Najčešća pitanja

Kako je određeno člankom 10(5) Odluke Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi programa Interoperabilna rješenja za europsku javnu upravu  (No 922/2009/EC), ISA program se provodi na temelju pravila javne nabave. Shodno tome, kada treba naći neko postojeće rješenje, kao i rješenje koja treba razvijati, traži se izravna interakcija sa sudionicima na tržištu. Međutim, da bi dobavljači znali što javnim upravama treba u kontekstu prekogranične interakcije i da bi mogli udovoljiti tim potrebama i zahtjevima na koherentan i konzistentan način, iznimno je važno osigurati kontinuiranu komunikaciju među zainteresiranim stranama.

Takva će komunikacija istovremeno omogućiti dobavljačima da na razne načine aktivno doprinesu daljnjem razvoju javnih usluga te omogućiti upravama da iskoriste stručnost, znanje i iskustvo sudionika na tržištu. U tom će kontekstu u okviru programa održavati redoviti kontakti s dobavljačima, i to putem sastanaka, radionica i konzultacija. Ono što vrijedi za dobavljače primjenjivat će se i na druge skupine, odnosno na sve ostale subjekte s kojima treba ostvariti sinergiju, poput tijela za standardizaciju i zajednica otvorenog koda.

Kad god je to moguće, rješenja razvijena u okviru ISA programa stavit će se europskim javnim upravama na raspolaganje u okviru javne licence Europske Unije (EUPL), licence za softver otvorenog koda koju je kreirala Europska komisija na inicijativu programa IDABC i koja je zapravo prva europska licenca za softver otvorenog koda.

Dok su programi IDA i IDA II usmjereni na pružanje potpore uslugama Zajednice u tranziciji s papirnate administracije na suvremene usluge putem interakcije elektroničkih sredstava, program IDABC označava kraj te tranzicijske faze. To je očito iz promjene u financiranju. Naime, financiranje zatraženo za PCI-jeve trenutno iznosi manje od 20% od proračuna IDABC-a i očekuje se da će do kraja programa pasti na manje od 15% prvobitno predviđenog proračuna. Takav se razvoj događaja očekuje jer danas većina prijedloga pravnih propisa u Zajednici podrazumijeva korištenje ICT rješenja i stoga, sasvim očito, predviđa način pokrivanja pripadajućih troškova. Iz toga se razloga u ISA programu ne predviđa financiranje PCI-jeva.

Međutim, taj će program i dalje sektorima pružati podršku utoliko što podržava procjenu odredbi pravnih propisa Zajednice vezanih za ICT kao i planiranje implementacije ICT sustava koji proizlaze iz tih pravnih propisa. Program ISA će osim toga podržavati projekte u sektorima osiguravanjem zajedničkih okvira, zajedničkih usluga i, prije svega, generičkih alata.

Programi IDA i IDABC osiguravali su određen stupanj koordinacije među sektorima u procesu modernizacije koji završava s programom IDABC.

Pružanjem korisnih okvira, alata i usluga za sektore i obvezivanjem PCI-jeva koji se financiraju iz programa da koriste takva dostupna rješenja kad god je to moguće.
Budući da su se sredstva za PCI-jeve kontinuirano smanjivala, posljedično je postojala i sve manja obveza da projekti u sektorima koriste rješenja koja nudi IDABC.

Program ISA će:

• pojačano pružati okvire, alate i usluge za sektore (kao i za  države članice),
• podržavati procjenu odredbi pravnih propisa sektora vezanih za ICT.

Očekuje se da će procjena odredbi pravnih propisa sektora vezanih za ICT otkriti nove potrebe za zajedničkim okvirima, generičkim alatima i zajedničkim uslugama koje će se razvijati i nuditi sektorima i državama članicama.

Kako bi se osnažila veza sa sektorima i osigurala zajednička i generička rješenja u skladu sa stvarnim potrebama, program će iskoristiti komunikacijsku i koordinacijsku strukturu koja postoji u okviru Komisije među IT odjelima i sektorima pod pokroviteljstvom Opće uprave za informatiku Europske komisije. Komisija će iskoristiti tu strukturu za prepoznavanje i provjeravanje zajedničkih i generičkih potreba, kao i za podršku uspostavi zajedničkih i generičkih rješenja koja su važna za interakciju sa i među državama članicama.

Isto tako, program će bolje iskoristiti iskustvo prikupljeno u relevantnim područjima unutar same Opće uprave za informatiku Europske komisije, koja je jedan od glavnih dobavljača alata te informacijskih sustava i usluga u Komisiji i institucijama Europske unije. Sve u svemu, Komisija je uvjerena da će program na ovaj način osnažiti koordinaciju među sektorima, nudeći rješenja koja će im pomoći da smanje troškove, skrate vrijeme do izlaska na tržište i osiguraju interoperabilnost.

