U cilju zaštite starijih osoba, Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije pripremilo je izmjene i dopune dvaju zakona - Zakona o obveznim odnosima i Zakona o parničnom postupku, kojima se dodatno uređuje pitanje sklapanja ugovora o doživotnom uzdržavanju i ugovora o dosmrtnom uzdržavanju.
Spomenute ugovore najčešće sklapaju osobe starije životne dobi kako bi si osigurale uzdržavanje, skrb i brigu, a kao protučinidbu daju svoju imovinu ili njezin dio (najčešće nekretninu).
Budući da starije osobe, zbog svoga često narušenog zdravstvenog stanja i oslabljenih kognitivnih sposobnosti, spadaju u ranjivu skupinu ljudi, prilikom pripreme zakonskih izmjena vodilo se računa o tome da primatelji uzdržavanja u najvećoj mogućoj mjeri budu zaštićeni od mogućih zlouporaba ugovora.
Poseban je naglasak na informiranju osoba o posljedicama sklapanja ugovora te upoznavanju s pravima i obvezama koja proizlaze iz njih.
Razlika između ugovora o dosmrtnom uzdržavanju i ugovora o doživotnom uzdržavanju
Osnovna razlika između ovih ugovora odnosi se na trenutak prijenosa imovine na davatelja uzdržavanja. Kod ugovora o dosmrtnom uzdržavanju imovina primatelja uzdržavanja prelazi na davatelja uzdržavanja za vrijeme života primatelja uzdržavanja, dok kod ugovora o doživotnom uzdržavanju u trenutku njegove smrti.
Budući da se u praksi pojmovi „ugovor o doživotnom uzdržavanju“ i „ugovor o dosmrtnom uzdržavanju“ često izjednačavaju, naziv ugovora o doživotnom uzdržavanju promijenjen je u „ugovor o doživotnom uzdržavanju ( uz prijenos imovine nakon smrti),“ a naziv ugovora o dosmrtnom uzdržavanju promijenjen je u „ugovor o dosmrtnom uzdržavanju (uz istovremeni prijenos imovine).“
Na taj je način postignuto da nazivi ugovori odražavaju njihovu bit.
Registar ugovora o doživotnom i dosmrtnom uzdržavanju
Registar ugovora o doživotnom i dosmrtnom uzdržavanju osnovan je radi provedbe zakonskog ograničenja sklapanja ugovora. Naime, prema izmjenama zakona dopušteno je imati istovremeno sklopljene ugovore o doživotnom uzdržavanju i ugovore o dosmrtnom uzdržavanju s maksimalno 3 primatelja uzdržavanja.
Time se uvodi obveza ovlaštene osobe da prije ovjere ili sastavljanja ugovora provjeri broj primatelja uzdržavanja s kojima davatelj uzdržavanja ima sklopljene ugovore o doživotnom ili dosmrtnom uzdržavanju.
Registar se vodi pri Hrvatskoj javnobilježničkoj komori, a u njega se unose podaci o sklopljenim, izmijenjenim i raskinutim ugovorima, kao i podaci o sudskim postupcima koji se pokreću radi utvrđenja ništetnosti, poništenja ili raskida ugovora.
Dodatni instrumenti zaštite
Pouka - koju sudac ili javni bilježnik daje ugovornim stranama prilikom ovjere ili sastavljanja ugovora o dosmrtnom uzdržavanju - uvodi se kao dodatni instrument zaštite. Naime, sudac nadležnog suda ili javni bilježnik dužni su ugovarateljima:
- pročitati sadržaj ugovora
- upozoriti ih na pravne posljedice sklapanja ugovora
- istaknuti razlike između ugovora o doživotnom uzdržavanju i ugovora o dosmrtnom uzdržavanju
- ukazati na trenutak prijenosa imovine s primatelja uzdržavanja na davatelja uzdržavanja
- objasniti prednosti osnivanja osobne služnosti i stvarnog tereta
Osim spomenute pouke, Zakonom se propisuje i
nužni sadržaj ugovora kao dodatni instrument zaštite. Kako bi se precizno definirala prava i obveze koje zadovoljavaju konkretne potrebe stranaka, u ugovoru mora biti jasno definirano mjesto stanovanja primatelja uzdržavanja te obveza prehrane, njege i brige o njegovom zdravlju.
Dodatni instrumenti zaštite uvode se radi jačanja mehanizama sprječavanja zlouporabe ugovora o doživotnom uzdržavanju.
Obveza osnivanja služnosti stanovanja - propisivanjem odredbi o osnivanju služnosti onemogućuje se zlouporaba ugovora o dosmrtnom uzdržavanju, odnosno osigurava se da osoba koja traži uzdržavanje može stanovati u nekretnini do svoje smrti.
Uz to, primatelj uzdržavanja u slučaju kada daje nekretninu, može odrediti da se u njegovu korist na njoj osnuje stvarni teret uzdržavanja.
Time se uvodi dodatni instrument zaštite primatelja uzdržavanja, ukoliko davatelj uzdržavanja ne poštuje ugovor i ne uzdržava osobu.
Hitni parnični postupci
Izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku propisuju se hitnima svi postupci koji se vode radi izmjene, raskida, utvrđenja ništetnim i radi poništenja ugovora o doživotnom uzdržavanju i ugovora o dosmrtnom uzdržavanju.
Ovim će se izmjenama ubrzati postupci izmjene, raskida, utvrđenja ništetnosti i poništenja ugovora o doživotnom i dosmrtnom uzdržavanju.
S ciljem pojednostavljenja i pojašnjenja, izmijenjene su odredbe o načinu određivanja visine kamatne stope zateznih kamata te određivanja definicije referentne stope.
Odredbe ugovora o osiguranju su prilagođene novim tehnologijama komuniciranja kako bi se pojednostavilo i ubrzalo pružanje usluga osiguranja, a Zakon o obveznim odnosima prilagodio suvremenim načinima poslovanja u području osiguranja, pri tome uzimajući u obzir interes zaštite ugovaratelja osiguranja.
Odredbe Zakona o parničnom postupku dorađene su u svrhu prilagodbe novim digitalnim novinama te su postupci mirenja usklađeni s novim
Zakonom o mirnom rješavanju sporova.