Predstavljen Prijedlog zakona koji će olakšati i ubrzati pristup elektroničkim dokazima kod pružatelja usluga u drugoj državi članici EU-a

Slika /slike/01 DT RUKAVINA/14-10-25 DT Rukavina.png

Na 7. sjednici Hrvatskog sabora državni tajnik Sanjin Rukavina predstavio je Prijedlog zakona o prekograničnom pribavljanju elektroničkih dokaza u kaznenim postupcima.

Zakonom o prekograničnom pribavljanju elektroničkih dokaza u kaznenim postupcima implementira se Uredba EU 2023/1543 o europskim nalozima za dostavljanje i nalozima za čuvanje elektroničkih dokaza u kaznenim postupcima i za izvršavanje kazni zatvora nakon kaznenog postupka i Direktiva EU 2023/1544 o utvrđivanju usklađenih pravila za imenovanje imenovanih subjekata koji imaju poslovni nastan i za imenovanje pravnih zastupnika za potvrde prikupljanja elektroničkih dokaza u kaznenim postupcima.

Državni tajnik Rukavina objasnio je kako je cilj pravosudnim tijelima koji vode kazneni postupak olakšati i ubrzati pristup elektroničkim dokazima koji se upotrebljavaju za istragu i kazneni progon kaznenih djela, neovisno o tome gdje se podaci nalaze, pod pretpostavkom da držatelj takvih podataka pruža usluge unutar prostora Europske unije.

„Do sada se ta suradnja odvijala na obvezno posredovanje nadležnih pravosudnih tijela država članica, a ovim instrumentima propisano je kako će pravosudna tijela jedne države članice pribavljati podatke izravno od pružatelja usluga u drugoj državi članici koji su u obvezi u svakoj državi imenovati svoje imenovane subjekte ili pravne zastupnike“, kazao je državni tajnik Rukavina.

Temeljem ovog Prijedloga zakona, pravosudno tijelo u jednoj državi članici EU-a može od imenovanog subjekta pružatelja usluge s poslovnim nastanom ili njegovim imenovanim pravnim zastupnikom u drugoj državi članici, zahtijevati dostavu elektroničkih dokaza.

Nadalje, svaka država članica je u obvezi uspostaviti decentralizirani IT sustav, a predviđeno je i da će institucije radi održavanja nacionalne pristupne točke decentraliziranog IT sustava osiguravati operativno - tehnička tijela nadležna za nadzor telekomunikacija.

„Središnje tijelo koje osigurava primjenu odredaba Zakona koje se odnose na obvezu pružanja usluga je Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti (HAKOM), a Ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa bit će koordinativno tijelo koje pruža pomoć domaćim tijelima i tijelima drugih država članica u ostvarivanju pravosudne suradnje i objedinjavanju sveobuhvatnih statističkih podataka u svrhu podnošenja izvješća Europskoj komisiji“, zaključio je državni tajnik Rukavina.

Pisane vijesti