Sjednica sabora: Medijacija potiče građane da razmotre alternativno rješavanje spora

Ministar Damir Habijan predstavio je na sjednici Hrvatskog sabora Zakon o medijaciji te Izvješće o radu probacijske službe za 2024. godinu

Ministar Damir Habijan na početku je komentirao stanje i izazove pravosudnog sustava naglašavajući razliku između broja predmeta i broja sutkinja sudaca.

"Samo uvodno želim napomenuti nekoliko brojki za koje smatram da su iznimno bitne, jer kada govorimo o stanju i izazovima u hrvatskom pravosuđu, važno je imati kontekst. Prije svega, to je brojka od 1.251.300 novih predmeta svake godine na hrvatskim sudovima. Zanimljivo je, kada se to čuje i kaže javno, svi se možemo složiti da je riječ o doista velikom broju. U tom kontekstu želim spomenuti i broj sutkinja i sudaca koji sude pred pravosudnim tijelima u Republici Hrvatskoj ukupno ih je oko 1.650. Kada se te dvije brojke stave u odnos, dakle broj predmeta koji svake godine dolazi na sudove i ukupan broj sutkinja i sudaca u Hrvatskoj, postaje jasno da teza koja se često ponavlja u javnosti da Hrvatska ima previše sudaca u odnosu na broj stanovnika i u usporedbi s drugim državama Europske unije više jednostavno ne stoji" izjavio je ministar.

Također, ministar je naglasio kako je medijacija dobrovoljna i da na ovaj način se uvodi jedna dužnost pokušaja riješavanja predmeta prije parničnog postupka i to za dva konkretna postupa. Parnični postupci koji proizlaze iz ostavine i parnični postupak radi naknade štete u sporovima male vrijednosti.

Medijacija se temelji na načelu dobrovoljnosti i nije moguće uvesti obveznu medijaciju,  ali se uvodi obvezni informativni sastanak o medijaciji na kojem će se strankama objasniti benefiti medijacije.

Nakon informativnog sastanka stranke same donose odluku žele li svoj spor pokušati riješiti medijacijom ili će ga rješavati u odgovarajućem sudskom postupku.

Dolazak na informativni sastanak nije procesna pretpostavka u smislu da će sud odbaciti tužbu ukoliko stranka koja je bila dužna nije došla na informativni sastanak, nego se uvodi troškovna sankcija za takvu stranku.

"Nacionalni centar za medijaciju se sada zove drugačije međutim to nije nova javna ustanova. To je ustanova koja je postojala dosad, međutim, samo smo s obzirom da mijenjamo i naziv samog postupka u medijaciju promijenili naziv u centar za medijaciju. Ono što je ključno kada govorimo o medijaciji i tom postupku je to da će biti besplatan" rekao je ministar.

Obvezne informativne sastanke u ovim sporovima može provoditi samo Nacionalni centar za medijaciju.

"Razlog tome je zato što smatramo da na taj način centar će postati jedno centralno tijelo osim za provedbe medijacije imati i obvezu educirati i promovirati ovaj vid alternativnog rješavanja sporova" dodao je ministar.

Nakon što se u nacionalnom centru provede obvezni informativni sastanak, ukoliko se stranke odluče za medijaciju, mogu same birati da li će medijaciju provesti u centru, drugoj instituciji za medijaciju ili kod medijatora po izboru.

Ministar se na kraju osvrnuo na pitanje oko samog naziva zakona.

"Unutar raznih stručnih skupina koje su bile formirane, ali i unutar Ministarstva, interno smo razgovarali o samom nazivu zakona. Na nekoliko stručnih skupova na kojima smo sudjelovali i ja osobno i moji kolege suradnici, prisutni su bili prije svega stručnjaci i osobe koje se bave medijacijom i arbitražom došli smo do zaključka da bi pojam ‘medijacija’ bio najprikladniji, jer je u skladu s europskim zakonodavstvom i praksom većine država članica. Kada se transponira europska direktiva, često se koristi termin ‘miranje’, no u pravnoj terminologiji prevladava pojam medijacije. Većina pravnih termina u našem jeziku temelji se na latinskim korijenima, pa tako i ‘medijacija’ dolazi od latinskog izraza. S druge strane, psihološki gledano, važno je spomenuti da kada građani čuju termin koji asocira na rješavanje spora, mnogi odmah pomisle na sud i postupak pred sudom. Termin medijacija zvuči pristupačnije i neodvratno, te potiče ljude da razmotre alternativno rješavanje spora, umjesto da ih naziv samog postupka odbije od pokretanja postupka" zaključio je ministar.

Ministar je predstavio i Izvješće o radu probacijske službe za 2024. godinu.

"Probacijska služba je u protekloj godini radila na izvršavanju 6.948 predmeta, s tim da je na izvršavanje zaprimila ukupno 3416 novih predmeta, a završila 3204 predmeta.  Najveći udio zaprimljenih predmeta imali su Probacijski ured Zagreb I , zatim Probacijski ured Varaždin  i Probacijski ured Zagreb II . Osobe uključene u probaciju odradile su ukupno 328.868 sati rada za opće dobro" izjavio je ministar.

Na kraju 2024. godine u Sektoru za probaciju bilo je zaposleno 95 službenika, od toga 13 službenika u Središnjem uredu za probaciju, a 82 u probacijskim uredima. U probacijskim uredima radi 14 voditelja probacijskih ureda, 14 upravnih/stručnih referenata i 54 probacijska službenika (stručni suradnici, stručni savjetnici i viši stručni savjetnici).
 

Pisane vijesti