Novim mjerama za suzbijanje nasilja nad ženama i zaštitu prava djece uvodi se novo kazneno djelo - teško ubojstvo ženske osobe, a među novostima su i istražni zatvor za kršenje mjere opreza, obavještavanje žrtve o izlasku nasilnika na slobodu te povećanje kazne za silovanje.
Riječ je o izmjeni više zakona kojima se osnažuju prava žrtava - Kaznenog zakona, Zakona o kaznenom postupku, Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, Zakona o sudovima i Obiteljskog zakona.
"Ovo je naš treći krug mjera za suzbijanje nasilja nad ženama kojim uvodimo do sada najopsežnije, a možda i najznačajnije promjene do sada", rekao je premijer Andrej Plenković u srijedu prilikom predstavljanja mjera na sastanku s predstavnicima institucija, udruga i inicijativa koje se bave tim pitanjima.
Borba protiv nasilja nad ženama - sustav vrijednosti
Predložene mjere su potvrda onoga što stalno ponavljamo - politička volja za borbu protiv nasilja nad ženama postoji, dodao je."Ona je nedvojbena, stalna, etična, ona je naš sustav vrijednosti", rekao je. Plenković je predstavnicama poručio kako ih Vlada u tom procesu sluša i čuje te da su danas predstavljene mjere plod njihove suradnje.
"Kad je riječ o nasilju nad ženama, mi smo uvijek jasni i čvrsti u osudi nasilja, no to nije dovoljno. Potrebno je da zajednički, kroz naše politike, promijenimo opseg tog fenomena koji je jedan od onih koji nagrizaju hrvatsko društvo", istaknuo je.
Premda su od početka mandata napravili velike iskorake, dodao je, svjesni su da to nije dovoljno. "Želimo ići dalje, pogotovo jer su prečesti slučajevi primjera brutalnog nasilja i ubojstava u našem društvu i to, u pravilu, uvijek žena", naveo je Plenković.
Premijer je također iznio nekoliko najbitnijih elemenata kojima se proširuju i osnažuju prava žrtava.
Kada je riječ o kaznenom zakonodavstvu, uvodi se pravo žrtve na žalbu protiv rješenja o mjeri opreza, dok će kod kršenja mjera opreza, sud u roku od 24 sata morati donijeti rješenje o zamjeni mjere opreza istražnim zatvorom. Policija dobiva ovlasti uhititi nasilnika kada postoji sumnja da je mjera prekršena.
Žrtve kaznenih djela protiv spolnih sloboda trebat će ispitivati audiovizualnim putem.
Iz Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji briše se prekršaj spolnog uznemiravanja i prebacuje se u sferu kaznene odgovornosti.
Za kršenje zaštitnih mjera iz Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, moći će se izreći isključivo zatvorska kazna.
Ukida se zastara, uvodi se kazneno djelo femicida
Povećava se kazna za kazneno djelo silovanja i to za temeljni oblik - tri do osam godine zatvora, umjesto jedne do pet, te za kvalificirani oblik pet do 12 godina zatvora, umjesto aktualnih tri do 10 godina.
Ukida se zastara kaznenog progona za sva teška kaznena djela spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta.
Nametljivim ponašanjem i spolnim uznemiravanjem od sada će se smatrati kaznena djela koja nisu nužno bila dugotrajna.
"Odlučili smo poslati jasnu i nedvosmislenu poruku svim segmentima društva da je ubojstvo žene, zato što je žena, neprihvatljivo. Stoga uvodimo posebno kazneno djelo - teško ubojstvo ženske osobe za koje će biti zapriječena kazna zatvora od najmanje deset godina do dugotrajnog zatvora", najavio je premijer.
Dodao je kako takva poruka mora dolaziti i kroz pravosudni sustav, uključujući i kroz izricanje strožih kazni i sankcija počinitelja nasilja nad ženama koje sucima već sada stoje na raspolaganju.
Specijalizacija sudaca
U tom smjeru idu izmjene Zakona o sudovima, kojima se uvodi specijalizacija sudaca za rad na predmetima nasilja u obitelji i nad ženama te će na tim predmetima moći raditi samo oni suci koji se redovito stručno usavršavaju o problemu nasilja.
Kad je riječ o izmjenama Obiteljskog zakona, dodatno se štite prava i interes djece koja su žrtve nasilja u obitelji, a to podrazumijeva i djecu koja su izložena svjedočenju nasilja od strane nasilnog roditelja.
Iz zakona se briše obveza o medijaciji kada postoji tvrdnja ili saznanje o postojanju nasilja u obitelji.
Kod donošenja odluke o roditeljskoj skrbi, propisuje se da sud mora uzeti u obzir i tvrdnje o postojanju nasilja.
Također je poslana uputa stručnjacima iz sustava socijalne skrbi da ne koriste pojam "otuđenja djeteta", kao i da se majke koje se pozivaju na nasilje ne smatraju nesuradljivima i nekompetentnima kao roditelji.
