem njihovih kapaciteta i unaprjeđenjem postupka koji vode, pojasnio je ministar Malenica.

Znatno se proširuje i krug adresata odnosno obveznika zakona i nadležnost Povjerenstva te tako obveznici Zakona postaju, među ostalima i predsjednici i članovi trgovačkih društava kojima je Republika Hrvatska većinski vlasnik, ali i onima kojima je je osnivač trgovačko društvo u većinskom vlasništvu  Republike Hrvatske, te predsjednici i članovi uprava trgovačkih društava kojima su općine, gradovi i županije većinski vlasnici , ali i onima kojima je osnivač trgovačko društvo u većinskom vlasništvu općina, gradova i županija. Širenjem kruga obveznika, širi se nadležnost Povjerenstva na javne dužnosti u kojima je detektiran određeni korupcijski rizik, dajući im pri tom kvalitetne instrumente za prevenciju i sankcioniranje sukoba interesa.

Propisuju se nove dužnosti obveznika te će se od njih zahtijevati uređenje privatnih odnosa radi preveniranja sukoba interesa u roku od šezdeset dana od dana izbora ili imenovanja na javnu dužnost, deklariranje sukoba interesa, zabrana sudjelovanja u odlučivanju. Uvodi se i novi institut deklariranje sukoba interesa. Obveznici ovog Zakona morat će deklarirati potencijalni sukob interesa i otkloniti ga kako bi zaštitio javni interes te se izuzeti od donošenja odluka u situacijama koje bi mogle predstavljati sukob između privatnog (odnosa) i javnog interesa.

Proširuje se definicija primanja obveznika te se novčanim primitkom smatra primitak po bilo kojoj osnovi, ne samo za obnašanje javne dužnosti. Imovinske kartice će se podnositi jednom godišnje tj. do 30. siječnja tekuće godine, a i  precizira se dužnost obveznika da nakon 12 mjeseci od prestanka obnašanja dužnosti Povjerenstvu podnese imovinsku karticu, u roku od 15 dana. Uz već postojeće podatke, imovinske kartice obuhvaćat će i podatke o djelatnostima, članstvima ili funkcijama koje je obveznik obavljao dvije godine prije stupanja na dužnost, o udjelima društvima osoba (ortaštvom), o posjedovanju kriptovaluta te o potraživanjima od trećih osoba kao što su pozajmice.

Produljuje se razdoblje hlađenja s 12 na 18 mjeseci u kojem obveznici neće moći biti imenovani na upravljačkim funkcijama u tvrtkama s kojima je tijelo, u kojem su radili, bilo u poslovnom donosu ili nad njim vršili nadzor.

Također, umjesto dosadašnjih tri koraka, postupak pred Povjerenstvom obuhvaćat će dva koraka: pokretanje postupka i odluka o (ne)postojanju sukoba interesa, a Povjerenstvo će morati obavijestiti dužnosnika o postojanju prijave i zatražiti očitovanje u roku od 8 dana. Odluku o pokretanju ili nepokretanju postupka Povjerenstvo će donijeti u roku od 30 dana, a u roku od 6 mjeseci Povjerenstvo će donijeti odluku u postupku. Na odluku Povjerenstva moći će se pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom koji će odluku donijeti u roku od 90 dana.

Važno je naglasiti da se ovim Zakonom pooštravaju kazne za kršenje odredbi. Povjerenstvo će od sada minimalnu kaznu  moći izreći u iznosu od 4.000 kn, umjesto 2.000 kn. Maksimalna kazna i dalje je propisana u iznosu od 40.000 kn, a novina je i da će Povjerenstvo moći izreći sankciju obvezniku koji ne dostavi tražene podatke.

Povjerenstvo će moći izricati administrativne i novčane sankcije za povrede zakona koje se odnose na konkretne povrede Zakona te svime ovime Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa ostaje važno, neovisno, antikorupcijsko tijelo s novim mehanizmima i proširenim djelokrugom.

Raspravu možete pogledati na: https://youtu.be/OqXvy01YbJE?t=5545

Državni tajnik Josip Salapić predstavio je Saboru Zakon o potvrđivanju međunarodne konvencije o zaštiti svih osoba od prisilnog nestanka čime se potvrđuje Konvencija koju je Republika Hrvatska potpisala 2007., a koja je stupila na snagu 2010. i čija je svrha učinkovitija borba protiv prisilnih nestanaka, zaštita prava žrtava kaznenih djela, olakšavanje suradnje na nacionalnoj i međunarodnoj razini u mjerama suzbijanja prisilnih nestanaka i mjere prevencije na nacionalnoj i međunarodnoj razini.

Konvencija predviđa inkriminaciju prisilnog nestanka, zadržavanja, otmice ili bilo kojeg drugog oblika uskraćivanja slobode koje su počinile službene osobe države, osobe ili skupine osoba koje rade s odobrenjem, podrškom ili prihvaćanjem države, prikrivanja sudbine ili mjesta boravka nestale osobe; poticanja, nagovaranja, naređenje, počinjenje ili sudjelovanje u počinjenju, pokušaja zločina prisilnog nestanka; nadzora nad radnjama u vezi sa zločinom prisilnog nestanka; svjesnog zanemarivanja podataka koji jasno ukazuju na namjeru počinjenja zločina prisilnog nestanka ili jasno ukazuju na činjenje zločina prisilnog nestanka te ne poduzimanje neophodnih i razumnih mjera kako bi se spriječilo ili suzbilo počinjenje zločina prisilnog nestanka.

Imajući u vidu da prisilni nestanci osoba predstavljaju ne samo izravnu prijetnju slobodi i životu pojedinaca, već i širi društveni odnosno državni problem, potvrđivanjem ove Konvencije Hrvatska se pridružuje inicijativi jačanja mehanizama međunarodne suradnje u prevenciji prisilnih nestanaka, ali i učinkovitom sankcioniranju te se snažno zalaže da sve države stranke Međunarodne konvencije o zaštiti svih osoba od prisilnog nestanka osiguraju njezinu punu implementaciju budući da je to preduvjet kvalitetne suradnje u tom području.

 

Pisane vijesti