Mjere koje će ući u Radni program ISA identificirat će se na različite načine, od kojih se svi temelje na potrebama. Najvažnije metode identificiranja potreba:

Potrebe za generičkim alatima - te u manjoj mjeri za zajedničkim okvirima i uslugama uspostavit će se proučavanjem generičkih infrastrukturnih alata ili usluga koji se trenutno koriste u okviru programa IDABC.

Slično tome, potrebe za zajedničkim uslugama i zajedničkim okvirima - i u manjoj mjeri generičkim alatima - odredit će Europska strategija interoperabilnosti (EIS) koja se trenutno razvija u suradnji s državama članicama koje u ovom slučaju zastupa njihov povjerenik za informacijsku tehnologiju ili predstavnik na toj razini.
Putem screeninga  pravnih propisa u pripremi ocijenit će se odredbe vezane za ICT i moguće potrebe za zajedničkim okvirima, zajedničkim uslugama i/ili prepoznatim generičkim alatima.
Na temelju utvrđenih potreba razvit će se mjere koje će se preispitati unutar sektora i država članica i na koncu uključiti u radni program ISA.

Međutim, ISA program je fleksibilan program koji će se prilagođavati promjenljivim uvjetima, a time i obuhvatiti dodatne mjere kao odgovor na potrebe koje bi se mogle pojaviti tijekom razdoblja provedbe. Te će se potreba ustanoviti interakcijom sa sektorima i državama članicama, koje jednako tako mogu predložiti mjere na vlastitu inicijativu.

Članak 10(8) Odluke o IDABC-u propisuje da se mehanizmi koji osiguravaju financijsku i operativnu održivost infrastrukturnih usluga moraju definirati i dogovoriti s upravnim odborom. Komisija je 2006. godine u suradnji s državama članicama provela procjenu utjecaja različitih potencijalnih rješenja za osiguravanje navedene operativne i financijske održivosti, uključujući primjerice osnivanje agencije ili ureda, ili pak financiranje iz posebne proračunske linije Europske komisije. Dogovoreno rješenje, kao jedino izvedivo, implicira da operativnu održivost treba osigurati u suradnji s Komisijom, a financijsku održivosti kroz proračun Zajednice.

Međutim, budući da se administrativni proračun same Komisije ne može koristiti za pružanje usluga državama članicama, financijska se održivost morala osigurati uključivanjem sredstava za ta zajednička rješenja u ISA program. Ovo će rješenje osigurati i financijsku i operativnu održivost infrastrukturnih usluga za vrijeme trajanja ISA programa.

Ujedno, isto će zadržati stručnost, znanje i iskustvo u okviru ISA programa koji će služiti kao neka vrsta ishodišta za zajednička rješenja u smislu uspostavljanja i pružanja infrastrukturnih usluga, kao i njihovog financiranja.

Komisija u osnovi suradnju s državama članicama vidi na tragu suradnje s državama članicama u okviru programa IDA i IDABC. Takva je struktura suradnje uvelike jedinstvena i jasno odražava spremnost Komisije i država članica da blisko surađuju na pitanjima koja spadaju u zajedničku nadležnost Zajednice i država članica.

Mjere se usuglašavaju s državama članicama kako ih je predstavio Upravni odbor i CIO odbor, a u skladu s onim što je definirano u postupku komitologije. CIO odbor će jednako tako pomoći Komisiji u definiranju strategija i postavljanju prioriteta. CIO odbor bi trebalo uspostaviti stalnu radnu skupinu koja će pomagati Komisiji da osigura kontinuitet i dosljednost u provedbi mjera i pripremati rasprave CIO odbora.

Usto će se oformiti i grupe stručnjaka s nacionalnim predstavnicima radi usmjeravanja Komisije u provedbi posebnih mjera radnog programa i osiguravanja koordinacije i usklađenosti s nacionalnim inicijativama. Ovaj program može ostvariti učinke koje nastoji postići isključivo suradnjom na svim razinama, od strategije do provedbe i korištenja, a to je moguće samo uz istinsku predanost svih zainteresiranih strana.

Odgovarajući na potrebu uvođenja operativne faze, koja nije postojala u programu IDABC, faze i značajne etape su izmijenjene kako bi se, koliko god je to moguće, pristup upravljanju programom ISA uskladio s metodologijom razvoja informacijskih sustava Komisije RUP@EC.

RUP@EC se već koristio u više od 200 projekata u okviru raznih usluga Komisije i kontinuirano se unaprjeđuje zahvaljujući tržištu, kao i dobroj praksi Komisije. Riječ je o posebno prilagođenoj verziji IBM-ovog Rational Unified Processa  (RUP1) koji je nadograđen svim regulatornim i tehničkim okvirima i dobrom praksom koja je jedinstvena Komisiji.