Kako bi se materijalno zaštitila djeca od roditelja koji ne plaćaju alimentaciju, uvest će se Alimentacijski fond putem kojeg će država isplaćivati iznos alimentacije za djecu čiji roditelji ne izvršavaju svoje obaveze, a država će se naknadno namiriti od obveznika uzdržavanja.
Izmjene zakona će do kraja idućeg tjedna biti puštene u javno savjetovanje, a cilj je da se usvoje do kraja ove godine te na snagu stupe u siječnju 2024.
Predstavnice institucija, udruga i inicijativa na sastanku su izrazile zadovoljstvo predstavljenim mjerama, ali su istaknule i kako ih u praksi "muči" provedba tih mjera.
Zakoni su rezultat rada radne skupine koja je osnovana u rujnu 2022.
Izmjene će do kraja idućeg tjedna biti puštene u javno savjetovanje, a cilj je da se usvoje do kraja ove godine te na snagu stupe u siječnju 2024.
"Kada nasilje dođe do pravosuđa, već je prekasno. Cilj je nedvosmislena poruka da nasilnike treba isključiti iz društva, a žrtvama dati punu podršku", rekao je ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica prilikom predstavljanja izmjena zakona.
Proširuju se razlozi za uhićenje
Novine Zakona o kaznenom postupku omogućavaju veća prava žrtve pa će tako, između ostalog, biti obvezna anonimizacija svih podataka na temelju kojih se može otkriti identitet žrtve.
Propisuje se pravo žrtve na žalbu protiv rješenja o određivanju, produljenju ili ukidanju mjera opreza. U odnosu na istražni zatvor, sud će morati razmotriti žalbu ako je žrtva podnese.
U slučaju kršenja mjera opreza sud je dužan u roku od 24 sata donijeti rješenje o zamjeni mjera opreza istražnim zatvorom.
Proširuju se razlozi za uhićenje te će policija moći uhititį okrivljenika kada postoji osnovana sumnja da je prekršio mjeru opreza ili kada žrtva prijavi da krši mjeru opreza.
Prilikom procjene, tijela kaznenog postupka trebaju posebno uzeti u obzir rizične faktore za eventualno ponavljanje nasilja.
Žrtva će se uključiti u postupak te će sud prilikom donošenja odluke o mjeri opreza morati uzeti u obzir očitovanje žrtve o opasnosti za njenu sigurnost, a na odluku žrtva ima pravo žalbe.
Žrtve kojima su utvrđene posebne mjere zaštite, posebno žrtve kaznenih djela protiv spolnih sloboda i nasilja u obitelji bit će ispitivane putem audio-video uređaja.
Žrtva će biti obaviještena o izlasku nasilnika na slobodu, a sud će to učiniti odmah nakon donošenja takve odluke putem policije.
Kod izricanja mjere opreza zabrane približavanja sud će morati izreći minimalno 50 metara udaljenosti. U postojećem Zakonu nije propisana minimalna udaljenost.
Propisuje se i obavezno ispitivanje bliskih osoba na dokaznom ročištu.
Novost - teško ubojstvo žene
Uvodi se novo kazneno djelo - teško ubojstvo ženske osobe za što je propisana kazna od najmanje 10 godina zatvora do dugotrajnog zatvora.
Povećavaju se kazne za kazneno djelo silovanja. Tako se kazna za temeljni oblik povećava na tri do osam godina, umjesto jedne do pet. Za kvalificirani oblik povećava se na pet do 12 godina, umjesto tri do 10. A za teško kazneno djelo protiv spolne slobode povećava se kazna zatvora na pet do 12 godina, umjesto od tri do 10.
Uvodi se i mogućnost određivanja zaštitnog nadzora, a posljedice za žrtve utjecat će na odluku o visini kazne.
Ukida se zastara za tešķa kaznena djela pedofilije, a propisuje se i nezastarijevanje kaznenog progona i nezastarijevanje izvršavanja kazne za kazneno djelo teškog ubojstva ženske osobe.
Preciznije se definiraju zakonske odredbe pa će se nametljivim ponašanjem i spolnim uznemiravanjem od sada smatrati kaznena djela koja nisu nužno bila dugotrajna.
Strože kazne
Zakon o zaštiti od nasilja u obitelji povećava novčane kazne za sve oblike nasilja nad ženama, a za kršenje zaštitnih mjera propisuje kaznu zatvora kao jednu i isključivu kaznu. Sud će moći izreći minimalno deset dana zatvora.
Kao i kod prethodnih zakona, propisuje se minimalna udaljenost zaštitne mjere zabrane približavanja na 50 metara, kao i veća podrška žrtvama u prekršajnom postupku, a također se širi sastav Povjerenstva za praćenje nasilja.
U izmjenama Zakona o sudovima uvodi se specijalizacija sudaca za predmete nasilja nad ženama i nasilja u obitelji te će se na takvim predmetima moći odrediti suci koji se redovito stručno usavršavanju iz tog područja i koji pokazuju sklonost za rad na takvim predmetima.
IZVOR/FOTO:HINA
Stranica
