U svjetlu promjena i izazova suvremenog društva, reforma sustava plaća u javnoj upravi postala je nužnost za osiguranje održivosti, pravednosti i učinkovitosti. Premijer Vlade Republike Hrvatske, Andrej Plenković, istaknuo je važnost ove reforme kao ključnog koraka u privlačenju mladih talenata te osiguravanju odgovarajuće financijske kompenzacije za rad u državnoj službi.
„Cilj ove reforme je da rad u državnoj službi učinimo privlačnim za mlade, privučemo talente, da ljudi koji žele raditi u državnoj službi za to imaju i odgovarajuću financijsku kompenzaciju“ istaknuo je premijer Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković prilikom predstavljanja reforme sustava plaća.
Promjene prije donošenja novog sustava plaća
Svjesna nužnosti unaprjeđenja sustava plaća, Vlada Republike Hrvatske započela je reformu s povećanjem najnižih plaća u lipnju 2023. propisivanjem privremenog dodatka u iznosu od 100, 80 ili 60 eura za 214 tisuća zaposlenih u državnoj službi i javnim službama.
Kontinuiranim socijalnim dijalogom s predstavnicima sindikata ugovoreno je 5% povećanje osnovice u listopadu 2023. godine čime je osnovica za zaposlene u državnoj službi i javnim službama od 2016. godine do danas povećana za gotovo 40%. Uz to povećana je božićnica s 232 na 300 eura te je ugovoreno novo pravo - uskrsnica u iznosu od 100 eura.
U procesu pripreme reforme sustava plaća, Vlada Republike Hrvatske u srpnju 2023. godine povećala je plaće zaposlenima u pravosudnim tijelima za 12%, a potom je u kolovozu uveden dodatak od 5 ili 10% za 29 tisuća zaposlenih u državnoj službi.
Pravedniji, transparentniji i jednostavniji sustav plaća
Prije uvođenja novog sustava plaća, Vlada Republike Hrvatske bila je suočena s izazovima u sustava plaća koji je na snazi bio gotovo tri desetljeća. Do donošenja jedinstvenog zakona o plaćama u državnoj službi i javnim službama, pravo na plaću bilo je regulirano u više od 300 različitih propisa.
Stoga je primarni cilj reforme sustava plaća bio optimizirati i unaprijediti sustav kako bi se povećala efikasnost, uravnotežio sustav plaća prema modelu jednaka plaća za jednak rad te se uvelo objektivnije vrednovanje radnih mjesta ukidanjem više od 560 dodataka na plaću i uvođenjem novog sustava koeficijenata.
„Kroz novi Zakon o plaćama u državnoj službi i javnim službama, ćemo prvi put ukloniti sve anomalije koje imamo, a one se očituju kroz različite koeficijente za iste poslove, različite dodatke, i velik broj različitih radnih mjesta“ rekao je ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica prilikom predstavljanja tih zakonskih izmjena.
Uvođenjem platne ljestvice s 16 platnih razreda i širokim rasponom koeficijenata od 1,00 do 8,00, te povećanjem najnižeg koeficijenta za 60%, uveden je pravedniji i transparentniji sustav.
U nastojanju da se ujednače nazivi radnih mjesta na kojima se obavljaju isti ili slični poslovi, u državnoj službi smanjen je broj naziva radnih mjesta državnih službenika i namještenika s 908 na 555, te broj naziva radnih mjesta policijskih službenika sa 667 na 343. U javnim službama smanjen je broj naziva radnih mjesta s 965 na 487.
Povećanje plaća u državnoj službi za 37%
Implementacijom novog sustava plaća zaposlenicima u državnoj službi koeficijenti za obračun plaća prosječno su povećani za 37% u odnosu na ožujak 2023. odnosno prije uvođenja dodataka, a za 14% u odnosu na prosinac 2023. godine.
Najveće povećanje plaća u državnoj službi od 47% ostvareno je za radna mjesta sa srednjom stručnom spremom.
Vijeća za praćenje i unaprjeđenje sustava plaća u državnoj službi i javnim službama
Kako bi se osigurala održivost sustava plaća osnovano je Vijeće za praćenje i unaprjeđenje sustava plaća u državnoj službi i javnim službama.
