Sjednica Sabora: Olakšava se pristup elektroničkim dokazima u kaznenim postupcima unutar EU-a

Na 8. sjednici Hrvatskog sabora državni tajnik Sanjin Rukavina predstavio je Konačni prijedlog zakona o prekograničnom pribavljanju elektroničkih dokaza u kaznenim postupcima kojim se osigurava provedba Uredbe 2023/1543 o europskim nalozima za dostavljanje i nalozima za čuvanje elektroničkih dokaza u kaznenim postupcima i za izvršenje kazni zatvora nakon kaznenog postupka.

Na početku svog izlaganja državni tajnik Rukavina objasnio je kako se ovim Prijedlogom zakona u hrvatsko zakonodavstvo također prenosi i Direktiva Europske unije 2023/1544 o utvrđivanju usklađenih pravila za imenovanje imenovanih subjekata koji imaju poslovni nastan i za imenovanje pravnih zastupnika za potrebe prikupljanja elektroničkih dokaza u elektroničkim postupcima.

Cilj je pravosudnim tijelima koja vode kazneni postupak olakšati i ubrzati pristup elektroničkim dokazima koji se upotrebljavaju za istragu i kazneni progon kaznenih djela, neovisno o tome gdje se podaci nalaze i pod pretpostavkom da držatelj takvih podataka pruža usluge unutar prostora Europske unije.

„Do sada se ta suradnja odvijala uz obvezno posredovanje nadležnih pravosudnih tijela država članica, a ovim instrumentima propisano je kako će pravosudna tijela jedne države članice pribavljati podatke izravno od pružatelja usluga u drugoj državi članici koji su u obvezi u svakoj državi imenovati svoje imenovane subjekte ili pravne zastupnike“, objasnio je državni tajnik Rukavina.

Temeljem Konačnog prijedloga Zakona pravosudno tijelo u jednoj državi članici Europske unije može od imenovanog subjekta pružatelja usluga s poslovnim nastanom ili njegovih imenovanih pravnih zastupnika u drugoj državi članici zahtijevati dostavu elektroničkih dokaza.

„Nadalje, svaka država članica je u obvezi uspostaviti decentralizirani IT sustav putem kojeg će nadležna tijela i adresati komunicirati, a ovim Prijedlogom zakona predviđeno je da će instalaciju radi održavanja nacionalne pristupne točke decentraliziranog IT sustava osiguravati operativno tehničko tijelo nadležno za nadzor telekomunikacija,“ dodao je državni tajnik Rukavina.

Središnje tijelo koje osigurava primjenu odredbi Zakona koje se odnose na obvezu pružanja usluge je Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti HAKOM, a ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa biti će koordinativno tijelo koje pruža pomoć domaćim tijelima i tijelima drugih država članica u ostvarivanju pravosudne suradnje i objedinjavanju sveobuhvatnih statističkih podataka u svrhu podnošenja izvješća Europskoj komisiji.

„U Konačnom prijedlogu zakona ugrađene su sve primjedbe Odbora za zakonodavstvo koje su bile nomotehničke naravi te je predviđeno da odredbe u Konačnom prijedlogu zakona, koje se odnose na Direktivu, stupe na snagu 18. veljače 2026. godine, dok će se Uredba i odredbe Konačnog prijedloga zakona, koje se odnose na njezinu provedbu, primjenjivati od 18. kolovoza 2026. godine“, zaključio je državni tajnik Rukavina.

Pisane vijesti