Izmjene Zakona o zaštiti prijavitelja nepravilnosti

Slika /slike/Generičke fotografije/shutterstock_140867215.jpg

Danas je stupio na snagu Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti prijavitelja nepravilnosti, kojim se dodatno unaprjeđuje sustav zaštite prijavitelja nepravilnosti u skladu s preporukama OECD-a i novinama u europskoj pravnoj stečevini. 

Izmjenama se preciznije određuje područje primjene Zakona, pa se sada izričito propisuje da se zaštita odnosi i na osobe koje prijavljuju nepravilnosti povezane s kaznenim djelima protiv gospodarstva, protiv službene dužnosti, pronevjerom te podmićivanjem zastupnika, kao i na druge slučajeve u kojima se povredom propisa ugrožava javni interes.

Također se proširuje primjena i na druge akte Europske unije.

Bitna novost je što osobe koje prijavljuju nepravilnosti izravno policiji ili državnom odvjetništvu sada imaju pravo na zaštitu pod istim uvjetima kao i osobe koje prijavu podnose pučkom pravobranitelju.

Time se otklanjaju ranije nedoumice o trenutku stjecanja prava na zaštitu. Ako prijavitelj u prijavi ili naknadno navede da je izložen ili bi mogao biti izložen osveti, policija i državno odvjetništvo dužni su bez odgode proslijediti prijavu nadležnom tijelu za vanjsko prijavljivanje pučkom pravobranitelju.

Isto vrijedi i kada povezana osoba navede da je prema njoj počinjena ili pokušana osveta zbog povezanosti s prijaviteljem. Ako su policija i/ili državno odvjetništvo jedina nadležna tijela za postupanje po sadržaju prijave, u tom slučaju ne dolazi do prosljeđivanja prijave drugim tijelima.

Zakon donosi i nove rokove u postupcima sudske zaštite. Propisan je rok od 15 dana za odgovor na tužbu, ročište se mora održati u roku od 30 dana od primitka odgovora, a prvostupanjski postupak mora završiti u roku od šest mjeseci. Drugostupanjski sud dužan je odlučiti o žalbi u roku od 30 dana. Ti rokovi uvedeni su radi brže i učinkovitije zaštite prijavitelja nepravilnosti pred sudovima.

Osim toga, povećane su prekršajne kazne. Za najteže povrede, primjerice ako poslodavac spriječi prijavljivanje nepravilnosti, otkrije identitet prijavitelja, pokrene zlonamjerne postupke ili se osveti prijavitelju, propisana je novčana kazna od 5.000 do 100.000 eura za pravne osobe. Povećane su i kazne za odgovorne osobe u pravnim osobama, fizičke osobe obrtnike te fizičke osobe koje prekrše odredbe Zakona.

Zakon je dodatno usklađen s pravnom stečevinom Europske unije tako da je dopunjen novim propisima EU-a koji su naknadno proširili područje primjene Direktive (EU) 2019/1937 o zaštiti osoba koje prijavljuju povrede prava Unije.

Time je osigurano da hrvatski sustav zaštite prijavitelja obuhvaća i novije europske propise donesene nakon prenošenja Direktive u nacionalno zakonodavstvo.

Više informacija o sustavu zaštite prijavitelja nepravilnosti dostupno je na poveznici: https://mpudt.gov.hr/zastita-prijavitelja-nepravilnosti-27117/27117.



Pisane vijesti