Vijeće ima ključnu ulogu u kreiranju promjena u sustavu plaća budući da mu je osnovna zadaća pratiti sustav plaća, analizirati konkurentnost plaća u državnoj službi i javnim službama u odnosu na realni sektor, pratiti financijsku održivost sustava plaća, osigurati primjenu načela jednakosti plaća i vrednovanja radnih mjesta, davati mišljenje na prijedloge uredbi te predlagati Vladi promjene u sustavu plaća.
Vijeće ima 15 članova koje imenuje Vlada Republike Hrvatske.
„Ovakvim međuresornim pristupom želi se osigurati transparentno, objektivno i održivo uređenje sustava plaća u državnoj službi i javnim službama“ kazao je ministar Malenica na predstavljanju
Odluke o osnivanju Vijeća.
Novi sustav ocjenjivanja - učinkovitost temelj napredovanja
Sustav ocjenjivanja koji je do donošenja novog Zakona postojao u državnoj službi nije imao velikog utjecaja na učinkovitost službenika niti na njihove plaće. Stoga je s ciljem povećanja učinkovitosti rada službenika i namještenika, novim zakonskim okvirom, uvedeno ocjenjivanje na temelju učinkovitosti rada za državne i javne službenike i namještenike.
U novom sustavu ocjenjivanja službenici će se ocjenjivati s: izvrstan, naročito uspješan, uspješan, zadovoljava i ne zadovoljava.
Zaposlenici s tri najviše ocjene - izvrstan, naročito uspješan i uspješan - ostvaruju bodove prema Zakonu o plaćama, a te će ocjene ujedno biti i temelj za promicanje u službi.
Službenici s nižom učinkovitosti u radu, koji u postupku ocjenjivanja budu ocijenjeni ocjenom
zadovoljava upućivat će se na dodatno stručno osposobljavanje ili će biti premješteni na drugo radno mjesto (s istim stupnjem obrazovanja), dok će službenicima s ocjenom ne zadovoljava prestati služba.
Službenici i namještenici će steći pravo na dodatak na plaću kada ostvare potreban broj bodova na temelju ocjene učinkovitosti rada, neovisno o promjeni radnog mjesta ili tijela. Dodatak na plaći temeljem učinkovitosti može doseći maksimalno 30%, a za najučinkovitije službenike uvodi se godišnji bonus odnosno nagrada u visini proračunske osnovice.
Centralizirani sustav zapošljavanja
Po uzoru na zapošljavanje u institucije Europske unije u državnoj službi uvodi se novi, centralizirani i digitalni sustav zapošljavanja. Postupak prijma u državnu službu provoditi će se na jedinstvenoj IT platformi.
Planiranje prijma u državnu službu, podnošenje prijava i testiranje kandidata provodit će se elektroničkim putem.
Selekcijski postupak za cijelu državnu upravu provodit će Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacje dok će tijela koja zapošljavaju provoditi intervjue s kandidatima.
Novi sustav bit će objektivniji, transparentniji i učinkovitiji. Centralizirani sustav zapošljavanja bit će dostupan krajem 2025. godine.
Popunjavanje radnih mjesta u državnoj službi
Najmanje jednom godišnje objavljuje se javni poziv za iskazivanje interesa za rad u državnoj službi na radnim mjestima određenog profila radi stvaranja baze kandidata za rad u državnoj službi.
Javni poziv za iskaz interesa objavljuje tijelo državne uprave nadležno za službeničke odnose (Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije), u Centraliziranom sustavu za zapošljavanje.
Kandidati koji su podnijeli prijavu na javni poziv za iskaz interesa upućuju se na testiranje radi provjere kompetencija.
Podaci o kandidatima koji su zadovoljili na provedenom testiranju i ispunjavaju formalne uvjete za radno mjesto određenog profila vode se u bazi kandidata za rad u državnoj službi i vrijede tri godine.
Ako se radna mjesta u državnoj službi nisu mogla popuniti putem internog oglasa ili zapošljavanjem iz baze kandidata - Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije raspisuje javni natječaj za prijam u državnu službu.
Na taj način povećat će se mobilnost zaposlenih u državnoj službi i optimizirati broj službenika i namještenika u državnoj upravi.
Za više informacija:
link
