Ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica gostovao je jutros u emisiji Hrvatskog radija „A sada Vlada“ i govorio o izmjenama Zakona o izbornim jedinicama, Registru birača, ugovorima o uzdržavanju i drugim aktualnim temama
U odnosu na novi Zakon o izbornim jedinicama, ministar je istaknuo kako je izmjenama prije svega ispoštovana odluka Ustavnog suda te su ispravljene nejednakosti oko težine glasa. Istaknuo je kako ovo nije zakon koji regulira izborni sustav nego samo izborne jedinice i kako je izmjenama postignuto da svaki glas jednako vrijedi odnosno da svaka izborna jedinica ima otprilike jednak broj birača.
Odstupanja su minimalna i to plus minus dva posto, dok su do izmjena odstupanja bila preko 10 do 15 posto. Otprilike 2/3 birača ostalo je u istim izbornim jedinicama, a Grad Zagreb je umjesto na četiri, podijeljen na tri izborne jedinice.
Registar birača
Govoreći o Registru birača i popisu stanovništva, ministar Malenica je pojasnio kako je Registar birača državni registar koji se ažurira na dnevnoj bazi, a povezan je s evidencijom prebivališta Ministarstva unutarnjih poslova. Svaka promjena u evidenciji prebivališta bilježi se u Registru birača na temelju kojeg birači, koji su upisani u njega, ostvaruju pravo glasa na izborima. Prebivalište, dakle, samo po sebi za pojedinca predstavlja određena prava.
Implementiranje međunarodnih standarda u području sprječavanja podmićivanja
Upitan o ostalim aktivnostima kojima se Ministarstvo pravosuđa i uprave bavi, a čiji je konačni cilj ispunjavanje pretpostavki za pristupanje OECD-u, ministar je istaknuo kako je u tijeku prezentacija rezultata ostvarenih u okviru radne skupine za sprječavanje podmićivanja, ponajviše kroz izmjene dvaju važnih zakona, Kaznenog zakona i Zakona o kaznenoj odgovornosti pravnih osoba za kaznena djela, kroz koja se implementiraju određeni međunarodni standardi u području sprječavanja podmićivanja i kaznene odgovornosti pravnih osoba.
Reguliranje instituta uzdržavanja
U nastojanjima sprječavanja nepoželjne prakse sklapanja više ugovora o doživotnom odnosno dosmrtnom uzdržavanju te posljedično stvaranja „biznisa“ od potrebe pojedinaca za uzdržavanjem, uzimajući u obzir inicijative pokrenute od primjerice saborskog zastupnika Silvana Hrelje i Pravobraniteljice, pristupilo se izmjenama Zakona o obveznim odnosima i Zakona o parničnom postupku.
„Uvodimo registar ugovora o doživotnom i dosmrtnom uzdržavanju, ograničavamo broj ugovora koje osobe mogu sklapati i uvodimo dodatne mehanizme kojima se osigurava da nekretnina ostane u vlasništvu osobe koja traži uzdržavanje. Uvodimo bolje kontrole i sprječavanje da taj jedan dobar instrument ne bude isključivo biznis pojedinaca koji iskorištavaju trenutak ili situaciju u kojoj se pojedinci nalaze“, pojasnio je ministar Malenica.
Stanje u pravosudnom sustavu i sustavu plaća u državnim i javnim službama
Kada je riječ o stanju u pravosudnom sustavu, ministar je istaknuo kako su se unazad nekoliko godina poduzimale brojne mjere u svrhu povećanja učinkovitosti pravosuđa odnosno rada sudova. Te mjere su polučile pozitivne rezultate u vidu smanjenja broja neriješenih predmeta i taj trend se nastavio sve do štrajka službenika u pravosudnim tijelima.
„Štrajk je utjecao na ažurnost i efikasnost sudova, međutim, nakon dogovora sa Sindikatom i prestanka štrajka, uhvatili smo zamah i vjerujem da ćemo se do kraja godine približiti rezultatima od prošle godine. Cilj je da se riješe svi predmeti koji se zaprime na sudovima“, kazao je ministar.
Osim toga, nastavilo se raditi na Zakonu o plaćama, koji je zasigurno jedna od najvećih reformi u javnoj upravi u posljednjih trideset godina, i uredbama koje će utjecati na nova povećanja plaća u državnim i javnim službama.
Kroz nove tzv. hibridne koeficijente ugradit će se svi postojeći dodaci, trajni ili privremeni, a kojih je u ovom trenutku preko 500 u državnoj i u javnoj službi.
Povjerenje građana u pravosuđe i centralizirani sustav selekcije
Percepcija pravosuđa je negativna, smatra ministar, a tu pridonosi i činjenica postojanja građana koji ulaze u određene sporove i bivaju nezadovoljni njihovim ishodima, kao i postojanje medijski eksponiranih predmeta koji dugo traju.
„Radimo na tome da pokušamo vratiti povjerenje građana u pravosuđa. Mi u Ministarstvu pravosuđa i uprave radimo na mozaiku promjena u pravosuđu, od ulaganja u infrastrukturu, digitalizacije, povećanja plaća, modernizacije postupanja. Nema zakona iz pravosuđa koji mi u zadnje tri pol godine nismo promijenili u cilju povećanja učinkovitosti, a posljedično mijenjanja percepcije“, rekao je.
Centralizirani sustav selekcije će promijeniti percepciju procesa zapošljavanja u državnim i javnim službama, jer će se na jednom mjestu provoditi selekcijski postupak za sva državna tijela, osim intervjua koji će provoditi ta tijela. Rezultati selekcijskog postupka vrijedit će određeno vremensko razdoblje u kojem će se osobe moći prijavljivati na natječaje.
Trg pravde
Riječ je o najvećem infrastrukturnom projektu u hrvatskom pravosuđu, vrijednom 120 milijuna eura, u prvoj fazi.
Cilj je na Trg pravde smjestiti sva pravosudna tijela u Gradu Zagrebu. U prvoj fazi se planira izgradnja podzemne garaže za do 1700 automobila, prostora za Visoki upravni sud RH, Upravni sud u Zagrebu, Visoki trgovački sud RH i Trgovački sud u Zagrebu te Pravosudnu akademiju i Centar za mirenje. Radi se o 25 000 kvadratnih metara u prvoj fazi, a početak radova se očekuje početkom sljedeće godine.
„Osim toga, u ovom trenutku imamo tridesetak gradilišta u Republici Hrvatskoj u raznim pravosudnim tijelima, pripremamo slične velike infrastrukturne projekte i u Velikoj Gorici, Rijeci, Novskoj i Bjelovaru za smještaj svih pravosudnih tijela na jednom mjestu“, dodao je ministar.
Foto: HRT
Stranica
