Neformalni sastanak ministara pravosuđa i unutarnjih poslova EU -a u Varšavi

  • Slika /slike/00 MINISTAR HABIJAN/54297180882_5aa7f2ec10_b.jpg
  • Slika

Prvi ovogodišnji neformalni sastanak ministara pravosuđa i unutarnjih poslova EU -a  održan je u Varšavi 30. i 31. siječnja 2025. godine. Na sastanku je sudjelovao ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije RH, Damir Habijan.

Ministri su raspravljali o izazovima vladavine prava i njihovom utjecaj na međusobnu suradnju u području pravosuđa. Svaka država članica dijeli sa svim drugim državama članicama skup zajedničkih vrijednosti na kojima se temelji EU. Pravosudna suradnja između država članica EU podrazumijeva visok stupanj uzajamnog povjerenja koje je temelj uspješne suradnje i zajedničke borbe protiv prekograničnog kriminaliteta. Noviji instrumenti pravosudne suradnje u kaznenim stvarima upućuju na postavljanje jednog relativno novog koncepta o utvrđivanju povrede temeljnog prava kad se odlučuje o priznanju odluke u okviru predmetne materije. Stav je RH da, kako bi se uopće smjela preispitivati povreda temeljenih prava, treba prvo utvrditi sustavne ili opće nedostatke u funkcioniranju pravosudnog sustava određene države članice. Ako bi bilo utvrđeno da takvi nedostaci u određenom aspektu postoje, tek tad bi bilo moguće ispitivati je li takav nedostatak uistinu utjecao i na konkretnu situaciju.

Tema je bila i budućnost pravosuđa. S obzirom na to da EU ulazi u novi institucijski ciklus, ovaj trenutak pruža priliku za ponovno osmišljavanje i osnaživanje područja pravosuđa promicanjem programa usmjerenog na budućnost. U kontekstu proširenja politika u području slobode, sigurnosti i pravde raspravljalo se o tome treba li ponovno potvrditi predanost pravednom i učinkovitom sustavu u kojem se prednost daje pravima i zaštiti pojedinaca, kako se može zamisliti razvoj područja pravosuđa EU-a. Nadalje, adresirana su iskustva građana s pravosudnim sustavom koja zaslužuju  posebnu pozornost, imajući na umu činjenicu da osjećaji nepravde mogu stvoriti plodno tlo za populizam i radikalizam.

Treća radna sjednica bila je posvećena posljedicama ruskih ratnih zločina u Ukrajini. Europska unija aktivno je reagirala na rusku vojnu agresiju na Ukrajinu, koja je započela nezakonitim pripojenjem Krima 2014., a dramatično je eskalirala ničim izazvanom i neopravdanom sveobuhvatnom invazijom Rusije na Ukrajinu u veljači 2022. Hrvatska osuđuje agresiju na Ukrajinu i masovne zločine koji su počinjeni, a koji se nažalost nastavljaju činiti. Hrvatska aktivno pomaže Ukrajini kroz razmjenu znanja u procesuiranju ratnih zločina i podršci žrtvama i svjedocima.

FOTO: Europska unija
                                      

Pisane vijesti