Kao i druge metodologije, RUP@EC opisuje različite faze i značajne etape projekta, radne tokove, uloge, discipline koje se koriste (npr. upravljanje projektima, upravljanje konfiguracijom i promjenama), artefakte (dokumente, sheme, itd.), mehanizme nadzora i praćenja, izvještavanje, itd. Kao takva, osigurava potrebne elemente i dobru praksu za planiranje, nadzor i praćenje razvoja projekta.

Takvo će usklađivanje omogućiti učinkovitije i djelotvornije upravljanje projektima i pojednostaviti kontinuirano praćenje projekata u okviru ISA programa u skladu sa standardnim pristupom Komisije, što će zauzvrat utjecati na godišnje izvješće o aktivnostima koje se dostavlja CIO odboru.

Program IDABC i program ICT PSP trenutno se međusobno nadopunjuju po pitanju niza aktivnosti, između ostalog utoliko što program ICT PSP pokreće probne mjere, a program IDABC osigurava input koji podržava te probne mjere, primjerice profile država e-ID.

I ISA program će na sličan način dopuniti program ICT PSP u određenim dijelovima, i to osiguravajući input ali i okvir za ''industrijaliziranje'', odnosno dovođenje testiranih rješenja u stanje operativne zrelosti, kao i operativne rezultate koji proizađu iz pilot projekata programa ICT PSP. Istovremeno će ISA program uspostaviti zajedničke okvire s ciljem osiguravanja interoperabilnosti i usmjeravanja svih mjera unutar Zajednice. Ovo će nadopunjavanje omogućiti sinergiju između ta dva programa.

Program ICT PSP uglavnom osigurava podršku probnim mjerama kako bi se ukazalo na važnost ICT rješenja u realnim okolnostima, bilo da se radi o probnim mjerama za inovativna rješenja ili o kopiranju dobrih praksi i probnih mjera. Pritom isti ne osigurava podršku za provedbu rješenja, za što će možda biti potrebna razina EU-a. Tu razinu može podržati ISA program koji nastoji uspostaviti zajednička operativna i višekratno iskoristiva ICT rješenja koja odgovaraju na generičke potrebe administrativnih sektora i država članica. Osim toga, programi ISA i ICT PSP doprinose različitim ciljevima s različitim rokovima te koriste različite mehanizme financiranja.

Dok program ICT PSP koristi mehanizam sufinanciranja koji se temelji na upitima za ponude za pilote i razvoj zajedničkih specifikacija, ISA program koristi mehanizam potpunog financiranja putem javnog natječaja koji se temelji na potpunim i opsežnim specifikacijama za konačnu provedbu. Stoga ISA program u osnovi dobavlja gotove proizvoda čija su tehnička svojstva poznata od početka, dok program ICT PSP dobavlja potencijalne rezultate putem projekata u kojima se definiraju svojstva. Štoviše, ISA program ima za cilj poduprijeti provedbu rješenja, dok program ICT PSP ima za cilj identificiranje mogućih rješenja. Komisija će koordinirati provedbu tih dvaju programa kako bi se osigurale komplementarnost i sinergija.

Granica od 400.000 eura određena člankom 10(4) u prethodnim je programima bila poznata kao ''proračunska fleksibilnost''. Člankom 11(4) Odluke IDA II 1720/1999/EC o horizontalnim aktivnostima i mjerama propisan je prag za povećanje sredstava od 250.000 EUR, te se navodi da ''svaki prijedlog povećanja proračuna preko 250.000 EUR po projektnoj liniji unutar jedne godine također podliježe tom postupku'', odnosno postupku upravnog odbora.

Stoga je fleksibilnost u programu IDA iznosila 250.000 EUR po mjeri godišnje – uz godišnje usvajanje radnog programa. Ako bi mjera potrajala četiri godine, sveukupna fleksibilnost u okviru programa IDA bi stoga iznosila 4 puta 250.000 EUR po mjeri, odnosno 1 milijun eura - raspoređen na četiri godine.

U odluci o IDABC-u, Komisija je predložila da se fleksibilnost odredi na 100.000 EUR po mjeri godišnje. Uz periodični radni program koji omogućuje da se mjere financiraju četiri godine bez ikakvih izmjena, ukupna fleksibilnost u programu IDABC iznosi 4 puta 100.000 EUR po mjeri, odnosno 400.000 EUR po mjeri – raspoređeno na četiri godine.

