Može li uvođenje digitalnog standarda kao zadanog smanjiti trajanje sudskih postupaka?

Ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica izjavio je u četvrtak kako će grčkom kolegi poslati pismo i apelirati da se istraga navijačkog nasilja završi u što kraćem roku.

Prema izvješću EU Justice Scoreboarda za 2023., „Hrvatska je jedna od zemalja s najviše dugotrajnih sudskih postupaka u Europi“.
 
U okviru projekta “Digitalno kao zadano: Optimizacija učinkovitosti i kvalitete pravosudnih usluga i transparentnosti sudskih odluka” održano je niz radionica i sastanaka diljem Hrvatske. Na ovotjednoj radionici u Dubrovniku ilustrirani su pristupi rješavanju problema na razini cijele zemlje, a radionica je privukla predstavnike pravosuđa, od sudaca Vrhovnog suda Republike Hrvatske, općinskih, upravnih i županijskih sudova u Dubrovniku, do predstavnika državnih tijela poput policije, socijalne službe, mirovinskih fondova do IT stručnjaka i drugih.
Dok unapređenje pravosuđa kroz digitalizaciju kao takvo samo po sebi ne može riješiti problem duljine u riješavanju sudskih sporova, ono svakako može povećati učinkovitost i smanjiti broj dana potrebnih za rješavanje predmeta. Suci su jedni od prvih u nizu dionika koji su primijetili prednosti digitalizacije. Goranka Barać-Ručević, sutkinja Vrhovnog suda Republike Hrvatske istaknula je da će dobrobiti digitalizacije postati očigledne za krajnje korisnike pravosudnog sustava - građane, jer doprinose poštivanju standarda razumnog roka uz puno poštivanje ljudskih prava, a posebno kroz postizanje ravnoteže između privatnosti i transparentnosti rada sudova.
 
Cilj ovog projekta Vijeća Europe, kao međunarodne organizacije koja promiče ljudska prava i broji 46 država članica, je rad na smanjenju broja predmeta povezanih s člankom 13. Europske konvencije o ljudskim pravima koji se odnosi na pravo na učinkovit pravni lijek. Projekt promiče usvajanje praksi kao što je dostava pravnih dokumenata elektroničkim putem umjesto komunikacije temeljene na papirnoj dostavi kao što je faksiranje, skeniranje ili dostava pravnih podnesaka običnom poštom, što svakako usporava pravni proces. Međutim, doprinos većoj brzini nije jedina prednost. Digitalizacija znači povećanu transparentnost i sljedivost pravnih dokumenata jer se ne mogu zloupotrijebiti ili izgubiti kao kad su u fizičkom obliku, čime se doprinosi izgradnji  povjerenja krajnjih korisnika u pravosudni sustav.
 
Sudionici projekta na radionici u Dubrovniku podijelili su najbolje prakse: primjerice, Katarina Daković, voditeljica Odjela za pravne poslove Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, vodila je projekt uvođenja digitalne komunikacije sa sudovima 2020. Sudionicima radionice ispričala je kako su - nakon početnog otpora - zaposlenici i dionici shvatili kako su promjene (od prilagodbe novom hardveru i softveru do obuke korisnika za rad u matičnom uredu) dovele do toga da odjel učinkovitije rješava nadolazeći broj predmeta. “Prednosti uključuju lakšu i bržu komunikaciju sa sudovima, ukidanje troškova dostave u papirnatom obliku i veću transparentnost, budući da dionici diljem Hrvatske mogu pretraživati predmete  putem e-Komunikacije”, rekla je.
 
Sudionici radionice raspravljali su također o organizacijskim i tehničkim preprekama šire primjene e-Komunikacije.  Na primjer, neki se brinu da bi se digitalizirane datoteke mogle dijeliti s neovlaštenim osobama, čime bi se prekršio članak 8. Europske konvencije o ljudskim pravima koji jamči pravo na poštivanje privatnosti. No IT stručnjaci koji rade na projektu pojasnili su da postoje alati koji učinkovito blokiraju neovlaštene osobe od pristupa privatnim podacima u sudskim postupcima. Predstavnik Ministarstva pravosuđa i uprave potvrdio je da od pokretanja e-Komunikacije nije potvrđen niti jedan slučaj izgubljene digitalne datoteke.
 
U izvješću Europske komisije o vladavini prava za 2023. godinu utvrđeno je  da je korištenje e-komunikacije na hrvatskim sudovima prošle godine poraslo za 50% (u odnosu na 2021.), posebice među odvjetnicima, tvrtkama i sudskim vještacima. U 2022. godini Visoki kazneni sud, Visoki upravni sud, Upravni sudovi, Općinski kazneni sud u Zagrebu te kazneni odjeli Vrhovnog, Županijskog i Općinskog suda, integrirani su u jedinstveni sustav ‘e-Komunikacije’. Zasada u taj sustav nisu uključeni još samo prekršajni sudovi, no planira se i njihovo uključivanje.  
 
E-komunikaciju trenutno koristi više od 85 tisuća korisnika.
 
Radionice će se nastaviti s ciljem uspostave digitalnih praksi kao zadanog standarda širom Hrvatske.

Stranica