Danas je u Splitu održan Okrugli stol za stručnu javnost te čelnike gradova i općina Splitsko-dalmatinske i Šibensko-kninske županije na temu važnosti važnosti antikorupcijskih politika u kontekstu funkcioniranja lokalnih i regionalnih razina
Okrugli stol se sastojao od dva panela, a započeo je uvodnim izlaganjem Mladena Bručića-Matica, ravnatelja Uprave za europske poslove, međunarodnu i pravosudnu suradnju i sprječavanje korupcije u Ministarstvu pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, koji se osvrnuo na elemente nacionalne antikorupcijske kampanje te svih dosad donesenih antikorupcijskih normativnih i legislativnih okvira, kao što su primjerice Zakon o zaštiti prijavitelja nepravilnosti, Zakon o sprječavanju sukoba interesa, Zakon o pravu na pristup informacijama, izmjene Zakona o Vladi, ali i Kodeks ponašanja državnih dužnosnika u tijelima izvršne vlasti.
Najčešći propusti dolaze iz neznanja
Prvi panel, „Prevencija korupcije na lokalnoj i regionalnoj razini - ovlasti neovisnih institucija - iskustva i perspektive“, bavio se radom i ovlastima Državnog izbornog povjerenstva, Povjerenika za informiranje, Državnog ureda za reviziju i Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave koji djeluju u pojedinim područjima prevencije korupcije.
Poseban je naglasak bio na iskustvima i izazovima u radu navedenih neovisnih institucija na lokalnoj i regionalnoj razini.
Ivana Ljulj Cvitanić, članica Državnog izbornog povjerenstva (DIP) najveći prostor za poboljšanje i percepcije i rada neovisnih institucija vidi upravo u kontinuiranoj edukaciji i izbornih tijela i sudionika.
Ključni izazov u radu DIP-a jesu provedbe nadzora lokalnih izbora koji se radi u suradnji s područnim povjerenstvima koja nisu stalna tijela (kao što je DIP).
Dijana Kesonja, zamjenica Pučke pravobraniteljice, primijetila je kako je, na lokalnoj i regionalnoj razini, najčešći problem upravo nerazumijevanje zakonskih odredbi i koraka koje treba poduzeti kako bi se ostvarila prava i zaštita zajamčena Zakonom o zaštiti prijavitelja nepravilnosti.
Igor Lukač, član Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa, osvrnuo se na činjenicu da trenutno postoji oko 3000 obveznika prijave imovinskih kartica, a najviše ih je na lokalnim i regionalnim razinama, gdje su, uostalom, i najčešće promjene. Istaknuo je kako su osobe u lokalnim i regionalnim jedinicama manje upućene u svoje obveze te svakako treba nastaviti s edukacijama, i to više nego na državnoj razini, Kao jedan od većih izazova istaknuo je kreiranje mišljenja javnosti putem medija, pogotovo u slučajevima kada se netko okrivi unaprijed. Međutim, naglašava da je istraživačko novinarstvo može dobar partner Povjerenstvu. Također, dodao je kako se korupcija smanjuje gospodarstvenim aktivnostima i povećanjem životnog standarda građana.
Pomoćnik glavnog državnog revizora dr. sc. Ivan Čulo, nadodao je da svaka lokalna i regionalna jedinica ima soje specifičnosti, ali je svima jedinstvena činjenica da mnoge nepravilnosti dolaze iz neznanja.
Povjerenica za informiranje Anita Markić složila se s kolegama po pitanju percepcije rekavši da uistinu mnogo toga ovisi o medijskom pristupu te je baš zato, uz edukaciju, bitna i transparentnost i dostupnost svih podataka. Kao osnovni problem u lokalnim i regionalnim jedinicama vidi nedosljednu primjenu zakona, a osobito kada je riječ o ispunjavanju godišnjih izvješća. Često takvi propusti nisu namjerni i zapravo se događaju jer nedostaje ljudi, zaključila je povjerenica za informiranje.
Edukacija kao ključ uspješne provedbe zakona
Tijekom drugoga panela prezentirana su regulatorna rješenja nedavno donesenog Zakona o lobiranju te se raspravljalo o u njegovoj budućoj provedbi u kontekstu rada Povjerenstva za odlučivanje sukoba interesa koje će biti nadležno za vođenje Registra lobista i druge poslove u skladu sa Zakonom.
Igor Lukač pozdravio je donošenje prvog Zakona o lobiranju koji će ući u primjenu 1. listopada ove godine. Registar lobista bit će osnovni alat Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa u području regulacije Zakona jer će tim putem pratiti i postupke lobiranja i postupke izvještavanja. Naglasio je kako javnost ima pravi znati tko lobira i tko ih nadzire pa će Registar biti djelomično otvoren za javnost.
Naglasak je stavljen i na provedbu Zakona o zaštiti prijavitelja nepravilnosti, odnosno postupanja po prijavama nepravilnosti od strane Pučke pravobraniteljice kojoj je navedenim Zakonom povjeren mandat nadležnog tijela za vanjsko prijavljivanje nepravilnosti, a koji objedinjuje višestruke zadaće te instituciju čini važnim segmentom preventivnog antikorupcijskog mehanizma.
Dijana Kesonja, zamjenica Pučke pravobraniteljice izjavila je kako ovaj Zakon o zaštiti prijavitelja nepravilnosti donosi niz poboljšanja u odnosu na prethodni iz 2019. godine, te se vidi da javnost puno bolje poznaje ovu verziju zakona od prethodne. Vjeruje da je novi zakon odigrao ulogu u povećanju broja prijava, odnosno da je neke prijavitelje i potaknuo na prijavu jer znaju da će biti zaštićeni.
Mladen Bručić-Matic, ravnatelj Uprave za europske poslove, međunarodnu i pravosudnu suradnju i sprječavanje korupcije Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, naglasio je kako oba zakona predstavljaju ključne alate prevencije korupcije.
Okrugli stol dio je projekta „Poticanje šire javnosti u borbi protiv korupcije podizanjem svijesti o štetnosti korupcije, nužnosti sprječavanja i pravnoj zaštiti prijavitelja“ koji se provodi u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. U okviru edukativno-informativne kampanje provodi se niz aktivnosti s ciljem jačanja svijesti građana o štetnosti korupcije, nužnosti njezina sprječavanja i suzbijanja.
Stranica