Međutim, nedavno iskustvo s mjerama koje su bile podrška direktivi o uslugama, kao i hitne mjere podrške namijenjene pilot projektima e-ID i e-Nabava u okviru ICT PSP programa pokazuju da je ovaj prag nedostatan ako se rasporedi na četiri godine. Usprkos navedenom, Komisija je zadržala prag određen za svaku mjeru u odluci o IDABC-u, no bez postavljanja granice koliko se od tog ukupnog iznosa može potrošiti na godišnjoj razini. Ukupni se prag u osnovi ne mijenja.

Zajednički okviri su strategije, specifikacije, metodologije, smjernice i slično. Europski okvir za interoperabilnost (EIF) može poslužiti kao primjer. Ako pojedini sektori ili države članice provedu te smjernice, program ne bi trebao pokrivati troškove - u osnovi na isti način kao što ni organizacije za standardizaciju ne pokrivaju troškove ako neki sektor ili država članica odluče koristiti određeni standard.

Generički alati su referentne platforme, zajedničke i suradničke platforme, zajedničke komponente i slično. Oni su takoreći polazišta ili sastavni blokovi koji su dostupni besplatno. Pojedini sektori i države članice ih stoga mogu koristiti za razvoj vlastitih rješenja. Međutim, sektori i države članice moraju sami podmiriti troškove razvoja vlastitih rješenja. Jedan od primjera potpune platforme koja je dostupna pojedinim sektorima i državama članicama za korištenje je CIRCABC. Ako države članice žele koristiti rješenja poput CIRCABC-a na razini države i za svoje vlastite potrebe, proračun Zajednice ne bi trebao financirati njihovu instalaciju i operativne troškove, a jednako tako ni prilagodbu lokalnim potrebama, ako ih ima.

Zajednica u osnovi treba snositi troškove samo ako korištenje određenoga rješenja služi interesima Zajednice. U slučaju zajedničkih rješenja to je najčešće tako, ali postoje i situacije u kojima to nije slučaj, npr. kada se agencije Zajednice žele poslužiti sigurnom mrežom sTESTA isključivo u administrativne svrhe, a ne za operativne potrebe. U takvim slučajevima dotična agencija treba sama platiti sTESTA priključak.

Korištenjem kratkog naziva ''CIO odbor'' za ''Odbor za prekograničnu interoperabilnost'' Komisija želi poslati jasan signal - u smislu razine ambicioznosti programa po pitanju postavljenih ciljevima, kao i u odnosu na razinu u kojoj će Komisija predložiti državama članicama da budu zastupljene.
Interoperabilnost je jedno od žarišnih područja, ako ne i najvažnije žarišno područje programa, i temeljni preduvjet za pružanje prekograničnih usluga e-uprave. Da bi se postigla interoperabilnost na razini Europe, potrebna je koordinacija na najvišoj mogućoj razini.

Mjere interoperabilnosti na razini Zajednice često će ovisiti o sličnim mjerama koje se poduzimaju u zemljama članicama i stoga je potrebno da radni program ISA ima podršku na odgovarajućoj razini kako bi se i na razini države osigurala predanost država članica.

Prioriteti programa - a nadamo se i interoperabilnosti na razini Europe kao takve - izvode se iz Europske strategije interoperabilnosti (EIS) i Europskog okvira za interoperabilnost (EIF), koji bi se trebali implementirati i na razini Zajednice i u državama članicama. EIF se trenutno revidira, a EIS je u procesu razvoja uz snažnu potporu i predanost povjerenika za informacijsku tehnologiju (CIO-ova) i drugih visokih nacionalnih predstavnika koji se sastaju u skupini EIS CIO. Uspostavom EIS-a sadašnja CIO skupina prestaje postojati.

Premda su se i EIF i EIS razvili i zadržali u okviru programa ISA, njihov utjecaj nadilazi program. Na sličan se način očekuje da će i utjecaj ostalih zajedničkih okvira, npr. arhitektonskih smjernica, nadići program, a isto se može reći i za utjecaj zajedničkih usluga koje su se razvile iz i kojima upravlja program ISA, npr. europska e-ID ili platforma provjere e-Potpisa.

Iz tih je razloga važno da se odluke o EIS-u, EIF-u, prioritetima i radnom programu ISA donose u suradnji s državama članicama na najvišoj mogućoj razini. Stoga Komisija smatra da je primjereno da države članice budu zastupljene na najvišoj mogućoj razini, odnosno na razini CIO-ova.

Program ISA nudi jedinstvenu priliku za formalno uspostavljanje CIO odbora i, posljedično, za institucionalizaciju - na razini Europe - CIO skupine kao platforme na kojoj će se sastajati i raspravljati europski CIO-ovi kako bi pomogli Komisiji u uspostavljanju okvira, usluga i alata čiji će utjecaj nadići sam program.